Hrvatska

Olujna kohabitacija: Predsednik Hrvatskog sabora Godan Jandroković, Zoran Milanović i Andrej Plenković

Foto: Tanjug/Foto Hina/Mario Strmotić

5. 8. 2022. / 16.21

Proslava Dana pobede u Kninu: Glorifikacija „Oluje“ i branitelja

Posmatrano iz hrvatskog ugla na današnji dan pre 27 godina oslobođeno je jedanaest hiljada kvadratnih kilometara „okupiranog“ područja u severnoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu. Iako su se na ceremoniji pojavili zajedno, netrpeljivost između premijera Andreja Plenkovića i predsednika Zorana Milanovića ponovo je dospela u prvi plan. Jedinstveni su, međutim, bili u oceni da su branitelji stub hrvatske države 

S.P
Dan nakon što je Srbija obeležila 27. godišnjicu stradanja Srba u akciji "Oluja“, Hrvatska u petak slavi Dan pobede i domovinske zahvalnosti, kao i Dan hrvatskih branitelja. Sa hrvatskog stanovišta na današnji dan pre 27 godina oslobođeno je jedanaest hiljada kvadratnih kilometara "okupiranog“ područja u severnoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu.

Centralna svečanost, kao i ranijih godina, održana je u Kninu na stadionu Dinara. Kako to nalažu svečane godišnjice, državni vrh položio je vence i održao govore. Prvi je mikrofon uzeo hrvatski general-pukovnik Mladen Markač koji je ocenio da je "hrvatski branitelj naš heroj“, da su se branitelji za domovinu borili moralom, a da je suđenje u Hagu"preoblikovanje istine o Domovinskom ratu“.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković akciju vojno-policijsku akciju "Oluja“ uporedio je sa trenutnim ratom u Ukrajini i u tom kontekstu naglasio da Hrvatska zna kolika je cena slobode. Rekao je i da su ponovo na delu "lažne i jalove optužbe o proterivanju Srba, iako je poznato da ih je (Srbe) njihovo rukovodstvo uz dogovor sa Beogradom prisililo na odlazak“. Ponosan je Pelnković što Hrvatska "čuva prava nacionalnih manjina“, a Beograd optužio da ne sarađuje po pitanju nestalih.

Branitelji su stub hrvatske države

Iako su se na ceremoniji pojavili zajedno netrpeljivost premijera Plenkovića i predsednika države Zorana Milanovića ponovo je dospela u prvi plan. Saglasni su, doduše, bili u oceni da su branitelji stub hrvatske države.

Milanović je tokom Plenkovićevog govora gledao u telefonom. Svojih nekoliko minuta iskoristio je da kaže da je "odlazak“ Srba 1995. velika ljudska tragedija, ali da je tome prethodila "pohlepa i glupost srpskih vlastodržaca“. Ocenio je da bez Hrvatske ne bi bilo ni Dejtona i da se Hrvatska "ne mora ni čega stideti“.

U sklopu proslave, nad kninskim nebom proletela je akrobatska grupa Krila Oluje, a u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta održana je misa.

Međusobne optužbe 

Ovog puta proslavi nisu prisustvovali predstavnici Srpskog nacionalnog veća Milorada Pupovca, kao što je to bio slučaj 2020. godine. Oni su u četvrtak odvojeno položili vence stradalima tokom akcije "Oluja“.

Uoči proslave 5. avgusta u Zagrebu je na Trgu Bana Jelačića održan antiratni protest organizacija civilnog društva sa kog je izražena solidarnost sa svim žrtvama rata i zločina tokom "Oluje“.

Osim različite interpretacije "Oluje“ – za Srbe je to bio pogrom, etničko čišćenje, zločinački poduhvat –  izostaje i saradnja po pitanju pitanjim u ratu nestalih lica, kao i osuda "sopstvenih“, za šta se Srbija i Hrvatska međusobno optužuju. Bilateralni odnosi već dugo nisu bili na ovako niskom nivou.

S.P./Index/N1 

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu