Zaštitnik građana je preporučio  da se gramatika za osmi razred S reči na dela povuče iz nastave do početka sledeće školske godine. Time je dao za pravo  Bošnjačko nacionalnom veću (BNV) koje mu je ukazalo da pomenuti udžbenik negira postojanje bosanskog jezika.

Zaštitnik građana je zamerio Ministarstvu prosvete da je "povredilo prava nacionalnih manjina“ jer je odobrilo udžbenik "u kojem se negira postojanje bosanskog jezika“, ali i Zavodu za unapređenje obrazovanja i vaspitanja koji je "prilikom ocene rukopisa morao da uzme u obzir da način, na koji je Odbor za standardizaciju srpskog jezika definisao podelu južnoslovenskih jezika, može da ima povredu prava pripadnika nacionalnih manjina i dovođenje u neravnopravan položaj njihovih priznatih jezika u Srbiji.“

Time je prozvao i Odbor za standardizaciju srpskog jezika, naučnu instituciju SANU koja se izjašnjava o procesu odobravanja udžbenika, a čiji je stav da su južnoslovenski jezici bugarski, makedonski, slovenački i srpski jezik, a da uz srpski jezik u napomeni treba dodati da Hrvati, Bošnjaci i pojedini Crnogorci ovaj jezik nazivaju hrvatski, bosanski/bošnjački i crnogorski.

Srbija je, međutim, 2005. godine ratifikovala Evropsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima, među kojima je maternji jezik Bošnjaka – bosanski.

I prošle godine su manjinski jezici bosanski i hrvatski bili povod za sporove u javnosti. Prvo je BNV optužio Prosvetni nacionalni savet da osporava sadržaje koji se odnose na bošnjačku istoriju, književnost i ime bosanskog jezika, tražeći službenu upotrebu jezika i pisma i uvođenje kompletnog obrazovanja na bosanskom jeziku u opštinama gde su Bošnjaci većinsko stanovništvo.

U 2021. je broj knjiga objavljenih na bosanskom jeziku bio na trećem mestu, iza srpskog i engleskog.

Zatim je Hrvatsko nacionalno vijeće tražilo zaštitu i reagovanje Ministarstva za ljudska prava i društveni dijalog, Zaštitnika građana i Poverenice za zaštitu ravnopravnosti, smatrajući da je hrvatska nacionalna manjina u Srbiji izložena diskriminaciji zato što se u nekim udžbenicima za srpski jezik negira da hrvatski spada u grupu južnoslovenskih jezika.

Ovu reakciju HNV podržao je i premijer Hrvatske Andrej Plenković, tražeči od predsednika Srbije Aleksandra Vučića  da reši ovaj problem.

Tim povodom je Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja zatražio ocenu Odbora za standardizaciju jezika, a ovi su ponovili svoj raniji stav, u kome piše da Hrvati u Srbiji srpski jezik nazivaju hrvatskim.

Formalno i pravno, hrvatska nacionalna manjina uživa pravo na sopstveni jezik, što u praksi znači da je u lokalnim zajednicama hrvatski standardni jezik u službenoj upotrebi pored srpskog, kao i da se u udžbenicima maternjeg jezika hrvatske manjine jezik zove hrvatski.

Crnogorci u Srbiji se po ovom pitanju nisu izjasnili.

Aleksandar Vučić i Milorad Dodik dogovorili su se prošlog marta da stručnjaci iz Srbije i Republike Srpske učestvuju u pisanju udžbenika iz srpskog jezika, istorije i geografije iz kojih će se učiti na njihovim teritorijama. Cilj ove odluke je da "srpski narod mora da pruži što jedinstveniji odgovor na savremene izazove“.

Dodik je ranije izjavljivao da se u Srpskoj nikada neće učiti lekcije koje govore da su Srbi pod opsadom držali Sarajevo ili da je počinjen genocid nad bošnjačkim narodom.

S.Ć.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com