Komentar

Protiv uništavanja Novog Sada: Protest ispred Skupštine Vojvodine

Foto: Nenad Mihajlović/Tanjug

21. 7. 2022. / 14.46

Novi Sad: Političko, urbanističko i policijsko nasilje

Usvajanje Generalnog urbanističkog plana koje su pratili neredi, vrhunac je uništavanja i rasprodaje Novog Sada kontroverznim investitorima, pre svega firmama i preduzećima koja su na različite načine vezana za Srpsku naprednu stranku

Građanski aktivisti Novog Sada prešli su u novu fazu delovanja, a gradska vlast je pored političkog i urbanističkog nasilja počela da primenjuje i policijsko. Pored policije, novosadskoj vlasti u obračunu sa demonstrantima pridružili su se, ne prvi put, i pripadnici kriminalnih organizacija.

Današnje usvajanje Generalnog urbanističkog plana (GUP), koje su pratili neredi, vrhunac je – kažu aktivisti i stručnjaci – uništavanja i rasprodaje Novog Sada kontroverznim investitorima, pre svega firmama i preduzećima koja su na različite načine vezana za Srpsku naprednu stranku i ljude koji predvode skoro sve unosne graditeljske poslove u Novom Sadu – a to su čovek od ranije poznat organima gonjenja Zvonko Veselinović, brat predsednika Aleksandra Vučića Andrej i Andrejev bliski prijatelj, gradonačelnik Miloš Vučević. GUP je u potpunosti prilagođen investitorskom profitu i urniše ionako nizak kvalitet života građana. Ukoliko se sprovede u delo, Novi Sad će izgubiti i poslednje obrise pitomog srednjoevropskog grada i više ličiti na prenapučena orijentalna naselja.

Ukratko, GUP omogućava investitorima da zidaju kule i gradove svuda naokolo, na obe obale Dunava, a predviđena rešenja ukazuju da nije u pitanju samo urbanističko razaranje nego i ordinarni kriminal. Naime, ljudi bliski vlasti kupovali su za relativno male pare njive na kojima nije bila predviđena bilo kakva izgradnja, a koje potom bivaju proglašavane građevinskim zemljištem, te im cena drastično skače. Profit će tek biti enorman kada se tu sazidaju stambeno-poslovni kompleksi.

Tako je, recimo, 90 hiljada kvadratnih metara na Trandžamentu (deo između Petrovaradinske tvrđave i Sremske Kamenice) kupio kompanjon gradonačelnikovog savetnika. Tu je planiran park, ali prema izmenama GUP-a namesto zelene površi nići će stambeno naselje sa pogledom na Dunav i Novi Sad. Cene kvadratnog metra ići će u nebesa.

Dodatni je problem što je ovaj prostor sastavni deo kulturno-istorijske celine Tvrđave. Nije, dakle, isključeno da naprednjačkim vlastima padne na pamet i da na samoj Tvrđavi počnu da grade poslovne ili stambene objekte.

"Novi Sad na vodi“

Ipak, najveći problem plana je stvaranje uslova za izgradnju "Novog Sada na vodi“. U pitanju je, u prvo vreme, strogo čuvan projekat, koji je nekako procureo u javnost. On podrazumeva izgradnju gigantskog stambeno-poslovnog naselja na najvažnijim zelenim površinama grada, uz Dunav i na dunavskim rukavcima, koje ljudi koriste za odmor, ribolov i rekreaciju. Da bi omogućio da se ekološka oaza koja se nalazi na nebranjenom delu Dunava i na kojoj nije moguća izgradnja trajnih objekata pretvori u građevinsko zemljište, grad je odlučio da pomeri nasip 500 metara u korito Dunava.

Ovaj plan su prvobitno odbacili JVP Vode Vojvodine i Institut Jaroslav Černjak, ali je potom rukovodstvo "Voda Vojvodine“ smenjeno, a Institut privatizovan. Gde da ga odbace, kada je u pitanju posao – kažu eksperti – vredan više od milijardu evra. A to što isti ti eksperti upozoravaju na mogućnost poplava zbog pomeranja nasipa, i to što se uništavaju "pluća grada“, te endemske biljne i životinjske vrste – koga je briga!

Četvrti most

U GUP-u se nalazi i četvrti novosadski most preko Dunava. Tačno je da je taj most odavno planiran, kao deo obilaznice oko Novog Sada. U međuvremenu se grad proširio, pa će ovaj most – koji će se nastavljati na Bulevar Evrope i spajati Fruškogorski koridor sa auto-putem Beograd-Subotica – zapravo seći grad na dva dela.

Posebno je sulud vijaduk koji će kretati sa pola Bulevara Evrope i podizati saobraćaj u visinu od pet do osam metara, što će značiti da će teški saobraćaj prolaziti ljudima u okolnim zgradama ispred prozora. Dve trećine mosta ide po suvom, a tek jedna trećina preko Dunava. Iako su građani predlagali da se most izmesti prema Futogu, te da se napravi prava obilaznica oko grada – gradska vlast je to odbila iz prostog razloga jer je most važan deo projekta "Novi Sad na vodi“.

Most gradi kineska firma, cena je naravno predimenzionirana, a ugovor je tajna. Protiv početka izgradnje mosta, tačnije besomučne seče drva u zelenoj oazi, aktivisti su se pobunili i više od mesec dana kampuju na "mestu zločina“, sprečavajući dalju devastaciju šume.

Borba za "pluća grada“

Protiv projekta "Novi Sad“ na vodi pobuna je zapravo počela još pre dve godine. Zajedno su pokušali da odbrane "pluća grada“ javne ličnosti, građanske inicijative, nevladine organizacije i opozicione političke stranke. A onda, kako to kod nas biva, međusobno su se posvađali, jer jedan deo aktivista nije hteo da ima ništa sa političkim strankama. Nisu hteli "politiku u svoju butigu“, ne shvatajući da je to za šta se oni bore – čista politika.

Ipak, na današnjim protestima bili su svi zajedno, i pojedinci i inicijative i opozicione stranke. Valjda je sazrelo saznaje da se protiv višestruko jačeg protivnika, bezdušne vlasti ogrezle u kriminalu, mogu boriti jedino svi zajedno, bez obzira na razlike. Niko na tu borbu ne sme da ima ekskluzivno pravo. Nadati je se da je to nova faza borbe, koja nije sama po sebi rešenje, ali može poljuljati naprednjačku vlast, koja je u Novom Sadu, pogotovo u centralnim delovima grada, veoma nepopularna. Građani su pokušali da se bore institucionalni putem, ali su hiljade njihovih primedbi na GUP nonšalantno odbačene.

Što se tiče vlasti, policijsko nasilje je logična posledica političkog i urbanističkog nasilja. Ne treba sumnjati da će vlast i investitori biti spremni na sve da zaštite poslove vredne milijarde evra. Za to će se koristiti i policija, ali, kao i do sada, kriminalne grupe ekstremista. Vreme je da se Novi Sad odista probudi i zaštiti sebe.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu