Oznaka: demokratija

Studenti novinarstva Fakulteta političkih nauka o politici i izborima

Kad će više ta demokratija

Šta misle mladi o medijima, državi i politici, obrazovanju, izborima i šta žele od ove države i kako bi je promenili
11. decembar 2023

Kolumna

Deco, izađite i glasajte!

Radoznalo i sa zebnjom očekujem noć 17. decembra. Šta ćemo moji sugrađani i ja odlučiti o neposrednoj budućnosti? Da li ja, ovako mator, mogu da utičem na ponekog? Vredi pokušati

Nuspojave

Suze su OK… a ni 2500 dinara nije loše

Veoma je važno umeti napraviti distinkciju između onoga ko radi u interesu “prosečnog glasača” mada ponekad ironiše i lamentira nad prividnom uzaludnošću svog posla, i onog ko tog istog “prosečnog glasača” urniše i poništava dok mu se licemerno dodvorava

Nuspojave

Patronaža za demokratiju

Narativ o “otuđenim elitama” (“dubokoj državi”?) koje iz senke upravljaju svim procesima najvažniji je deo populističkog ideološkog fundusa. I što su one nevidljivije, to je nesumnjivije da postoje. Tako funkcioniše magijsko mišljenje

Lični stav

Put popločan dobrim namerama

Postoji opšteprihvaćena teza, nažalost i od međunarodne zajednice, da izjave ambasadora stranih država koje podržavaju slobodne medije ili zaštitnike ljudskih prava predstavljaju mešanje u unutrašnje stvari države. Upravo je suprotno – međunarodna zajednica, u svojoj demokratskoj nemoći ili nesposobnosti, održava stranke na vlasti, ne praveći razliku između saradnje sa državom i nekritičnosti prema stranci na vlasti i njenim postupcima
21. septembar 2023

Lični stav

Proširenje: Imperativ za Evropsku uniju

Izveštaj francusko-nemačke ekspertske grupe je najvažniji konkretan doprinos koji je proizišao iz skorašnjih rasprava o potrebi da Evropska unija odlučnije preuzme svoju sudbinu u ruke

Nuspojave

Španska sela, srpska posla

Od dugoročne je koristi imati svest o tome kada je (i gde) vreme za gledanje filmova, a kada za izlazak na izbore. Pomešati te dve stvari može da bude od ogromne dugoročne štete
29. april 2023

Region

Zapadni Balkan: Lažne vesti najveći problem za demokratiju

Generalna sekretarka Saveta za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu izjavila je da sedam od 10 građana Zapadnog Balkana smatra da su lažne vesti problem za demokratiju, a 74 odsto vidi to kao bezbednosnu pretnju, saopštio je danas RCC

Intervju: profesor Alpar Lošonc, dopisni član SANU

Jedino je istina preostala protiv moći

“Naša večita dilema je da li intelektualac gubi identitet ako ponudi usluge vlastima, odnosno da li tada prestaje da bude intelektualac. Mislilo se da je ovaj problem nestao, ali nije. I sirene koje zavode intelektualce su danas lukavije nego ranije, mehanizmi su nevidljiviji. A intelektualac, naročito kome barem mala doza cinizma nije strana, lako nalazi alibi. Izvanredne su danas šanse da se postane kvaziintelektualac”
09. april 2022

Komentar

O (ne)principijelnoj saradnji: Nužnost opštenja sa javnim neprijateljem

Kada se iz javnog prostora izbaci mogućnost sporenja uzajamno suprotstavljenih političkih programa ne može više biti reči o demokratskoj republici već o autokratskom režimu. Takva nepolitička zajednica neminovno srlja u propast. Javni neprijatelj je, utoliko, uslov mogućnosti politike. Drugim rečima, ne može se prekid opštenja s javnim neprijateljem pravdati privatnim, ili moralnim razlozima. To je shvatila i Milica Đurđević Stamenkovski
13. februar 2022

Komentar

Za „šta“ ćete glasati 3. aprila: Republika, ideal koga nema

Prosečan građanin Srbije teško da bi uopšte razumeo pitanje „za šta glasate?“, za koju ideju glasate, jer ideje su stvar republikanskog nadmetanja, dok u autoritarnim porecima postoji samo jedna ideja, ona koju artikuliše vođa. Prosečan srpski glasač, naprosto, nema iskustvo slobodnog javnog prostora u kojem se, više nego ličnosti, nadmeću ideje. Parcijalni ciljevi poput, recimo, zdrave životne sredine ili većih zarada, su ostvarivi i u neslobodnim društvima. Pa ako ih ispuni Vučić, onda neka Vučića, ili nekog njemu sličnog, šta će nam republika
03. decembar 2021

Analiza

Protesti i studenti: Zašto nisu na ulicama

Studenti su nekada bili najmoćnija poluga građanskih protesta. U Srbiji se ponovo organizuju ulični protesti, vidljivi su na društvenim mrežama, svi znaju za njih, ali im se studenati i mladi ljudi ne priključuju u ozbiljnijem broju. Deluje da se njihov društveni potencijal negde izgubio

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu