Veliki broj slučajeva lažnih diploma potresa Crnu Goru. Tužilaštva procesuiraju desetine slučajeva, ali nevladine organizacije tvrde da ih ima na desetine hiljada.

Najveći problem su kupljene ili falsifikovane diplome u zdravstvenom sistemu, prosveti i policiji.

Zarija Pavićević iz grupe građana Alternativa za "Vreme" tvrdi da od ukupno 80.000 zaposlenih u javnom sektoru makar trećina njih poseduje lažne diplome.

"Većina tih diploma nam dolazi iz okruženja, misli se na Srbiju, BiH kao i mali broj njih iz Albanije. Mnogo diploma iz zdravstvenog sistema nam dolazi iz Tutina, Prijepolja, Beograda", kaže on.

"Diplome u prosveti su većinom iz BIH, konkretno Travnik, Brčko, Banjaluka, ali i Blace. Veliki broj diploma nam potiče sa Univerziteta ‘Union Nikola Tesla’ i one su u fazama istrage", kaže Pavićević.

Kako naglašava sagovornik "Vremena", Crna Gora ima sistemski problem, pa su čak i ljudi koji nostrifikuju diplome vlasnici sumnjivih diploma, sa sumnjivih adresa.

Veći problem kupljene nego lažne diplome

Iz Ministarstva prosvete, nauke i inovacija rečeno je da je mnogo teže otkriti kupljene diplome nego falsifikovane. Kako je saopšteno, radi se na izmenama Zakona o nostrifikaciji inostranih diploma, a kontrola će biti oštrija jer će se upoređivati ishodi učenja predmeta sa onima koji su propisani crnogorskim zakonodavstvom.

"Najteže dokazive su one ‘prazne’ diplome, gde su pojedini studenti redovno pohađali nastavu, pojavljivali se na ispitu koji nesu polagali i na kraju dobili diplomu visokoškolca, sa možda istinski par položenih ispita, ali mu se svi rokovi i prisustvo nastavi i ispitima poklapaju, a takvih je moguće bilo i u crnogorskom obrazovnom sistemu", objašnjava za "Vreme" Snežana Kaluđerović, viša pravna savetnica iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Slepo crevo sistema

Zakon o priznavanju inostranih diploma jasno ukazuje da jednom nostrifikovana diploma ne podleže daljoj proveri, pa se očekuje da će ubrzo biti predat nacrt novog zakona koji će konačno početi sa otklanjanjem "slepog creva sistema".

"Najveći problem onih ljudi koji su doneli sumnjive diplome leži u tome što kad se provere prelasci granica, neretko dođemo do podataka da su u toku studija svega nekoliko puta prešli granicu naše države, dok paralelno sa tim platne liste iz institucija iz kojih dolaze jasno uplaćuju puno radno vreme u mesecima diplomiranja, magistriranja, doktoriranja", kaže Pavićević.

"Ovo je ozbiljan problem za tako malu državu jer su svi ti ljudi decenijama unazad svesno uništavali naš sistem, krali novac od svih nas i ostavili dugoročne posledice na zdravlje građana, kao i na obrazovanje koje nam je jedno od najgorih na planeti", kaže Pavićević.

Kako kaže, veruje da će nova Vlada Crne Gore imati sluha, te da će zajedničkim snagama izaći na kraj sa neravnopravnim protivnikom u ovom Sizifovom poslu.

Komisije za "češljanje" sumnjivih diploma

Iz Ministarstva prosvete potvrdili su za crnogorske “Vijesti” da je u toku pooštravanje kriterijuma za priznavanje obrazovnih isprava stečenih u inostranstvu.

To bi u praksi značilo da posebna komisija proverava diplome za koje se utvrdi da su sumnjivog kvaliteta ili drastično različitih standarda u odnosu na crnogorske obrazovne isprave.

Jedan od razloga za postavljanje strogih mehanizama kontrole je i činjenica da je u prethodne dve godine odbijeno priznavanje skoro stotinu srednjoškolskih i visokoškolskih diploma.

Pretpostavka nevinosti kao izgovor

U Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore (MUP), jedinom resoru koji trenutno ima komisiju formiranu ovim povodom, kažu da sada imaju 60 prijava, ali nijedan postupak nije ni blizu završetka.

Prema podacima Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, ove godine je procesuirano 27 krivičnih prijava za lažne diplome iz različitih oblasti. Tužilaštvo u Pljevljima ima pedesetak sličnih slučajeva.

Postupci traju jako dugo, kažu kritičari.

Prema procenama grupe građana Alternativa, u Crnoj Gori ima preko 30.000 lažnih diploma. Kako kaže naš sagovornik, u ovom momentu ih oko 5.400 čeka na nostrifikaciju.

Razotkrivanje hobotnice

Lažne diplome sada već nisu samo problem sa kojim se susreće crnogorsko tržište rada, već regionalni problem.

"Neophodna je hitna međuregionalna saradnja i osnivanje nekog međuregionalnog tela koje će se baviti proverom i kontrolom nelegalnih diploma", kaže Snežana Kaluđerović.

Ukoliko region hitno ne počne da sarađuje u razotkrivanju ove hobotnice, kaže Kaluđerović, sve države će morati mnogo više da ulažu u policiju umesto u obrazovanje koje je najjači državni resurs na kojem država počiva.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com