Za "Vreme" iz Banjaluke

Izborni pobjednici su: Bakir Izetbegović, Dragan Čović, Mladen Ivanić, Milorad Dodik, Stranka demokratske akcije, Hrvatska demokratska zajednica i Savez nezavisnih socijaldemokrata, iako ni dva dana nakon izbora izborni listići još nisu prebrojani i iako je razlika u glasovima kod nekih kandidata, kao što su Mladen Ivanić i Željka Cvijanović, veoma mala. U vrijeme pisanja ovog teksta (utorak po podne) ostalo je da se izbroji još oko desetak hiljada glasova.

Ivaniću je odmah nakon nezvaničnog saopštavanja rezultata zamjereno da je pobijedio "bošnjačkim glasovima", kao da je reč o kužnim glasovima građana drugog reda. Pri tome, izborni zakon i Ustav ove zemlje Bošnjacima i Hrvatima iz Republike Srpske daje jedinu mogućnost da glasaju za srpskog člana Predsjedništva BiH.

Samo brojanje glasova za srpskog člana Predsjedništva trajalo je noćima i danima, puno duže nego za bošnjačkog člana, iako je u Republici Srpskoj gotovo dvostruko manje biračkih mjesta. Centralna izborna komisija je na prvoj pres konferenciji u izbornoj noći u ponoć objavila rezultate za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva na preko 80 odsto prebrojanih biračkih listića, uzorak za Republiku Srpsku bio je tek nešto iznad pedeset odsto. Drama sa brojanjem trajala je i narednog dana, što je bacilo ozbiljnu sjenu na Centralnu izbornu komisiju i način na koji je organizovan izborni proces.

APSTINENTI KAO ODLUČUJUĆI FAKTOR: Tako su neki od građana u izjavama pojedinim medijima imali osjećaj da se izborni rezultati "štimaju" dok brojanje "traje tako dugo". Međunarodni posmatrači, iako uglavnom zadovoljni izbornim danom, proces brojanja glasova ocijenili su izrazito negativnim. Također su zabilježili brojne slučajeve angažovanja političkih stranaka i pojedinačnih kandidata u trgovini mjestima u biračkim odborima. Na ovim izborima kao nikad do sada sudjelovalo je preko 60.000 posmatrača, od toga oko 8000 predstavnika domaćih i međunarodnih organizacija i udruženja.

Skoro polovina birača ove zemlje decenijama ćuti i ne smatra bitnim glasati niti za jednu političku opciju, tako da su prema brojnim ocjenama i ove izbore odlučili apstinenti. "Rekao sam da će izbore odlučiti oni koji ne glasaju i koji na dan izbora ostanu kod kuće. Ispostavlja se da sam u pravu", izjavio je poraženi kandidat ujedinjene opozicije za predsjednika Republike Srpske Ognjen Tadić. Žarko Papić smatra da je izlaznost bila preduslov za promjene i morala je biti najmanje 60 odsto. On dalje navodi kako je samo u javnom sektoru zaposleno 240.000 ljudi, i to uglavnom po partijskoj liniji. Množenjem sa brojem članova porodica Papić je došao do milionske brojke zavisnih od aparata vlasti.

Bilo je mnogo nevažećih listića, koju su u tijesnoj borbi između pojedinih kandidata za pojedinačne funkcije bili i presudni. Najviše nevažećih listića, koji su na ovom nivou glasanja veoma jednostavni, bilo je u izboru srpskog člana Predsjedništva BiH, preko 47.000 (7,58 odsto). Neki od analitičara iz Srbije zastupaju tezu da su dio nevažećih listića učinili Bošnjaci, ne želeći da glasaju za srpske predstavnike.

Na ove izbore izašlo je procentualno manje glasača (u BiH 54,12 odsto) nego na prethodnim (56,72 odsto). Nešto više glasača glasalo je u Republici Srpskoj, za oko 0,30 odsto, za razliku od Federacije u kojoj je zabilježen pad od neka četiri procenta. Nominalno je broj glasača bio veći, s obzirom na to da je na ovim izborima registrovano više od 150.000 novih glasača. Nastupilo je i više političkih subjekata, gotovo stotinu: 50 političkih partija, 24 koalicije i 24 nezavisna kandidata.

POSTIZBORNI PEJSAŽ REPUBLIKE SRPSKE: Iako sabiranje i oduzimanje još traje i neće biti skoro završeno, iako će konačni izborni rezultati biti saopšteni tek nakon mjesec dana od izbora, što u svim normalnim državama otvara prostor za sumnju i manipulacije, prebrojanih oko 80 odsto glasova pokazuju da je Savez nezavisnih socijaldemokrata, iako je na ovim izborima izgubio podršku za nekih pet odsto, i dalje najjača politička partija u Republici Srpskoj. Protiv koga se sve SNSD, koji suvereno vlada Republikom Srpskom od 2006. godine, morao boriti, govori i jedan od njegovih prvaka Igor Radojičić: "Savez nezavisnih socijaldemokrata je osvojio vlast uprkos ujedinjenoj opoziciji, uplitanju međunarodne zajednice, svjetskoj ekonomskoj krizi, medijskoj hajci i antivladinim organizacijama".

Unatoč rastu od nekih osam procenata, Srpska demokratska stranka i dalje će najvjerovatnije biti najjača opoziciona partija u RS. Milorad Dodik smatra da je upravo ova politička partija ispala "najveći magarac", koji je izgubio predsjednika i parlament, ističući kako očekuje raskole u toj stranci. Dodik je takođe naglasio da je moguća "saradnja sa nekom od frakcija SDS-a". Još u predizborno vrijeme bilo je naglašavano kako bi, zapravo, bilo veoma važno u Republici Srpskoj formirati veliku koaliciju, i sve to zarad očuvanja nacionalnog jedinstva. Dodik je najavio promjene Ustava Republike Srpske i jačanje funkcije predsjednika, za šta mu je potrebna dvotrećinska većina u Narodnoj skupštini.

Do sada vladajuća koalicija u RS ima dosta izgleda da i u naredne četiri godine formira vlast, porastom Demokratskog narodnog saveza sa 38.000 na proteklim, na 60.000 glasova na ovim izborima, nadoknađuju se pad SNSD-a i stagnacija socijalista. Pri tome treba naglasiti da je ovaj put Demokratski narodni savez na izbore izašao u koaliciji, a jedan od partnera mu je bila jedna od brojnih stranaka naprednjaka u Republici Srpskoj. Ova se hvalila bliskim vezama sa Vučićevim naprednjacima.

Ucjenjivački potencijal Marka Pavića i njegove stranke je porastao i prema prvim najavama, oni će tražiti mjesto premijera u novoj vladi RS. Neposredno pred izbore Milorad Dodik je promovisao svog stranačkog kolegu Igora Radojičića u budućeg premijera. Nakon izbora, Dodik je istakao kako obje ove partije imaju dovoljno kvalitetnih kandidata za tu funkciju. Nekima to već liči na "Dačićev sindrom".

Za sada je SNSD i dalje najjača stranka iz Republike Srpske u Parlamentu BiH, iako je Srpska demokratska stranka na ovom nivou zabilježila znatan rast od gotovo deset procenata u odnosu na prošli mandat. Iako su predizborne prognoze govorile kako bi koalicija Domovina, koja okuplja probošnjačke stranke iz Republike Srpske i Hrvatsku stranku prava, mogla biti odlučujući faktor u formiranju vlasti u RS-u, prvi rezultati pokazuju da je koalicija dobila Bošnjaka za potpredsjednika Republike Srpske, da će biti zastupljena u Predstavničkom domu Parlamenta BiH i osvojiti značajan broj mandata u entitetskom parlamentu. Za izbor drugog potpredsjednika RS iz reda hrvatskog naroda morat će se sačekati glasovi iz inostranstva.

POBEDNICI I GUBITNICI U FEDERACIJI BIH: Za razliku od Republike Srpske, u Federaciji Bosne i Hercegovine desile su se značajne, ali uglavnom očekivane promjene. Iz turbulentne i haotične situacije u proteklim godinama u ovom dijelu zemlje, u kojoj se nije znalo ko, gdje i kad vlada, najviše je profitirala Stranka demokratske akcije, koja je dobila svog člana u Predsjedništvu BiH. Na svim ostalim nivoima ova stranka je ubjedljivo najjača i bilježi veliki porast osvojenih glasova i mandata. Očekivano iznenađenje izbora je Demokratska fronta, predvođena sad već bivšim članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem, koja se prvi put ove godine pojavila na izborima i osvojila između 12 i 15 posto glasova. Sasvim sigurno da će ova stranka biti nezaobilazan faktor u formiranju vlasti. Blagi rast bilježi i Savez za bolju budućnost Fahrudina Radončića, pa sa SDA i Demokratskom frontom spada u tri najjače političke partije u Federaciji BiH.

Najtragičnije figure ovih izbora svakako su Zlatko Lagumdžija i njegove socijaldemokrate, koje su drastično, ali očekivano izgubile na svim nivoima. Ovoj stranci pošlo je za rukom da u četvorogodišnjem periodu izgubi dvije trećine glasova. Tako je stranka tek peta po snazi u Federaciji BiH, a njen dugogodišnji lider ima za sada male izglede da sa osvojenih nešto malo više od 10.000 glasova uđe u Parlament BiH. Zlatko Lagumdžija najavio je ostavku.

Dragan Čović je očekivano pobijedio, ali dosta glasova koje je dobio njegov protivkandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BIH Martin Raguž nagovjestili su nešto više pluralizma u hrvatskom korpusu, barem na ovoj razini. Kandidat Hrvatske demokratske zajednice utrostručio je izborni rezultat u odnosu na prošle izbore, sama stranka blago je porasla u parlamentima Federacije i BiH i svakako će biti nezaobilazna u svim kombinacijama za formiranje vlasti.

Dok pobjednici slave, a poraženi sumnjaju u regularnost izbora, dosadašnji izborni rezultati pokazali su da je društvo u Republici Srpskoj duboko podijeljeno i da je biračko tijelo raspolućeno. Pokazali su i da je održavanje straha omiljena disciplina među ovdašnjim političkim strukturama – strahuje se od vehabija, drugih etničkih skupina, stranaca, donskih kozaka, unutrašnjih neprijatelja, narandžastih revolucija, uličnih nemira u izbornoj noći. I neizbježno se još uvijek značaj nekog glasa vrednuje po crvenim krvnim zrncima.

Pokazali su i kako izgleda kad se Srbija ne miješa u izborni proces u Bosni i Hercegovini, susreti zvaničnika s obje strane su samo prijateljski, ne i zvanični, tad se susreću samo ministarke u vladama Srbije i RS, i bez miješanja se održavaju zajedničke sjednice dviju vlada, daju se donacije poplavljenima, pojavljuje se na izbornim plakatima i u spotovima pojedinih političkih stranaka. Patrijarh direktno poziva građane za koga da glasaju, prognozirajući im fatalistički propast ukoliko urade suprotno. I dobar dio analitičara iz Srbije potpuno objektivno analitički se stavio na stranu vladajućih u Republici Srpskoj, organizujući okrugle stolove sa kojih su se slale poruke o nuždi stvaranja velike koalicije zarad očuvanja nacionalnog jedinstva. Njihova naklonost bila je više nego očigledna, a poruka upozoravajuća – bez onih koji su do sada vladali neće biti ni RS-a.

Međunarodni zvaničnici su pozvali da se odmah počne raditi, jer BiH nema više vremena za gubiti. Mnogi se, u međuvremenu, nadaju da formiranje vlasti na državnom nivou neće trajati duže od godinu i po kao prošli put, da je "Republika Srpska bila država u nastajanju samo u predizbornoj kampanji", baš kao i treći entitet. Tek sad predstoje sve moguće i nemoguće matematičke formule za formiranje vlasti, pred čim će ogromna obećanja i ponude koje su pljuštale sa svih strana vjerovatno brzo pasti u zaborav.