Sva tri najviša nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, dakle i centralni organi BiH i vlasti oba entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH – snažno i bez rezervi podržavaju američku akciju protiv terorizma. Odmah nakon otpočinjanja napada na Avganistan, Vijeće ministara BiH izašlo je s usaglašenim stavom da je akcija bila neizbježna i da SAD imaju punu podršku Bosne i Hercegovine. Predsjedavajući Vijeća Zlatko Lagumdžija tom prilikom je nedvosmisleno poručio da zemlja, odnosno njene vlasti, nema nikakvih dilema da je borba, čak i vojna, protiv terorizma neizbježna i da je talibanski režim vukao poteze koji su rezultirali ovim kranjim mjerama.

Da ova podrška nije samo verbalna najbolje se pokazuje u Federaciji BiH, posebno u dijelu sa bošnjačkom većinom, gdje je federalna policija na desetine stranaca ili naturalizovanih bh državljana iz islamskih zemalja uhapsila i protjerala. Poglavar mudžahedinske zajednice u BiH Abu Hamza, osvrćući se na sadašnju situaciju u zemlji, rekao je da su Arapi zbog ponašanja međunarodne zajednice i poniznih vlasti u BiH postali lovina koju ne štite nikakvi zakoni. Čak je i Helsinški komitet BiH izrazio zabrinutost zbog ponašanja policije, jer je bilo primjera da su ljudi hapšeni bez osnova, nakon čega su ih policija i mediji proglašavali teroristima. Ono što je problematično, dio njih, poslije dan ili dva puštan je na slobodu uz obrazloženje da je bila riječ samo o provjeri ili greški. Međutim prišivena "etiketa" teroriste pratiće ih i na Zapadu i u BiH.

TEŠKA HIPOTEKA: U pozadini ovako oštrih mjera stoje državna nastojanja da se BiH oslobodi teške hipoteke da je zemlja koja daje utočište islamskim ekstremistima. Ove optužbe, koje je izrekla američka administracija, nisu bile bez osnova jer su neke policijske akcije uistinu razotkrile osobe koje bi na neki način mogle biti "uvezane" u međunarodne terorističke aktivnosti, pa čak biti dovedene u vezu sa samim Osamom bin Ladenom. Realna osnova za takvu povezanost jeste činjenica da u Bosni i Hercegovini živi 420 naturalizovanih državljana iz islamskih zemalja koji su dobili bh pasoš zahvaljujući tome što su se borili u ratu na bošnjačkoj strani, a nakon toga se oženili bosanskim ženama. Takođe, oko 500 njih, mahom Arapa boravi u BiH i radi uglavnom u raznim privatnim i humanitarnim organizacijama.

Nikada u Bosni i Hercegovini nije postojalo toliko saglasnosti predstavnika najviše vlasti iz svih djelova i svih nacionalnosti o budućem političkom i policijskom djelovanju kao nakon 11. septembra, to jest napada na SAD. Članovi Predsjedništva i Vlade BiH, predsjednici entiteta kao i njihovi premijeri odredili su niz mjera koje bi trebalo efikasno da uključe BiH među zemlje koje se bore protiv terorizma. Naložena je provjera svih državljanstava dodijeljenih tokom ratnog i poratnog perioda, kontrola stranih humanitaraca u BiH i bankovnih računa humanitarnih organizacija kao i firmi za koje postoje indicije da bi mogle biti umješane u organizovani kriminal ili pomaganje terorista. Kao logičan nastavak ovih aktivnosti održan je i sastanak državnog i policijskog vrha sa Međunarodnim vojnim snagama (SFOR), gdje je dogovoren tzv. partnerski odnos koji podrazumjeva zajedničke vojno-policijske akcije protiv terorista. Čak je iz novoosnovanog koordinacionog komiteta za borbu protiv terorizma potekla incijativa da se stvore zajedničke antiterorističke policijske snage na nivou države. Ako bi se to desilo, bio bi to prvi slučaj da su se predstavnici svih nacija u BiH složili da oforme neku zajedničku oružanu formaciju, što pokazuje da jedino neprijatelj van granica Balkana može ujediniti zemlju.

ŠIROKA AKCIJA: Vrlo spektakularno (ali i spekulativno) zvučala je informacija iz vrha federalne policije da je sredinom oktobra u BiH trebalo da se ubaci grupa od 70 Bin Ladenovih sljedbenika, ali da je zahvaljujući saradnji domaćih i stranih obavještajnih službi ovaj pokušaj osujećen. Samo dan ranije policija je raskrinkala grupu švercera oružjem koji su naoružavali Albance na Kosovu i u Makedoniji. U čitav posao bili su umješani i pripadnici policije, što slučaju daje dodatnu težinu. Posebno zadovoljstvo zbog ove akcije izrazili su američki predstavnici u BiH, koji nakon terorističkih napada u Americi svaki šverc oružja smatraju potencijalno opasnim za svoju bezbjednost.

Međutim, najznačajnije akcije zbile su se u drugoj polovini prošlog mjeseca. U dobro isplaniranoj akciji uhapšen je Bensajah Belkasem Mežd, bh državljanin sudanskog porijekla, za kojeg se tvrdi da je saradnik prvog oficira Osame bin Ladena. Ovo je već druga osoba sa bosanskim pasošem koja se najdirektnije povezuje sa najtraženijim teroristom svijeta. Prošle godine u Turskoj je uhapšen Mehrez Audoni, za kojeg Interpol tvrdi da je blizak Bin Ladenov saradnik. Samo nekoliko dana kasnije usljedile su anonimne prijetnje američkoj i britanskoj ambasadi u Sarajevu, nakon čega su one zatvorene. No, već sutradan policija je objavila da je uhapsila dvije osobe alžirskog porijekla za koje je ustanovila da su uputili prijetnje. Jedan je humanitarni radnik Visokog saudijskog komiteta, dok je drugi klasičan kriminalac koji je već bio osuđen na pet godina zatvora, ali ga je pomilovao u to vrijeme predsjednik Federacije BiH Ejup Ganić (!). U daljoj istrazi uhapšene su još tri osobe i rekonstruisano je postojanje takozvane alžirske grupe, koja, po tvrdnjama iz policije, nije povezana sa Bin Ladenom ali je predstavljala terorističku opasnost za BiH, posebno za međunarodno osoblje u njoj.

U sve ove akcije direktno ili posredno uključen je SFOR, pa čak i agenti američkog FBI-ja, što pokazuje da je američka borba protiv terorizma sveobuhvatna i da se, pored vojne akcije u Avganistanu proteže vjerovatno na sve druge države u kojima žive ljudi islamske vjeroispovjesti.

OSTAVKA: Ovu kooperativnost sa zapadnom međunarodnom zajednicom platio je prvi čovjek federalne policije Muhamed Bešić, koji je bio primoran da, na insistiranje Stranke za BiH, članice vladajuće koalicije, podnese ostavku. Iako Bešić nije želio da objasni zašto je nekadašnja stranka Harisa Silajdžića tražila njegovu smjenu, gotovo jedinstven stav javnosti je da je razlog žestok Bešićev obračun s islamistima u BiH, čega nisu bili pošteđeni ni izvorni Bosanci koji su bili povezani s arapsko-islamističkim elementima u BiH. Stranka za BiH, koja je ranije bila u koaliciji sa Izetbegovićevom SDA, koja je najodgovornija za dovođenje islamista u Bosnu, vjerovatno nije mogla da otrpi takav radikalan obračun sa ratnim nasljeđem kojim je rukovodio dugogodišnji komunista, sada SDP-ovac, Bešić. Međunarodni predstavnici u Bosni žestoko su reagovali zaprijetivši da će se BiH suočiti sa sankcijama ako ne nastavi ovakav vid borbe protiv terorizma. Iako Bešić nije povukao ostavku, federalna vlada je saopštila da ne dolazi u pitanje njen obračun sa ljudima koje je tolerisala bivša vlast, te se val hapšenja nastavio.

Iako vlast u Federaciji BiH vrlo konkretno odgovara na pozive SAD za razračunavanje s ekstremnim islamistima, među Bošnjacima postoji određena doza protivljenja ovakvim akcijama. Zamjera se i međunarodnoj zajednici i domaćim vlastima da suviše napadno i radikalno nastoje da se distanciraju od islama, dok se toleriše činjenica da su Karadžić i Mladić, takođe teroristi, još na slobodi, i to u samoj BiH. Ovakve optužbe posebno dolaze iz, sada opozicione, SDA, koja stalno ističe svoje protivljenje terorizmu, ali i zamjera Americi na intervenciji "u kojoj su žrtva civili".

NA STRANI TALIBANA: Međutim, u Bosni postoje i oni koji su na strani talibana i Bin Ladena. Riječ je uglavnom o grupama i organizacijama koje su bile povezane s Arapima u BiH i koji su prihvatili vehabijsko učenje. Policija je nedavno uhapsila dvojicu Sarajlija koji su lijepili plakate u kojima se davala podrška talibanima i pozivalo na džihad. Čak su i po nekim srednjim školama osvanuli grafiti koji veličaju poznatog teroristu. Iako su ove grupe izrazita manjina unutar bošnjačkog nacionalnog korpusa, one izazivaju nelagodu kod međunarodne zajednice i razlog su konstruisanja mnogih medijskih senzacija, od kojih neke nemaju nikakvog osnova.

Nedavno je austrijski parlamentarac Piter Šider izjavio da je vidio zajedničku fotografiju Alije Izetbegovića i Bin Ladena napravljenu tokom rata u Bosni. Tvrdnju su zlurado rabili svi mediji na prostoru bivše Jugoslavije i Evrope. Alija Izetbegović je uporno insistirao da se, ako postoji, slika objavi. Kada se to nije desilo, austrijska ambasada u Sarajevu uputila je saopštenje u kojem se ograđuje od izjave ovog parlamentarca, što su SDA i Izetbegović protumačili kao očit dokaz lažnih optužbi. Međutim, iako su u ovom slučaju vjerovatno u pravu, ostaje činjenica da su do sada otkrivene dvije osobe sa bh pasošem za koje Interpol ima dokaze da su povezani sa Osamom bin Ladenom. Ratna povezanost sa ovakvim ljudima razlog je teške hipoteke nad BiH, a posebice Bošnjacima, za koju je zaslužna u to vrijeme vladajuća SDA.

No, obračun sa tom hipotekom je u toku.