Kultura

Foto: Tanjug

31. 10. 2023. / 21.56

Piraterija, ta večna boljka izdavača

Razmena linkova piratskih izdanja knjiga je svakodnevna pojava, u njoj učestvuju čak i akademske i javne ličnosti. Ipak, najveći pirati su i dalje fotokopirnice

Jedan od čini se nerešivih problema i uvek aktuelna tema ovdašnjih izdavača je piraterija. Pominju je gotovo na svakom skupu, na sajmovima knjiga godinama unazad piraterija je obavezna tema tribina i – ništa. Knjige se i dalje fotokopiraju i umnožavaju na sve ostale moguće načine.

Najnovija prilika za pričanje iste priče bio je okrugli sto na upravo završenom Sajmu knjiga, koji je održan u okviru celodnevnog programa "Kako do dobre knjige“, organizovanog u okviru predstavljanja Francuske kao zemlje počasnog gosta i Udruženja profesionalnih izdavača Srbije (UPIS).

U Srbiji veliki problem predstavljaju fotokopirnice, koje povređuju reprografska prava autora i izdavača, a internet je samo doveo do krajnjih granica iscrpljenosti klasični koncept zaštite autorskih prava, rekao je Gojko Božović, osnivač "Arhipelaga“.

"U tom pogledu nije se učinilo mnogo – ogroman broj knjiga savremenih autora i izdavača može se naći u potpuno otvorenim izdanjima na internetu ne samo u pdf-u nego i u drugim elektronskim formatima“, rekao je Božović, naglasivši da čak i  akademska zajednica i pojedine javne ličnosti na društvenim mrežama objavljuju linkove ka piratskim izdanjima knjiga.

Rekao je da "za sada nema ugovora izdavača sa univerzitetima o načinu na koji se u obrazovnom procesu mogu koristiti knjige u štampanom izdanju“, i kao poseban problem naveo audio izdanja – kao piratski oblici književnih dela pojavljuju se i video snimci čitanja određenih tekstova.

Sudska praksa u odnosu na kršenje Zakona o autorskim pravima vrlo je efikasna za pojedine segmente stvaralaštva –fotografiju na primer, dok je u oblasti knjiga vrlo skromna.

Prema Božoviću, potrebna je zajednička platforma koja bi mogla da obuhvati sve moguće prakse u tom pogledu, jer “nije sve na izdavačima i autorima”.

Emina Perunić iz "Mascoma“ je ispričala da su "pre dvadesetak godina kupili autorska prava Duška Radovića, za nama nezamislive novce, u trenutku kada je na tržištu bilo bar pedesetak piratskih izdanja koja su bila tražena, dok mi naša nismo mogli da prodamo. Počeli smo krstaški pohod – pregledali sajtove, angažovali advokata, upozoravali knjižare da učestvuju u kršenju autorskih prava prodajom piratskih izdanja. Trebalo ih je edukovati da se ne sme dozvoliti objavljivanje i prodaja dela bez saglasnosti autora i odgovarajuće naknade”.

I ovog puta, kao i inače, među učesnicima nije bio niko iz bilo koje institucije vlasti u čijem domenu je ova tema.

S.Ć./SEEcult

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

 

 

 

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu