Sa redovnim profesorom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i stručnjakom za međunarodne i odnose na Balkanu Dejanom Jovićem razgovaramo o uzburkanim političkim procesima u zemljama bivše Jugoslavije u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu i posledica koje je ovaj rat izazvao u svetu. Jović je doktorirao na Londonskoj školi ekonomije (LSE), radio kao predavač na Univerzitetu Stirling u Škotskoj, a po povratku u Hrvatsku bio je i savetnik predsednika Ive Josipovića. Predsednik je Saveta Srpskog narodnog vijeća u Zagrebu.

VREME: Da li je ovo što se dešava na Kosovu vruća završnica pred konačno rešavanje ovog problema ili pak najava da će on još dugo biti aktuelan?

DEJAN JOVIĆ: Svi ovi događaji, a prije svega na Kosovu i donekle u Crnoj Gori, posljedica su očekivanja da će doći, ako ne baš do kolapsa, a onda do većeg poremećaja međunarodnog poretka zbog rata u Ukrajini. Naime, u našem regionu mnogi su poslovi ostali nedovršeni – barem ih tako vide glavni akteri – i mnogi su ostali nezadovoljni rješenjima iz prethodnih istorijskih epizoda. Svi znaju da sve dok je međunarodni poredak stabilan, dok postoji hegemonija Zapada, naročito u Evropi, promjena ne može i neće biti. No, rat u Ukrajini, za kojega i dalje ne znamo kako će se i kada završiti, otvara mogućnost da stari, odnosno postojeći poredak kolabira, te da ono što je dosad bilo nemoguće postane neizbježno i obratno.

Kolaps međunarodnog poretka je i 1989. otvorio prostor za ranije nezamislive promjene. Jedni strahuju od toga, a drugi se tome nadaju i za to se pripremaju. Tako suočeni sa novim okolnostima, Albanci na Kosovu žele da riješe svoj nedovršeni status sada, dok je Zapad još uvijek hegemon na Balkanu i dok nema alternative, i pokušavaju uz to iskoristiti novu sliku o Rusiji koja je izrazito negativna, pa Srbe i Srbiju prikazati kao agente Rusije. Djeluju ofanzivnije nego dosad, smatrajući da su Srbi izgubili glavnog zaštitnika jer je bilo kakvo povezivanje s Rusima rizičnije nego ikad ranije.

A Srbi pokušavaju da održe pozicije ili čak i osvoje nove u nadi da će se o Kosovu morati ponovo razgovarati ako Evropa postane opet bipolarna, te ako granica između dvije Evrope dođe do Ibra. Oči jednih i drugih usmjerene su prema Ukrajini…

 

Pročitajte ceo intervju sa Dejanom Jovićem u nedeljniku "Vreme“ od četvrtka (22. decembra)

Pretplatite se na digitalno izdanje

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com