Svet

Kazino kapitalizam

Uspon i pad zlatnog dečaka kripto valute i krah holandske berze lala

Kakve posledice u finansijskom sistemu može imati bankrot kripto-berze FTX i neuspeh tridesetogodišnjeg milijardera Sema Bankman-Frida (na slici)

Pad u nemilost Sema Bankman-Frida bio je težak i brz. A samo četrnaest nedelja pre tog 11. novembra bio je u stratosferi. Magazin “Forčjun” je u avgustu postavio pitanje čitaocima da li je Bankman-Frid “sledeći Voren Bafet”. Najavljivao je da će se sa pet milijardi dolara pridružiti Ilonu Masku u kupovini Tvitera.

FTX, njegova berza kriptovaluta, tada je procenjena na 32 milijarde dolara, a njegovo sopstveno bogatstvo na 16 milijardi dolara. Za spekulativne kapitaliste Silicijumske doline on je bio finansijski genije, reklamiran od londonskog metroa do naslovnica “Tajma” i “Forbsa”, koji je mogao da oduševi investitore dok igra video-igre.

U Vašingtonu bio je zlatni dečak kripto valute, koji svedoči pred Kongresom o budućnosti blokčejna.

U donacijama demokratama i Džozefu Bajdenu takmičio se sa Majklom Blumbergom i Džordžom Sorošom. Davao je i republikancima.

Danas od toga nije ostalo ništa osim milion besnih poverilaca, na desetine nestabilnih kripto firmi i najave regulatornih i kriminalnih istraga. Ispitivala ga je policija na Bahamima gde trenutno živi. Prema CNN-u, za slučaj se interesuje i federalni javni tužilac u Njujorku.

MASAČUSETS, VOLSTRIT, HONGKONG, BAHAMI

Tridesetogodišnji sin profesora sa Stanforda Barbare Frid i Džozefa Bankmana, koji je studirao fiziku na Institutu za tehnologiju univerziteta Masačusets i učio o marketingu i trgovanju u elitnoj finansijskoj firmi “Džejn strit”, Sem se kao 25-godišnjak 2018. okrenuo od trgovanja na Volstritu i krenuo u relativno novi svet ulaganja u kriptovalute. Kada je uočio da se bitkoin prodaje 10 odsto skuplje u Japanu nego u SAD, preko “Alameda kapitala”, hedž fonda koji je osnovao, kupovao je takozvane tokene, koji omogućavaju vlasnicima da ih koriste u trgovini baš kao i druge hartije od vrednosti, i svakog dana je prenosio 25 miliona dolara u bitkoinima u Japan. “Možete da izračunate”, pričao je on za “Njujork magazin”. “To je bila najluđa trgovina koju sam ikada video.”

Onda se pomerio u Honkong i tamo osnovao FTX, čijim je kripto tokenima korisnicima na toj platformi omogućavao kupovinu i prodaju uz popust, pa je za vreme pandemije privukao hiljade korisnika i nekoliko većih investitora. Kada su Kinezi pritegli propise, u potrazi za boljim poslovnim ambijentom preselio se na Bahame, gde je u julu 2021. vrednost njegove kompanije procenjena na 18 milijardi dolara. Nekoliko meseci kasnije, procena je skočila na 25 milijardi dolara. U januaru 2022. godine – na 32 milijarde.

TOKEN OD RAZREĐENOG VAZDUHA

Kada je Čangpeng Žao, izvršni direktor rivalske kripto berze “Binance”, uočivši rupu koja zjapi u bilansu FTX-a, najavio da će povući svojih 580 miliona dolara vrednosti tokena, pokrenula se lavina i FTX je proglasio bankrot. Ispostavilo se da je Sem od 14 milijardi dolara imovine korisnika njegove berze FTX, navodno osam milijardi dolara pozajmio svojoj trgovačkoj kompaniji “Alameda riserč”. Zalog su bili njegovi digitalni tokeni, koje je, piše “Ekonomist”, stvorio “od razređenog vazduha”.

“Sekvoja”, kalifornijska firma koja posluje sa rizičnim kapitalom, “Temasek”, singapurski suvereni fond, penzioni fond nastavnika Ontarija i drugi u orbiti FTX-a su izgubili novac, ali niko katastrofalno.

Prelivanja tog sloma na širi finansijski sistem su bila “upravljiva”, međutim, prava rana je dublja. Kriptomanija je privukla mnoge talente, od sjajnih diplomaca do profesionalaca sa Vol strita, perača novca i prevaranata, firmi koje posluju s rizičnim kapitalom, suverenih i penzionih fondova, ali nikada pre kripto nije izgledao tako kriminalno, rasipno i beskorisno, piše “Ekonomist”. Investitori su, kaže list, počeli da beže sa “Divljeg zapada”. Tržišna vrednost svih kriptovaluta skočila je sa skoro 800 milijardi na početku 2021. na vrtoglavu visinu od skoro tri biliona dolara, pa se sada vraća na 830 milijardi dolara.

KRAH HOLANDSKE BERZE LALA 1637.

Preterana pohlepa, spekulacije u investiranju, “incestuozni zajmovi” – i propadanje preko noći…, piše “Ekonomist”, koji posledice tog kraha analizira u nekoliko tekstova od kojih jedan nosi naslov Pad kripta (Cripto’s downfall), a drugi podnaslov Od GE do FTX, američki kapitalizam je opasno izložen Ikarovom kompleksu. Uzgred krah FTX-a poredi sa klasičnim finansijskim groznicama: od tzv. Južnog morskog mehura u 18. veku (ulaganja u trgovinu robovima), do egzotične groznice zbog lala u Holandiji u 17. veku.

Lale, koje je Sulejman Veličanstveni prvi put poslao u Beč 1554. godine, u Holandiju su, koja je u to vreme zlatnog doba istočnoindijske trgovine (profit 400 odsto) bila vodeća ekonomska i finansijska sila u Evropi, prvi put uvezene 1593. godine. Postale su egzotični luksuzni statusni simbol, koji su samo zato što je bio skup kupovali prebogati buržuji, koji su hteli da imitiraju ukus francuskih i drugih dvorova, a potom i skorojevići iz holandske trgovačke srednje klase.

Zov prestiža bio je jači od propovedi kalvinista, koji su govorili da je veliko bogatstvo bezbožno, a da će groznica zbog lala dovesti do propadanja društva i tradicionalnih vrednosti zasnovanih na štedljivosti i racionalnosti. To odražavaju slike i karikature iz tog doba, koje ismevaju špekulante i prostake koji omađijani boginjom cveća jure ka propasti.

Posebno su bile na ceni specifičnim virusom inficirane lukovice lala, koje su pod uticajem mikroorganizama davale ne jednobojne, već prugaste, višebojne cvetove; dobijale su imena admiral, general, general generala, Aleksandar Veliki i mnogo koštale. Najskuplja, purpurno-bela semper Augustus, prodata je za približno 10.000 guldena, što je bilo jednako vrednosti vile na Velikom kanalu u Amsterdamu, ili troškovima za odeću i hranu za prosečnu porodicu tokom pola života.

To se desilo nešto pre nego što je došlo do pucanja špekulativnog mehura, koji se od 1634. do 1637. godine naduvao na berzama lala (koje su tada uglavnom bile u krčmama) u Amsterdamu, Roterdamu, Harlemu i drugim gradovima.

TRGOVINA VETROM

Čak i kada je tražnja počela da opada, proizvodnja lala je rasla da bi baštovani odgovorili na raniju tražnju, jer su buduće transakcije ugovarane (hol. windhandel, “trgovina vetrom”) za godinu ili više unapred (slično današnjim fjučers ugovorima), zato što lukovici lale koja je izrasla iz semena treba sedam do 12 godina pre cvetanja, a i sama lukovica može da cveta tek sledeće godine.

Te 1637. ponuda je dodatno povećana zbog toga što su nemački aristokrati tokom tadašnjih seljačkih ustanaka u Turingiji počeli da u Holandiji prodaju svoje ukorenjene lale. U tom raskoraku, trgovci koji su kupovali lukovice na kredit nadajući se da će otplatiti svoje kredite kada budu prodali lale, bili su primorani da ih prodaju po bilo kojoj ceni i da bankrotiraju. Kolaps je počeo u Harlemu 1637, možda i zbog izbijanja bubonske kuge, kada su prvi put neki kupci odbili da se pojave na rutinskoj aukciji lala.

Prema novijim istraživanjima Petra Garbera sa čikaškog univerziteta, veći deo “lalomanije” nije predstavljao očigledno ludilo, jer su visoke, ali brzo opadajuće cene retkih lukovica tipičan obrazac u trgovini cvećem. Samo poslednji mesec spekulacija, tokom kojeg su cene običnih lukovica naglo rasle i padale, ostaje kao potencijalni finansijski balon.

En Goldgar, istoričarka na Kraljevskom koledžu u Londonu, u sudskim spisima je pronašla tragove o izgubljenoj reputaciji i prekinutim odnosima zbog toga što su kupci koji su obećali da će platiti 100 ili 1.000 guldena za lalu odbili da plate, te da su te neispunjene obaveze izazvale “kulturni šok” u ekonomiji zasnovanoj na trgovini i ekstenzivnim kreditnim odnosima.

A to je glavna posledica groznice zbog lala.

SUMNJIVI KAZINO, ZARADI DA BI DAO

S te tačke gledišta, poređenje tržišta bitkoina sa groznicom zbog lala nije bez osnove, jer su i jedna i druga groznica izazvale visoko špekulativnu ćud cena proizvoda male upotrebne vrednosti, i za posledicu imaju kulturni šok zbog ugroženog poverenja.

Nasuprot konvencionalnom bankarstvu, koje zahteva ogromnu infrastrukturu za održavanje poverenja između stranaka, blokčein je izgrađen na mreži računara, koja čini njihove transakcije bržim, jeftinijim i efikasnijim, transparentnim i, u teoriji, pouzdanim. Razočarenje je to što je, 14 godina nakon što je bitkoin izmišljen, malo od obećanja ostvareno, piše “Ekonomist”, uz konstataciju da je veći deo kriptovaluta samo kazino – a samim tim su i visoko-oktanske, sjajne i primamljive. Sem Bankman-Frid se pozicionirao kao šampion manje sumnjivog dela te industrije, opravdavajući bogatstvo i ratoborno tvrdeći da su blokčein tehnologija ili bitkoin budućnost i ulažući u Pokret efektivnog altruizma zasnovanog na načelu “zaradi da bi dao”. Ali, sada je jasno da je on zapravo vodio jedan od najsumnjivijih kazina, izneverio je pristalice, osramotio investitore i napravio budale od političara.

Skeptik bi, piše liberalni “Ekonomist”, mogao reći da je sada vreme da se kripto industrija reguliše “do brisanja”, ali da kapitalističko društvo ipak treba da dozvoli investitorima da rizikuju znajući da će izgubiti ako se pogrešno klade. A kako se virtuelna ekonomija razvija, možda će se pojavljivati nove korisne decentralizovane aplikacije, ko zna?

Iz istog broja

Sirijski zaplet Turske, Rusije i Kurda

Tri neprijateljske enklave

Dragan Bisenić

Ukrajinski front

Medijski i pravi rat

Aleksandar Radić

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu