Svet

Biološki terorizam

Smrtonosne pošiljke

Svetska zdravstvena organizacija utvrdila je da oslobađanje 100 kilograma spora iznad Vašingtona može izazvati smrt između 130.000 i tri miliona ljudi. Međutim, proizvodnja ovolike količine antraksa je značajan, teško izvodiv poduhvat. Amerikancima kao jedina zaštita, za sada, ostaje opreznost koju im savetuje FBI u slučaju da dobiju sumnjiv paket: "Rukovati njime pažljivo, ne tresti ga i ne udarati; izdvojiti ga i potražiti naznaku; ne otvarati ga, ne mirisati i ne probati; paket tretirati kao sumnjiv i pozvati policiju"

OPREZ: Inspektori u zaštitnim odelima ispred zgrade "Njujork tajmsa" nakon dojave o sumnjivoj pošiljci

Zvučnog je imena, ali nije proizvod marketinga, niti brend bilo kog stranog gaziranog pića, cigareta, odeće ili automobila. Svojim dejstvom, ali i minijaturnom veličinom, međutim, nadmašuje sve ove proizvode savremenog društva. Naime – antraks je smrtonosan!

Antraks je bolest, najčešće sa smrtnim ishodom, koju izaziva bakterija bacillus anthracis. Spore koje stvara ova bakterija su nečujne, veoma otporne, bez mirisa, neprimetne, što ih čini izuzetnim biološkim oružjem.

U fokus svetske pažnje dospela je ovih dana nakon smrti urednika fotografije u listu "The Sun" sa Floride Roberta Stivensa. Pretpostavlja se da je bakterija u kompaniju Amerikan Medija, koja izdaje ovaj list, stigla putem pisma. U petak, nakon tri slučaja zaražena antraksom u ovoj kompaniji, bolest se pojavljuje i u Njujorku: novinarka NBC-ja je zabeležena kao četvrta osoba zaražena bakterijom, a tu je i sumnjivo pismo. Ubrzo se javlja još petoro obolelih na Floridi, a onda i jedan policajac i dva laboranta iz Njujorka.

Pre dva dana bolest je zahvatila i treću medijsku kuću – ABC. Sin zaposlenog radnika ove TV mreže, beba stara sedam meseci, koja je nedavno bila u prostorijama televizije u Njujorku, obolela je od najlakšeg, kožnog antraksa.

Sve ukazuje na to da je bolest, za sada, samo u medijskim krugovima.

ŠIRENJE PANIKE: Kako je bakterija antraks sredstvo koje može biti uspešno upotrebljeno u biološkom ratu, tako se sa porastom broja zaraženih Amerikom širi i panika. Strah od toga da je mogu upotrebiti i teroristi u odmazdi nakon početka bombardovanja Avganistana naglo je porastao.

U nekim delovima sveta ova bakterija se može naći kod goveda ili drugih kopitara. Nije uobičajena u Zapadnoj Evropi i Americi. Pre se može naći u Južnoj i Centralnoj Americi, Jugoistočnoj Evropi, Aziji i Africi.

"Velika opasnost je u tome što je bacil veoma otporan u spoljnoj sredini", kaže direktor Instituta za infektivne i tropske bolesti dr Miomir Pelemiš, inače specijalista za infektivne bolesti i kliničku farmakologiju. "Može godinama da živi na zemljištu, na površini, a onda ga unesu životinje poput goveda, konja…"

Čovek se može zaraziti na tri načina: udisanjem, konzumiranjem zaraženog mesa ili inficiranjem ozleđene kože direktnim dodirom obolele životinje. Kod inficiranja hranom, dr Pelemiš ističe opasnost od sušenog ili dimljenog i nedovoljno termički obrađenog mesa, budući da bacil može da preživi temperaturu i od 100 stepeni. Međutim, zaraženi pacijent ne može preneti bolest drugim ljudima.

Od 1990. godine u Velikoj Britaniji prijavljena su samo četiri, dok je u Americi aktuelni plućni oblik antraksa prvi zabeleženi slučaj od 1978. do danas. "Na području Jugoslavije zabeležena su 1998. godine tri slučaja antraksa, ali ne sa smrtnim ishodom", kaže dr Pelemiš. Dalje objašnjava da ove bolesti kod nas nema zbog dobre preventive, odnosno vakcinacije životinja. "Trenutno u našoj zemlji ne postoji opasnost od pojave antraksa u normalnim uslovima."

SIMPTOMI: Ono što antraks čini opasnim jeste to da se simptomi često ne razlikuju od drugih, manje ozbiljnih infekcija. Otežavajuća okolnost je i to što postoje tri tipa antraksa zavisno od načina na koji je pacijent inficiran.

Dr Miomir Pelemiš kaže da se kožni antraks veoma lako prepoznaje za razliku od plućnog i crevnog. "Bolest se ispoljava promenama na koži u vidu crvenila, otoka koji brzo pocrni, javlja se krasta, a oko nje sitni beličasti mehurići. Plućni antraks se manifestuje kašljem, temperaturom i malaksalošću, odnosno bolest je slična gripu pa se teško prepoznaje. Za crevni oblik karakteristični su bolovi u stomaku i proliv sa primesom krvi. Kod plućnog i crevnog oblika može da se razvije i zapaljenje moždanih opni i sepsa, i onda su to smrtonosne bolesti u 80 odsto slučajeva, ukoliko se ne otkriju na vreme i ne otpočne blagovremeno lečenje."

BIOLOŠKO ORUŽJE: Antraks bi mogao da se uvrsti u najopasnije biološko oružje, ali saznanja o njegovim potencijalima su nepotpuna. Uzgajanje veće količine spora antraksa je komplikovano i teško, ali ne i nemoguće za mnoge zemlje. Tokom 1990. smatralo se da bar 17 zemalja može imati biološko oružje. Eksperti, međutim, tvrde da je uzgajanje ove bakterije izvan mogućnosti pojedinaca i malih grupa, budući da je za to potreban pristup sofisticiranoj biotehnologiji, kao i originalni izvor antraksa. Ali, bivši sovjetski naučnik, stručnjak za biološko oružje dr Kenet Alibek tvrdi da, ako imate osnovno znanje iz mikrobiologije i biotehnologije, nije ga tako teško napraviti.

Jednom napravljene spore antraksa mogu se uskladištiti na određeni vremenski period. Najveći efekat spore postižu ukoliko su u obliku aerosola, tako da mogu da se šire vazduhom zahvatajući velike površine i veliki broj ljudi koji ga udišu prouzrokujući tako najstrašniji plućni antraks. Jedino je problem obezbediti odgovarajući sistem distribucije za ovakvu upotrebu. Poljoprivredni avioni za zaprašivanje na koje su teroristi bacili oko, kako tvrde stručnjaci, nisu baš odgovarajuće sredstvo za takav zadatak.

SMRTNOST: Devet od deset pacijenata umire kada spore antraksa dospeju u pluća i izazovu infekciju. Uzimanje antibiotika u ranijoj fazi sprečiće smrt samo u jednom od deset slučajeva. Smrtnost od antraksa očigledno zavisi od količine spora i efikasnosti sistema za distribuciju. Kako bolest nije prenosiva s čoveka na čoveka, samo oni koji su bili direktno izloženi sporama mogu da se razbole.

Svetska zdravstvena organizacija utvrdila je da oslobađanje 100 kilograma spora iznad Vašingtona može izazvati smrt između 130.000 i tri miliona ljudi. Međutim, proizvodnja ovolike količine antraksa je značajan, teško izvodiv poduhvat.

ZAŠTITA: Postoje tri, podjednako problematična načina zaštite od antraksa: Gas-maska, antibiotici i vakcina.

Efikasnost gas-maske je u njenom savršenom prijanjanju uz lice što je veoma teško postići. Organizmi mogu prodreti i kroz najmanju rupu. Nepouzdanost ovakve vrste zaštite je i u tome što ne postoji upozorenje za ovakav napad ili bilo kakav pokazatelj da se proces odvija, pa bi gas-masku trebalo nositi 24 časa dnevno.

"Lečenje antibioticima je jednostavno", kaže dr Pelemiš. "Prvi izbor antibiotika je kristalni penicilin, ali ako je osoba alergična na penicilin, prepisuje se drugi lek", objašnjava on. To je ciprofloksacin tj. cipro, lek kompanije Bajer, u kojoj kažu da je potražnja za ovim antibiotikom naglo porasla. Ipak, uspešnost izlečenja povezana je sa pravovremenim otkrivanjem bolesti, što najčešće nije slučaj. Ovaj vid zaštite je problematičan zato što niko ne zna kada je izložen opasnoj bakteriji, pa bi antibiotike trebalo uzimati neprestano sve dok postoji pretnja od bioterorističkog napada.

Najsigurnija preventiva je vakcina, koja se, kako nam je potvrđeno u Institutu za imunologiju i virusologiju Torlak, ne proizvodi u našoj zemlji. Samo američka kompanija BioPort ima licencu za ovu vakcinu čija je efikasnost laboratorijski dokazana, ali nije spremna za masovnu upotrebu. Za takav poduhvat, pored velike sume novca, biće potrebno i izvesno vreme. Do tada njena upotreba ograničena je samo na američku vladu i vojsku.

Amerikancima kao jedina zaštita, za sada, ostaje opreznost koju im savetuje FBI u slučaju da dobiju sumnjiv paket: "Rukovati njime pažljivo, ne tresti ga i ne udarati; izdvojiti ga i potražiti naznaku; ne otvarati ga, ne mirisati i ne probati; paket tretirati kao sumnjiv i pozvati policiju."

Građanima Srbije dr Pelemiš savetuje da paze samo na to da li su bili u kontaktu sa zaraženom životinjom, jer kod nas trenutno ne postoje drugi načini da se čovek zarazi.

U jeku novog njujorškog slučaja antraksa, mnoge američke medijske kuće obustavile su prijem pošte. Ukoliko i vas ekonomičnost, pouzdanost i brzina e-maila nisu nagovorili, a virusi, opasni samo po vaš računar, odgovorili od korišćenja e-pošte, posle vesti o smrtonosnoj bakteriji biće vam lakše. Antraks vam, barem za sada, mogu poslati samo "starim dobrim pismom".

Tri vrste antraksa

KOŽNI ANTRAKS: Najlakši oblik koji proizvodi ponekad bolna oštećenja kože. Smrtan u jednom od 20 slučajeva.

CREVNI ANTRAKS: Nastaje unošenjem zaraženog mesa koje izaziva simptome ozbiljnog trovanja hranom. Smrtnost je i do 50 odsto.

PLUĆNI ANTRAKS: Najteži oblik nastaje udisanjem spora koje tako dospevaju u pluća. Početni simptomi su nalik običnom gripu koji 2–6 dana kasnije prerastaju u šokove. Ishod je najčešće smrtan.


Iz istog broja

Kursk na suvom doku

Poslednje putovanje

Nenad Šebek

Nobelovi laureati - Kofi Anan i UN

Rok-zvezda diplomatije

Duška Anastasijević

SAD vs. Avganistan

Rat bez kraja

Duška Anastasijević

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu