Svet

"Za Republiku, protiv antisemitizma": Protest u Parizu

Foto: Thomas Samson/Pool via AP

13. 11. 2023. / 9.42

Protesti za Palestinu, protiv Izraela i razbuktavanje antisemitizma

Širom sveta održavaju se protesti podrške Palestincima. Istovremeno izraelski napadi na Pojas Gaze razbuktavaju antisemitizam. U Parizu je u nedelju zbog strahovitog porasta ispada protiv Jevreja u Francuskoj 100.000 ljudi demonstriralo protiv antisemitizma

"Sada će nas mrzeti još više“, je rečenica koja se često mogla čuti u Izraelu nakon što je započeo vojnu akciju u Pojasu Gaze nakon masakra koji je nad Izraelcima počinio Hamas 7. oktobra.

I zaista, kako vreme odmiče, tako pred stravičnim prizorima iz Gaze, hiljadama stradalih palestinskih civila, humanitarnom katastrofom, razornim posledicama izraelskih napada iz vazduha i sa kopna u svetu blede slike pokolja i otmice Jevreja, koje su i dalje sveprisutne u Izraelu.

Skupovi podrške Palestincima na kojima se zahteva od Izraela da hitno prekinu sa "ubijanjem nedužnih ljudi“ održavaju se širom sveta. U Londonu je pre neki dan na ulice izašlo oko 300.000 ljudi, u Sjedinjenim američkim državama se tragedija na Bliskom istoku pretvara u političko oružje u obračunu republikanaca i demokrata uoči predsedničkih izbora, protesti protiv izraelske invazije na Gazu i za Palestince održani su u Beogradu, Podgorici i Sarajevu.

Za mesec dana 1250 antisemitskih ispada

Kako se šire antiizraelske i propalestinske demonstracije, tako se razbuktava i antisemitizam u svetu. Iako su teroristi Hamasa 7. oktobra ubili i najmanje 40 francuskih državljana, u Francuskoj je od tada zabeleženo preko 1250 antisemitskih ispada, tri puta više nego u 2022. godini, piše nemački "Špigel“.
Mediji prenose izjave francuskih Jevreja, kojih ima oko 400.000, da žive u strahu za sopstvenu bezbednost. Zato je u Parizu u nedelju na ulice izašlo preko 100.000 ljudi da protestuju protiv antisemitizma. Parola je glasila: "Protiv antisemitizma, za Republiku“.
Prisustvo Marin le Pen
Uočljivo je bilo prisustvo desničarske ikone Marin le Pen, ćerke Žan- Mari le Pena koji je negirao Holokaust, i odsustvo predsednika Fancuske Emanuela Makrona. Marin le Pen je prema istraživanjima javnog mnjenja u ovom trenutku najpopularnija političarka u zemlji.
"Podrška jevrejskim sugrađanima": Marin le Pen / Foto: AP Photo/Christophe Ena

Na protestu se mnogo smeškala i malo govorila. Rekla je da je tu da se suprotstavi antisemitizmu, da "podrži jevrejske sugrađana i pruži otpor fundamentalizmu“. Više i nije morala da kaže, piše "Špigel“. Njen cilj je da do predsedničkih izbora 2027. bude potpuno etablirana među umerenim konzervativnim glasačima, a zna da na glasove Francuza arapskog porekla nikada neće moći da računa.
Odsustvo Makrona
Mnoge jevrejske organizacije su razočarane izostankom Makrona na ulicama Pariza. Obrazloženje: Plaši se da ne izazove nerede u predgrađima većih gradova u kojima žive muslimanski doseljenici, da ga ne optuže da podržava rat Izraela u Pojasu Gaze. Bivši francuski predsednici Fransoa Oland i Nikola Sarkozi su se priključili ovom protestu protiv antisemitizma.
Dok tenzije u francuskom društvu i svetu rastu, Makron pokušava da balansira: jednog dana zahteva da Izrael smesta obustavi bombardovanje Gaze, drugog ističe pravo Izraelaca na "samoodbranu“.
U tom duhu u nedelju nije bio na protestu kao njegova glavna rivalka Le Pen, ali je zato napisao otvoreno pismo koje je objavio "Parizijen“ u kome piše da "Francuska u kojoj se naši jevrejski sugrađani plaše nije Francuska“.Novi rat na Bliskom istoku se mesec dana nakon "crnog šabata“, kako Jevreji nazivaju napad Hamasa u subotu 7. oktobra, uvukao u unutrašnju politiku zemalja širom sveta. Svakim danom beskompromisnih vojnih akcija Izraela u Pojasu Gaze raste pritisak na Tel Aviv, a rešavanje palestinskog pitanja dobija na značaju.

A.I./BBC/Spiegel

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu