Vojvodina

Autonomija na popravci

Amandmani na prednacrt predloga statuta Vojvodine stigli su i sleva i zdesna. Predlozi Lige socijaldemokrata Vojvodine imaju snagu ultimatuma. Ako ne budu usvojeni, moglo bi se desiti da ni predloženi dokument ne stupi na snagu

SVAĐE O VOJVOĐANSKOJ AUTONOMIJI NA DVADESETOGODIŠNJICU "JOGURT REVOLUCIJE": Mihalj Kerter Bracika u akciji protiv autonomaša

Dvonedeljna javna rasprava nije pomirila suprotstavljena gledišta o Predlogu statuta Vojvodine. Naprotiv: zagovornici proširenja vojvođanske autonomije dodatno su se udaljili od predloženog dokumenta, zbog čega je njegovo usvajanje postalo manje izvesno nego na početku debate. Unitaristi su se, s druge strane, potrudili da podrobnije iznesu argumente za tezu da se ponuđenim tekstom pripremaju uslovi za "stvaranje države u državi", kao i argumente kojima osporavaju ustavnost vojvođanskog predloga. Predlagači, naizgled šizofreno, odbijaju i optužbe koje ih terete za separatizam i ona sasvim suprotna prebacivanja da nisu predvideli dovoljno autonomije za Pokrajinu. Uporno nastoje da dokažu da je tekst u potpunom skladu sa važećim Ustavom i obećavaju da će neke od primedbi iznetih tokom javne debate svakako biti uzete u obzir. Čemu se, ipak, do sada niko od kritičara nije previše (javno) obradovao.

Na prednacrt Predloga statuta, objavljen u medijima, stiglo je 135 amandmana. Tekst je u petak 3. oktobra ušao u zvaničnu proceduru u pokrajinskom parlamentu, a rasprava je zakazana za 14. oktobar. Posle toga, o njemu će se izjasniti i poslanici Skupštine Srbije, bez čijeg pristanka nema ni promene važećeg Statuta – donetog 1991. godine, u međuvremenu i dodatno obesmišljenog usvajanjem Ustava iz 2006. godine.

NEIZVESNA VEĆINA: Nakon prvobitnih ocena da će predlog sigurno proći u obe skupštine, pojavila se neočekivana mogućnost da se u Skupštini Srbije pojavi "manjak" glasova – zbog nezadovoljstva Lige socijaldemokrata Vojvodine konačnim tekstom, ali i načinom na koji je do njega došlo. Ta stranka, naime, tvrdi da je konačni tekst predloga statuta, u koji su, posle javne debate, unete neke izmene, dobila tek dva sata pre nego što je ušao u skupštinsku proceduru ("što nije dovoljno vremena ni da pristojan mladić pristojnoj devojci iznese nepristojan predlog", objasnio je lider LSV-a Nenad Čanak). Zbog takvog "nekolegijalnog postupka" Liga je uputila "ukor" koalicionim partnerima, ali i odbila da bude uvrštena na spisak predlagača (na kome je pre početka javne rasprave bila).

Čanak je objasnio je da će poslanici LSV-a, kako u pokrajinskoj tako i u republičkoj skupštini, glasati za predlog "ukoliko on bude popravljen amandmanima". Lider LSV-a tvrdi i da bi prihvatanje dokumenta značilo i post festum prihvatanje Ustava Srbije: "Ako taj Ustav, čijem smo se donošenju protivili i na ulicama, treba da se legitimizuje u Vojvodini prihvatanjem statuta koji je u saglasju s njim – onda predlažem da oni koji su doneli Ustav donesu i statut, pa neka postoji kontinuitet." Da sve ne bi izgledalo samo kao skupljanje političkih poena i pokušaj uspostavljanja kontinuiteta sa sopstvenom dosadašnjom politikom, potrudila se Maja Sedlarević, članica predsedništva LSV-a i potpredsednica Skupštine Vojvodine, koja je navela nekoliko amandmana na Predlog statuta, koje LSV namerava da podnese. Jednim od najvažnijih ligaških amandmana predlaže se da u članu 16. Statuta stoji da, pored predstavništva u Briselu, Vojvodina može osnovati predstavništva i u drugim evropskim institucijama i organizacijama. Ligaši nameravaju da traže i da Vojvodina dobije pravo da predlaže kandidate za sudije, javne tužioce, sudije Visokog saveta pravosuđa i Ustavnog suda, ali i – regionalnu policiju.

POPRAVKE ZDESNA: Sa sasvim drugog, desnog političkog pola, stigle su teške optužbe za separatizam. Desničarske stranke su najavile sopstvene amandmane koji bi, takođe, trebalo da "poprave" Nacrt statuta, samo u potpuno suprotnom pravcu od onoga koji želi LSV. Sa desnog političkog pola stigao je i jedan nov predlog statuta, koji je izradila Demokratska stranka Srbije (sopstveni predlog najavljivali su i radikali, ali, valjda zbog zauzetosti unutarstranačkim problemima, nisu uspeli da ga "proizvedu" u toku javne rasprave). Stranka Vojislava Koštunice objavila je i detaljnu pravnu analizu dokumenta i unapred najavila da će podneti 63 amandmana na taj predlog. Koštunica je rekao i da će, ukoliko primedbe te stranke ne budu usvojene, "definitivnu ocenu morati da donese Ustavni sud Srbije". (Sličnu upozoravajuću ocenu izneo je i profesor prava i nekadašnji ustavopisac Ratko Marković, ocenivši da, ukoliko statut ne bude poštovao Ustav, ponovo će ga pisati Ustavni sud, "ako uopšte bude izborio prethodnu saglasnost Narodne skupštine".)

Lider DSS-a je priznao da su, u konačnoj verziji, iz Statuta izbačene pojedine neustavne odredbe, ali je spisak primedbi te stranke i dalje ostao dugačak. Prema tumačenju pravnika sa članskom kartom DSS-a, Vojvodina ne može da bude određena kao deo sistema evropskih regija, jer toga nema u Ustavu, a Novi Sad nije glavni grad, već sedište pokrajinske administracije (prestonicu imaju samo države). U DSS-u tvrde i da je neustavno formiranje tri vojvođanska upravna okruga, kao i odlučivanje o teritoriji referendumom. Na spisku DSS-a su i primedbe koje se odnose na odredbe o službenoj upotrebi jezika i pisma, o međunarodnoj saradnji Vojvodine, njenim nadležnostima, organizaciji vlasti, izboru sudija, manjinskim pravima…

REČ PRAVNIKA: Osim stranaka, u javnoj raspravi učestvovali su i pravni stručnjaci, ali se ni oni nisu sasvim usaglasili u oceni ustavne utemeljenosti Predloga statuta. Ipak, neke primedbe se ponavljaju u velikom broju do sada objavljenih analiza, čak i kada njihovi autori nisu međusobno u prevelikoj ljubavi – takve su, pre svih, kritike koje se odnose na odredbu o službenom jeziku i pismu, o teritoriji Vojvodine o kojoj odlučuju građani Pokrajine referendumom, o međunarodno-pravnom subjektivitetu, skupštinskim odlukama… Zoran Ivošević, nekadašnji sudija Vrhovnog suda, pokušao je čak i da matematički oceni kvalitet ponuđenog teksta, rekavši da je 70 do 80 odsto Nacrta statuta u skladu sa postojećim Ustavom. Odnosno da bar petina teksta – nije usklađena sa najvišim pravnim aktom u zemlji. Drugi kritički nastrojeni pravni stručnjaci nisu se upuštali u procentualne procene, ali su delili razne principijelne savete iz oblasti prava – poput saveta Ratka Markovića da "pravnici moraju opomenuti političare u Vojvodini da se njen položaj ne može ojačati njenim statutom, nego samo Ustavom Srbije, koji je donesen tek pre nepune dve godine".

Zanimljiva je i ocena Vladana Kutlešića, profesora Megatrend univerziteta, koji se (kao i Marković) slaže sa kritikama vezanim za odredbu koja predviđa uspostavljanje međunarodnih odnosa Vojvodine, odredbu koja se odnosi na upotrebu pisma i jezika i mnoge druge, i "skandaloznom" naziva "činjenicu" da se "u tekstu jednog pravnog akta koji se priprema u državnom organu nalaze brojne i teške povrede Ustava Srbije". Kutlešić ipak ocenjuje da se u tekstu Nacrta statuta "ne nalazi osnov da se izreknu sve one teške političke optužbe (separatizam, izdaja, federalizacija Srbije itd.)" kao i da je ponuđeni tekst "u tom pogledu bolji od nekih koje smo imali prilike da vidimo u skoroj prošlosti".

Stručnjaci Centra za regionalizam, s druge strane, tvrde da je Nacrt statuta u skladu sa Ustavom, ali bi da – promene Ustav i to u cilju decentralizacije cele Srbije, odnosno "prevazilaženja zablude da svaki zahtev za decentralizacijom vodi u separatizam i da je jaka samo država sa jakom centralnom vlašću, koji preovladavaju u dobrom delu naše javnosti". Iako nemaju krucijalne primedbe na Nacrt statuta i oni su, međutim, najavili podnošenje amandmana (samo dva, doduše).

SUBOTICA: Većina primedbi na prednacrt statuta data je odmah nakon njegovog objavljivanja i tokom trajanja javne rasprave uglavnom je samo dodatno raščlanjena i argumentovana. Čini se da je korak dalje napravio samo profesor prava Kosta Čavoški, koji je, u tekstu objavljenom u nedeljniku "Pečat", uz ocenu koju deli sa većinom desničara, prema kojoj Nacrt statuta otvara mogućnost stvaranja države Vojvodine u državi Srbiji, upozorio i na mogućnost secesije "Subotičkog okruga, a možda i cele Vojvodine". Čavoški je ocenio da su pokrajinski upravni okruzi, uspostavljeni članom 32. Nacrta statuta, obrazovani tako da "Mađari dobijaju svoj nacionalni okrug sa sedištem u Subotici, u kojoj, inače, nisu većina". Prema njegovom uverenju, "krajnji cilj teritorijalnog zaokruženja i izdvajanja mađarskog okruga jeste ostvarenje i problematizovanje položaja mađarske manjine u Srbiji, da bi se, pre ili posle, pristupilo secesiji Subotičkog okruga i njegovom pripajanju Mađarskoj", što je "već poznati scenario". Čavoški dalje objašnjava taj "poznati scenario", kao i scenario kojim će se, na zaobilazan način, a da poslanici Skupštine Srbije to i ne primete, predstavnici nacionalnih manjina učiniti hegemonom Skupštine AP Vojvodine".

Teške optužbe, međutim, nisu obeshrabrile predlagače: "u Statutu nema ni reči koje ukazuju na separatističke tendencije ili želje da se državne funkcije daju Vojvodini", po medijima se zaklinje Šandor Egereši, predsednik Skupštine Vojvodine, koji je uveren da je većina obelodanjenih zamerki "proizvod straha i predrasuda prema svemu što je novo". Uz tvrdnju da pokrajinsko rukovodstvo nema skrivene namere, on je i ove sedmice, valjda po hiljaditi put, ponovio da se "iz Statuta vidi želja da naša država bude što pre u EU", te da "Vojvodina treba da bude prava evropska regija u evropskoj Srbiji".

Ocenu branitelja Nacrta statuta da su zamerke koje su stigle zdesna posledica potrebe da se postigne neki poen koji bi mogao da zaleči rane nastale usled loših izbornih rezultata trebalo bi da potkrepi i njihovo podsećanje da je upravo ekspertska grupa Vojislava Koštunice 2005. godine predlagala mnogo šira ovlašćenja za autonomiju nego što je ugrađeno u dokument koji je na dnevnom redu. Prema tom predlogu, bilo je predviđeno da pokrajina može donositi zakone, što sada nije slučaj, jer statut predviđa donošenje odluka – podsećaju zagovornici aktuelnog predloga u mnogim javnim nastupima.

Sudeći prema izjavi predsednika pokrajinskog odbora Demokratske stranke Dušana Elezovića, predlagače Statuta ne brine previše "pretnja" Nenada Čanka i njegovog LSV-a: Elezović, naime, veruje da će "do održavanja sednice parlamenta i LSV usaglasiti svoje stavove sa Predlogom statuta", te da će dokument u pokrajinskom parlamentu biti usvojen sa dvotrećinskom većinom glasova. Saglasnost LSV-a sa ponuđenim tekstom, u tom slučaju, prenela bi se i na republički nivo, zahvaljujući čemu ništa – osim, možda, Ustavnog suda Srbije – ne bi stajalo na putu predviđenom osnivanju vojvođanskog predstavništva u Briselu, preimenovanju Izvršnog veća u Vladu Vojvodine, i primeni ostalih (ne)spornih odredbi predloženog pokrajinskog statuta.

Priča se, međutim, tu neće završiti. Naprotiv. Kada/ako Predlog statuta bude usvojen i kada njegove odredbe počnu da stupaju na snagu, stići će nov materijal za nastavak ideološkog prepucavanja suprotstavljenih političkih stranaka i odgovarajućih "nezavisnih" kreatora javnog mnjenja. A što se Subotice tiče, jedno je sigurno, i o tome bi se mogli složiti i Čavoški i Čanak: ona će i dalje biti negde nasred "kraka B" panevropskog Koridora 10 – onog za koji niko pouzdano ne može da kaže kada bi mogao biti završen, iako se sve političke strukture slažu u oceni njegovog značaja.

Komentari:

Lazar Adamović

Iz istog broja

Po novom pe-esu

Gospođice i gospođe oficiri

Igor Salinger

Publicistika Vojislava Šešelja

Dve debele knjige ni o čemu

Miloš Vasić

Hapšenje Nasera Orića

Narodni heroj reketiranja

Slobodanka Dekić

Vreme uspeha

Biznis

Pančevo

Pravilnik o epizodnom zataškavanju

Slobodan Bubnjević

Na licu mesta – Zrenjanin

Jedan demokratski slučaj

Zoran Majdin

Kragujevac

Kao da je krenulo

Jovana Gligorijević

Kriminal i politika

Ubistvo koje je uzdrmalo Hrvatsku

M. Vasić

Kolektivni portret – Đorđe Vukadinović i Slobodan Antonić

Iljf i Petrov nove srpske političke misli

Tamara Skrozza

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu