Lik i delo

Ejup Ganić

Akademik i profesor Mašinskog fakulteta u Sarajevu; bivši predsednik i potpredsednik Federacije BiH

Šta se dogodilo: Uhapšen u Londonu po zahtjevu Srbije zbog optužbe da je jedan od odgovornih za smrt osamnaest i ranjavanje dvadeset i dvije osobe, napad na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, Vojnu bolnicu, sanitet i sanitetska vozila. Određen mu je pritvor do 29. marta.

Datum rođenja: 3. mart 1946, selo Sebečevo kod Novog Pazara (Sandžak).

Obrazovanje: Završio srednju tehničku školu u Novoj Varoši. Diplomirao u Beogradu na Tehnološko-metalurškom fakultetu 1970, magistrirao 1972, a doktorirao u Americi 1976. na Masačusetskom tehnološkom univerzitetu (MIT) iz oblasti termofluidnih nauka.

Karijera I: Profesor Univerziteta Ilinois (Čikago) do 1982, po povratku profesor na Mašinskom fakultetu u Sarajevu. U isto vrijeme je i član Poslovodnog odbora UNIS, osnivač i direktor UNIS Instituta za razvoj namenske industrije, osnivač i glavni urednik međunarodnog stručnog časopisa "Experimental thermal and fluid science", njujorške izdavačke kuće "Elsevier" i generalni sekretar i izvršni direktor svetske Asambleje za termofluidne nauke. Autor više od sto naučnih radova, koautor šest knjiga objavljenih u SAD. Godine 1987. dobio nagradu "Veselin Masleša". Gost profesor na univerzitetu "Lomonosov" u Moskvi.

Karijera II: U politiku ušao kao član Predsjedništva Stranke reformskih snaga BiH. Izabran 1990. u Predsjedništvo BiH kao Jugoslaven, a njegovu kandidaturu je podržala SDA. Na početku rata (1992) bio predsjednik Kriznog štaba BiH. U vrijeme bolesti Alije Izetbegovića, određen je za vršioca dužnosti bosanskog predsjednika (23. februar 1996).

Vlasnik: "Ganića bi trebalo da bude sramota da govori o povratku u Republiku Srpsku, jer živi u kući u Sarajevu koju je uzurpirao gotovo besplatno, a iz koje je istjeran njen vlasnik, Srbin", izjavila je zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda parlamenta BiH Dušanka Majkić.

Dobrovoljačka ulica: Kolona JNA povlačila se iz Sarajeva 2. maja 1992. U njoj je bio i predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović koga je komandant Sarajevske vojne oblasti general Kukanjac držao kao taoca. Uprkos dogovoru o mirnom prolazu, kolona JNA je napadnuta i presječena u Dobrovoljačkoj ulici. Dok je napad trajao, Izetbegoviću je omogućeno da telefonira Ganiću.

Izetbegović: "Izdaj naređenje da se obustavi vatra!"

Ganić: "Slušaj, Alija, tvoja naređenja sada su nevažeća jer ih ti izdaješ pod pritiskom… Ja sada preuzimam komandu!"

Nakon raspisivanja potjernice Ganić je odgovorio da su "svi koji su spasavali predsjednika, koji je bio simbol države, sada krivi što sve nije završilo onako kako je bilo planirano". Po njegovim riječima, "pojedinci iz srpske politike pokušavali su da angažuju Haški tribunal na tom pitanju, ali su sve optužnice protiv mene odbačene".

Politički rejting za vreme rata u BiH: Smatrao se vatrenim zagovornikom oružanog raspleta u BiH i predstavnikom tvrde "sandžačke" struje u BiH.

O Srbima: "Trebalo je da se udružimo sa Srbima, ali kada je izbio rat, bilo je kasno", izjavio je 21. jula 1993. listu "Sarajevo" koji je izlazio u Ljubljani. "Muslimani u BiH su porijeklom Srbi s obzirom na daleke pretke i na vjerskom planu – na bliskost sa ortodoksnom religijom prije objave islama."

O Rusima: "Kako kaže jedan naš momak, počastiću ih cigaretama i viskijem, pa će odmah zapjevati ilahije i kaside. To je ruska orijentacija na tržišnu privredu" (1994).

O Bosni i Hercegovini: "BiH će biti zajednička država u svojim historijskim granicama. Ostaće. Svako će se osjećati onim što jeste, živjeće zajedno, iako jedno vrijeme jedni pored drugih. Bosna će se poput feniksa podići – to je primjer zemlje na kojoj su isprobana sva zla."

O samom sebi: "Ja ekstremista? Nikada – ja sam racionalan čovjek. Studirao sam u Beogradu, doktorirao sam na američkom univerzitetu. Profesor sam na Univerzitetu Ilinois. Vratio sam se ovdje poslije deset godina života u Americi. Tamo sam bio krupna riba u velikom bazenu, u Bosni sam još veća jer je bazen manji."

Iz istog broja

Palijativno zbrinjavanje

Pristojno do kraja

Jasmina Lazić

Intervju – Ljubisav Orbović, predsednik
Saveza samostalnih sindikata Srbije

Šta će biti s nama

Zoran Majdin

Lik i delo

Vladimir Ilić

Dragoslav Grujić

Ministar policije na snimanju serije "Selo gori, a baba se češlja"

Glumci i njihovi gosti

Dragan Todorović

Haški sud

Stopama Slobodana Miloševića

Vesna Zelić

O režimu i politici deviznog kursa

Razvoj na kursnim razlikama

Pripremio: Dimitrije Boarov

Iz ličnog ugla – Šta da se radi

Zaposliti Srbiju

Dr Nenad Popović

Kapitalisti, radnici i vlada

I bogati plaču

Dragoljub Žarković

Regionalna pravosudna saradnja

Uloga slučajeva u definiciji suverenosti

Tatjana Tagirov

Organizovani kriminal

Mafija bez granica

Miloš Vasić

Prilog kulturi sećanja

Mesec mart u Srbiji

Momir Turudić

Portret savremenika – Lepa Lukić

Velika sestra

Jovana Gligorijević

Vinski put – »13. jul Plantaže«, Podgorica

Nektari najvećeg vinograda Evrope

 

Specijalni dodatak

Vreme 1000

 

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu