Vesti

Gde je najbliže sklonište: Knez Mihailova ulica u Beogradu

Foto: Marko Kecman

9. 10. 2022. / 18.34

Atomska skloništa: Magacini i teretane

U Srbiji ima 1442 atomska skloništa u 48 opština. Većina su pretvorena u poslovni prostor kako bi „Skloništa“ imala od čega da se izdržavaju. Preduzeće je u vlasništvu države, ali nije na njenom budžetu

Od početka rata u Ukrajini, gotovo da nema dana da se ne pomene mogućnost napada nuklearnim oružjem.

U Srbiji 48 opština ima skloništa, ukupno ih je 1442 na više od 300.000 kvadratnih metara. U Beogradu ih ima 980 u 15 opština, a na Novom Beogradu 244.

I u ratu i u miru za skloništa je kod nas nadležno Javno preduzeće "Skloništa“, koje je vlasništvo Republike Srbije. Na njihovom sajtu piše da se ne finansiraju iz budžeta države, već da se “sredstva za obavljanje poverene delatnosti stiču od izdavanja u zakup dvonamenskih skloništa i poslovnog prostora u mirnodopskim uslovima.“

Trenutno su u mnogima magacini, teretane,  skladišta, arhivi…

Direktor ove ustanove Nebojša Stojanović je medijima izjavio da "kada bi, u slučaju neposredne ratne opasnosti, Sektor za vanredne situacije MUP doneo odluku da skloništa moraju da se stave u funkciju u roku od 24 sata, skloništa bi bila spremna“.

Do 2012. godine "Skloništa“ su se izdržavala od takse koju  im je plaćao svaki investitor nove zgrade .Kad je ta taksa ukinuta, preduzeću je dozvoljeno da izdaje skloništa kako bi se izdržavalo od kirije.

Izdavanjem prostora obezbeđen je ne tako veliki, ali siguran izvor prihoda, plus, s obzirom  da su korisnici bili u obavezi da održavaju iznajmljeni prostor i da plaćaju komunalije, "Skloništima“ je to postao način na koji su sav taj prostor čuvali da ne propadne.

Međutim, bez obzira na sve to, "Skloništa“ su od tada u minusu. Direktor Stojanović uverava javnost da je preduzeće spremno, mnogo spremnije nego što je bilo devedesetih, da se skloništa tehnički redovno kontrolišu, te da se u njima nalazi sve što je potrebno u slučaju neposredne ratne opasnosti.

Danas je zapostavljena i civilna zaštita. Na primer, posle bombardovanja 1999. godine  veliki broj zaštitnih maski je nestao u magacinima , a ono što je ostalo, niko nije obnavljao niti se brinuo  o njima.

Sredstva za vanredne situacije su limitirana, lokalne samouprave ne izdvajaju za to, obučavanje ljudi za ponašanje u vanrednim situacijama je ukinuto zakonom – sve je to uticalo da su sistemi zaštite nedovoljno osposobljeni za ratnu opasnost.

S.Ć./Danas

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu