Ekonomija

Glas fiskalnog razuma: Pavle Petrović

Foto: Sava Radovanović/Tanjug

24. 10. 2022. / 20.42

Fiskalni savet: Nova zaduženja i netransparentan budžet

Predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović ocenio je da će Srbija 2023. godine morati dodatno da se zaduži za tri do četiri milijarde evra i da je republički budžet netransparentan

Srbija će što zbog budžetskog deficita, što zbog toga što na naplatu dolazi četiri milijarde evra duga, naredne godinine morati sigurno da se zaduži dodatnih tri do četiri milijarde evra po kamatnim stopama od najmanje sedam odsto, izjavio je predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović na sednici skupštinskog Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava.

Objasnio je da bi “Srbija trebalo da teži da javni dug iznosi 50 odsto u odnosu na BDP”. Rekao je i da su javne investicije značajno povećane u poslednje tri do četiri godine i ocenio da je to povećanje poželjno i dobro, te da i u kriznim godinama, kakva će biti i sledeća, ne bi trebalo da se štedi na investicijama, jer je to jedini izvor koji bi mogao da održi privredni rast.

Netranspararentan budžet

On je ocenio da Završni račun budžeta za 2021. godinu nije dovoljno transparentan i kao primer naveo budžetske pozajmice koje su u 2021. godini iznosile 430 miliona evra, "ali se u budžetu ne vidi šta je iza tih pozajmica". Izjavio je "da je bio potreban istraživački rad" da bi se otkrilo da je od 430 miliona evra, 300 miliona bilo namenjeno za finansiranje uvoza gasa.

Petrović je kao primer za netransparentnost naveo i Kancelariju za upravljanje javnim ulaganjima i istakao da "za oko 200 miliona evra ne postoji lista na koje projeke se troši i koliko je potrošeno". On je ukazao i da se za kazne i penale izdvaja oko 200 miliona evra godišnje što je “krajnje neproduktivno”.

Davanja bez ekonomskog pokrića

Petrović je rekao da se tokom kovid krize 2020. i 2021. godine država zadužila skoro šest milijardi evra za “velika davanja” i da je veći deo tih sredstava upotrebljen za podršku stanovništvu i privredi.

“Nadam se da se davanja koja su postojala i ove godine za mlade bez nekog ekonomskog i socijalnog opravdanja, a fiskalno koštaju, neće produžiti u 2023. godini”, rekao je Petrović.

Fiskalni savet smatra da je osnovni uzrok inflacije u Srbiji svetska kriza, ali je naveo da je dodatni uticaj imala i veća javna potrošnja, delom i zbog neselektivnih davanja.

Članovi skupštinskog odbora usvojili su zaključak kojim predlažu Skupštini Srbije da prihvati Izveštaj o radu Fisklanog saveta za 2021. godinu.

D.P./FoNet

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu