foto: antanasijević anton

Nedelja


Zelenaši na udaru

Rizične pozajmice za one bez tetke u Kanadi

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) je saopštilo da je u nastavku akcije “Gnev”, u nekoliko gradova, uhapšeno osam osoba zbog sumnje da su neovlašćenim kreditiranjem građana protivpravno prisvojile više od 500 miliona dinara.

Osumnjičeni se terete da su duže vreme pozajmljivali građanima novac uz visoku kamatu i obezbeđivali se upisom zaloga nad nepokretnostima. Oni su potom, kako se sumnja, sačinjavali ugovore o zajmu, kao i priznanice koje su overavali kod odabranih javnih beležnika i advokata, da bi kasnije u slučaju da zajmovi ne budu vraćeni overena dokumenta upotrebljavali u različitim postupcima, kako bi postali vlasnici založenih nepokretnosti.

Upućeni upozoravaju da je ovo tek vrh ledenog brega i da je zelenašenje u Srbiji, koje je uzelo maha početkom devedesetih, i danas veoma rasprostranjeno, uz prilagođene metode i pristupe žrtvama.

“Tokom devedesetih su zelenaške pozajmice često bile na reč, a fizičko nasilje od strane zelenaša prisutnije. Daleko od toga da je nasilje danas iščezlo, ali je prikrivenije”, navode u niškom Centru za razvoj civilnog društva “Protekta”, koji je pre godinu i po otvorio Nacionalno pravno savetovalište za slučajeve zelenašenja. Oni dodaju da su na pozajmice najčešće spremni socijalno ugroženi, zavisnici od kocke i biznismeni, ali da ima i mnogo onih koji po nepovoljnim uslovima pozajmljuju novac za osnovne životne potrebe.

“Zelenaši, kao i narko-dileri, uništavaju porodice, zato su oni moja meta”, poručio je nakon hapšenja ministar policije Aleksandar Vulin, ali problem su i brojni građani pritisnuti nemaštinom i dugovima, koji hrle kod zelenaša jer nemaju tetku u Kanadi spremnu da, bez kamate, pozajmi 200.000 evra za kupovinu stana.


Deset meseci od eksplozija u Čačku

“Sloboda” ne mari za štetu na okolnim kućama

U junu prošle godine u čačanskoj fabrici namenske industrije “Sloboda”, u razmaku od 15 dana, dogodile su se dve eksplozije. U njima, na sreću, nije bilo poginulih ni teže povređenih, ali je pričinjena znatna materijalna šteta u samoj fabrici i na okolnim stambenim objektima.

Iako su čelnici fabrike i lokalne vlasti obećali da će “Sloboda” nadoknaditi sve troškove građanima čije su kuće oštećene, do danas od toga – nema ništa.

Dragan Dukanac iz Jezdine kaže za “Čačanske novine” da mu je u eksplozijama oštećen krov kuće i popucala stakla na prozorima, i da je uložio oko 2.000 evra u te popravke. Po njegovim rečima, gradska komisija je izašla da proceni štetu, ali je on kasnije utvrdio da nisu sve popisali, a u Gradskoj upravi su mu saopštili da oni više nemaju ništa sa tim i da je sve predato “Slobodi”.

“Kontaktirao sam u ᾿Slobodi᾿ sa izvesnim gospodinom Bogićevićem i dobio odgovor da on nema ništa sa tim, pitao me odakle meni njegov broj. Na moje insistiranje, rečeno mi je da oni ne priznaju izveštaj gradske komisije i da će poslati svoju komisiju. Međutim, do današnjeg dana ništa se nije desilo”, svedoči Dukanac i dodaje da su zbog toga on i njegove komšije “prinuđeni da se organizuju i da pravdu potraže na sudu”.

Ako je i tamo nađu.


Izvoz i proizvodnja malina

Rat u Ukrajini ugrožava i voćarstvo

Dok rat u Ukrajini stvara ogromne probleme u izvozu jabuka na rusko tržište, proizvođači jagodičastog voća, pre svega malina, za sada ne osećaju veće posledice zbog sukoba na istoku Evrope jer izvoze uglavnom na zapadnoevropsko tržište, ali i tu se situacija polako pogoršava.

Po rečima dr Aleksandra Leposavića iz Instituta za voćarstvo u Čačku, oseća se određena obazrivost na tržištu Evrope jer su svi usled velike ratne krize najviše usmereni na nabavku elementarnih proizvoda.

“Ugovorene količine malina se usporeno preuzimaju iz hladnjača što nama, u odnosu na neki raniji period kada je postojala ustaljena dinamika, poskupljuje čitav postupak”, izjavio je Leposavić za “Politiku”.

U 2021. godini vrednost izvoza maline dostigao je rekordnih 426 miliona dolara, a najveći deo, oko 60 odsto, prodat je u Nemačkoj. Ali u ovoj godini, pored novonastale situacije, stručnjake brine i pad obima proizvodnje, kao posledice nepovoljnih vremenskih prilika, opšteg stanja zasada, deficita stručnog kadra i sezonske radne snage.

Samo im je još rat falio.


Propast “Bir festa”

Muzičari bez honorara

foto: predrag mitić

Objavom na društvenim mrežama, muzičari i bendovi koji su nastupili na prošlogodišnjem “Bir festu” u Beogradu obavestili su javnost da im do danas nisu isplaćeni honorari, kao i da sa organizatorima iz “Beogradske kulturne mreže” (BKM) već mesecima ne mogu da stupe u kontakt.

“Mi, većina bendova koji su 2021. godine nastupili na ‘Bir festu’, obaveštavamo javnost da najveći muzički festival u zemlji ni do danas nije muzičarima isplatio honorare u celosti i prave se mrtvi, ne obaveštavajući nas gde je zapelo, kako je smelo da zapne i kada ćemo biti isplaćeni”, kaže se u objavi i naglašava da se na taj način “nemali broj porodica uvaljuje u finansijske probleme i tretira nas kao stoku koja nije dostojna čak ni objašnjenja”.

Usledili su brojni tekstovi i prilozi u medijima, uz izjave ogorčenih muzičara, ali do organizatora festivala niko od novinara nije uspeo da dođe. Prenošene su nezvanične informacije da je BKM propao, o čemu na neki način svedoči i zvanični sajt “Bir festa” gde više ne postoje nikakve vesti, niti podaci, osim zamrznute slike sa spiskom učesnika prošlogodišnjeg festivala.

Ipak, pre neki dan došlo je do sastanka predstavnika oštećenih muzičara i bendova (Goblini, JU grupa, Kerber, Ateist rep, I-plej, Ritam nereda, Del arno bend, Električni orgazam, Kanda, Kodža i Nebojša, DLM, Nikola Vranjković…) sa direktorom BKM-a Vladicom Radevićem, koji je obećao da će za koji dan “uz pomoć dobronamernih ljudi naći neko rešenje”.

No, bez obzira da li će “dobri ljudi” naći neko rešenje ili ne, “Bir festu” ostaje etiketa da, osim besplatnog ulaza za posetioce, praktikuje i besplatne nastupe muzičara.


Fudbalski sudija pred sudom

Nevinost u nadoknadi vremena

foto: miloš milivojević

Nakon tri i po meseca, javnost je saznala da je Vrhovni kasacioni sud 16. decembra prošle godine oslobodio optužbi fudbalskog sudiju Srđana Obradovića iz Jagodine da je zloupotrebom službenog položaja i odlukama donetim protivno pravilima igre pomogao fudbalerima Spartaka da pobede u utakmici sa niškim Radničkim (2:0), uz obrazloženje da kao fudbalski sudija – nije imao svojstvo službenog lica.

Sporna utakmica Super lige Srbije odigrana je 13. maja 2018. godine u Subotici, a Obradović je sutradan uhapšen i u pritvoru proveo 28 dana. Potom ga je Viši sud Posebnog odeljanja za suzbijanje korupcije u Novom Sadu osudio na 15 meseci zatvora i desetogodišnju zabranu rada u fudbalu, a u septembru prošle godine Apelacioni sud je prvostepenu zatvorsku kaznu smanjio za tri meseca i potvrdio da za Obradovića nema mesta u fudbalu u narednoj deceniji.

Ali, sve je palo na Vrhovnom kasacionim sudu tri meseca kasnije, daleko od očiju javnosti, koji je usvojio zahteva branilaca Obradovića za zaštitu zakonitosti i presudio da fudbalski sudija ne može biti odgovoran za bizaran penal dosuđen za domaćina i sporno isključenje gostujućeg igrača jer nije službeno lice, pa samim tim ne može ni da zloupotrebi službeni položaj.

“Na Zapadu se fudbalske nameštaljke dokazuju ozbiljnim predistražnim radnjama, a ne naknadnim subjektivnim procenama”, izjavio je za “Danas” predsednik srpskog ogranka Međunarodnog sindikata fudbalera Mirko Poledica, a nekadašnji fudbalski sudija Rade Đurović kaže da je “ovom presudom dat snažan motiv svim drugim fudbalskim prestupnicima jer mogu da petljaju bez odgovornosti”.

Ili, fudbalskim žargonom rečeno, sudija Obradović, kao i mnogi pre njega optuženi za nameštaljke, slavio je u sudijskoj nadoknadi vremena.

Iz istog broja

Izbori za predsednika Srbije

Susreti i razgovori u kampanji bez struje

Davor Lukač

Izbori 2022: Šta čeka pobednika

Ko ne štedi dok ima, zadužuje se kad nema

Radmilo Marković

Izborna kombinatorika

Velika igra malih brojeva

Bogdan Petrović

Intervju: Rambo Amadeus

Suština demokratije je u redovnoj smeni vlasti

Nedim Sejdinović

Rat u Ukrajini

Kraj nije na vidiku

Aleksandar Radić

Ruski raketni arsenal

Domet “Mrtve ruke”

Slobodan Bubnjević

Izbori 2022: Istraživanje Demostata

U Srbiji više neće biti isto

Srećko Mihailović

Rusi u Beogradu

Put u nepoznato

Milica Čubrilo Filipović

Rusija: Reakcije na rat

“Patriotski efekat” i “glasanje nogama”

Ilija Vukelić

Korona i turizam 2022: Mađarska i Srbija

Dva načina suočavanja sa virusom

Stevan Ristić

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu