Skupštinski život

Koštuničin kod

Skupština Srbije krivičnim zakonom ubrzano popunjava paket za početak pregovora o asocijaciji, usvajajući i nove odredbe o ratnim zločinima, računarskom kriminalu, o zaštiti autorskih prava...

FINALE: Zoran Stojković, ministar pravde

Dok sve tutnji od slučajeva otvorenih i u doskora neprikosnovenim institucijama (slučaj sudije Vrhovnog suda osumnjičenog za korupciju, zamenika specijalnog tužioca za odavanje službene tajne i sumnjiva javna nabavka u Ministarstvu vojnom), Skupština Srbije završava raspravu o setu od pet zakona kojima se kodifikuje krivičnopravna oblast. Menja se krivični zakon, zakon o izvršenju krivičnih sankcija i zakon o merama za zaštitu učesnika u sudskom postupku, zakon o maloletničkoj delinkvenciji, a najavljen je i novi zakon o krivičnom postupku. To je deo paketa čije se usvajanje smatra poželjnim kako bi počeli pregovori sa EU-om o stabilizaciji i pridruživanju.

Predlagač ističe da će u Srbiji prvi put posle 1860. godine jednim kodifikovanim aktom, krivičnim zakonom, biti obuhvaćeno kompletno krivično zakonodavstvo sa najbitnijim krivičnim delima razbacanim do sada po raznim zakonima.

Predlog krivičnog zakona obuhvata i tridesetak novih ili veoma inoviranih definicija krivičnih dela, među kojima su i ona vezana za terorizam, zaštitu od torture, trgovinu ljudima, trgovinu decom radi usvojenja, pranje novca, korupciju, pasivno ili aktivno podmićivanje, kao i protivzakonito posredovanje, računarski kriminal, ekologiju, ubijanje i mučenje životinja itd.

Definisana su dva nova oblika teškog ubistva (ubistvo deteta i ubistvo trudne žene), a takođe i novi oblik tzv. privilegovanog ubistva – lišenje života iz samilosti (eutanazija). Do sada se u sudskoj praksi pristanak žrtve mogao uzeti u obzir samo kao olakšavajuća okolnost pri odmeravanju kazne. Ko svesno drugog dovede u opasnost od infekcije HIV virusom biće kažnjen zatvorom do dve godine. Ako je usled toga nastupila smrt zaraženog lica, učinilac će se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.

Pojačana je državna reakcija i na prinudu i torturu, naročito kada je vrše službena lica, što proizlazi iz obaveza prema Konvenciji o zabrani mučenja, okrutnog i ponižavajućeg postupanja.

U grupi krivičnih dela protiv sloboda i prava čoveka i građanina definisana su nova krivična dela, kao što su povreda slobode izražavanja nacionalne i etničke pripadnosti i povreda slobode ispovedanja vere i vršenja verskih obreda.

Predložena su nova rešenja kad su u pitanju krivična dela protiv polne slobode, krivičnih dela silovanja, obljube nad nemoćnim licem, obljube zloupotrebom položaja, podvođenja maloletnih lica, iskorišćavanja dece za pornografiju.

Propisuju se nova krivična dela ili se upotpunjava opis krivičnih dela genocida, ratnih zločina, zločina protiv čovečnosti i međunarodnog prava, kao i komandne odgovornosti za ratne zločine.

NOVČANA KAZNA: U sistemu kazni mogu se takođe uočiti izvesne novine. Kod manjih krivičnih dela, kako se čini, predviđa se izvesno ublažavanje sankcija, a češće nego ranije propisana je novčana kazna. Tu se uvodi jedna novina koja se zove "dnevni iznos" (razlika između prihoda i rashoda okrivljenog u poslednjih godinu dana podeli se brojem radnih dana). Kazna ne može biti manja od deset, niti veća od trista šezdeset dnevnih iznosa. Ta kazna će se uvoditi postepeno; dok sudovi ne budu u prilici da precizno utvrđuju kažnjenikove prihode, dotle ostaju fiksno određene kazne.

Zakon predviđa i oduzimanje novca ili predmeta koji su pribavljeni krivičnim delom. Predviđaju se i posebne mere bezbednosti, kao što su obavezno psihijatrijsko lečenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi; obavezno psihijatrijsko lečenje na slobodi; obavezno lečenje narkomana; obavezno lečenje alkoholičara; zabrana vršenja poziva, delatnosti i dužnosti; zabrana upravljanja motornim vozilom; proterivanje stranca iz zemlje i javno objavljivanje presude.

40 GODINA: Kod težih krivičnih dela zakonodavac teži pooštravanju sankcija. Kao najteža kazna zadržano je postojeće rešenje (zatvor u trajanju od četrdeset godina, koji je praktično zamena za smrtnu kaznu), mada po zaključku zakonodavca postoje razlozi i da se uvede i kazna doživotnog zatvora (tu kaznu kao zamenu za smrtnu predviđaju krivična zakonodavstva Nemačke, Francuske, Italije i Austrije). Maksimalna kazna zatvora je dvadeset godina, što je strože rešenje u odnosu na ono koje je dugo vremena predviđano u našem krivičnom zakonodavstvu, kada je kazna zatvora u trajanju od dvadeset godina bila alternativa smrtnoj kazni, a kazna zatvora je išla do 15 godina.

Ako se usvoje predložena rešenja, a to može biti kada ovaj tekst bude u rukama čitaoca, sudije će moći da izriču i kazne između 30 i 40 godina zatvora.

Kod krivičnog dela zločinačkog udruživanja, u težem obliku, u slučaju zločinačkog udruživanja za vršenje teških krivičnih dela, može se, na primer, takođe izreći kazna od 40 godina zatvora.

Inače, po novom zakonu o krivičnom postupku, koji je u pripremi, specijalnog tužioca za organizovani kriminal i ratne zločine biraće po svoj prilici Skupština, a neće kao do sada postavljati republički tužilac.

Bilo je u tom kontekstu dosta polemike o takozvanom zaštićenom svedoku. Radikal Krasić: "Mnogo gledate američke filmove. Uživeli ste se u američke filmove…" Nikolić: "Na Novom Beogradu se noću čuje kako policajci preko motorola psuju zato što moraju da čuvaju kriminalce…"

Predložen je zapravo poseban zakon o programu zaštite učesnika u krivičnom postupku, kojim je predviđeno da po potrebi mogu biti štićeni osumnjičeni, okrivljeni, svedok saradnik, svedok, oštećeni, veštak i stručno lice.

Najavljuje se da uz pomoć zapadnih zemalja treba da bude formirana posebna policijska jedinica koja bi se starala o zaštićenom svedoku, o eventualnoj promeni njegovog identiteta, njegovih ličnih isprava, sredine u kojoj živi ili ličnog opisa. Ministar pravde Zoran Stojković je, najavljujući nov zakonski paket, procenio da bi u Srbiji godišnje moglo da bude deset do 12 zaštićenih svedoka. Program zaštite, po nekim proračunima, trebalo bi da košta oko 900 miliona dinara godišnje.

POLITIČKA PRAVA: Može biti zanimljivo ono što se ne odnosi na klasični kriminal već na svakodnevne, životne situacije običnih ljudi. Dosta polemike bilo je vezano za krivična dela protiv prava po osnovu rada. Ko svesnim kršenjem propisa ili na drugi protivpravan način uskrati ili ograniči pravo građana na slobodno zapošljavanje na teritoriji Srbije pod jednakim uslovima, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Prigovor opozicije je to da je ta odredba neprimenjiva, jer privatni poslodavac može da zaposli koga hoće.

U našim socioekonomskim uslovima biće zanimljiva i sudbina krivičnopravne zaštite prava na štrajk. Ko silom, pretnjom ili na drugi protivpravan način spreči ili ometa zaposlene da, u skladu sa zakonom, organizuju štrajk, učestvuju u njemu ili na drugi način ostvaruju pravo na štrajk kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Kad je reč o krivičnim delima protiv izbornih prava, ovde će biti pomenuto nešto iz skorašnje slavne istorije: davanje i primanje mita u vezi sa glasanjem, sastavljanje netačnih biračkih spiskova, falsifikovanje rezultata glasanja.

O KLEVETI RODE: Javne funkcionere više ne štiti javni tužilac po automatizmu, ali po predlogu zakona, krivična dela uvrede i klevete nisu sasvim dekriminalizovana. Novinska udruženja su inače tražila dekriminalizaciju klevete, dok su sudovi bili zatrpani sa nekoliko stotina tužbi za klevetu i uvredu. Zakonodavac tome izlazi u susret više rečima nego predlogom. Ako okrivljeni dokaže da je imao osnovanog razloga da poveruje u istinitost onoga što je iznosio ili pronosio, neće se kazniti za klevetu, ali se može kazniti za uvredu. Zakonodavac predočava da je dekriminalizacija uvrede zastupljena samo u dva evropska zakonodavstva (Bosne i Hercegovine i Velike Britanije), nasuprot praksi kontinentalno-evropskih država koje klevetu kvalifikuju kao krivično delo. Ko uvredi drugog kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri meseca. Ako je delo učinjeno putem štampe, radija, televizije ili sličnih sredstava ili na javnom skupu, učinilac će se kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do šest meseci.

Neće se kazniti za klevetu onaj čije je izlaganje dato u okviru ozbiljne kritike u naučnom, književnom ili umetničkom delu, u vršenju službene dužnosti, novinarskog poziva, političke delatnosti, u odbrani nekog prava ili zaštiti opravdanih interesa, ako se iz načina izražavanja ili iz drugih okolnosti vidi da to nije učinio u nameri omalovažavanja. Nije više propisano krivično delo omalovažavanja prebacivanjem za krivično delo, što se često javljalo u takozvanim štamparkama.

Novinar ima pravo da ne otkrije izvore informacija, a urednik ime autora, a da to za posledicu nema njihovu krivičnu odgovornost, sem u slučaju teških krivičnih dela, kada im se to pravo uskraćuje.

Preciznije je definisana zaštita prava privatnosti, prava ličnosti i politička i sindikalna prava. Inkriminisano je neovlašćeno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa ili snimka, neovlašćeno prikazivanje ličnih podataka, sprečavanje objavljivanja odgovora i ispravke, sprečavanje političkog, sindikalnog i drugog organizovanja i delovanja.

Advokat, lekar ili drugo lice koje neovlašćeno otkrije tajnu koju je saznalo u vršenju svog poziva može biti kažnjeno sa godinu dana u zatvoru.

AUTORSKA I DRUGA PRAVA: Zanimljiva je nova grupa krivičnih dela protiv autorskih prava. Ko pod svojim imenom ili imenom drugog u celini ili delimično objavi, stavi u promet primerke tuđeg autorskog dela ili interpretacije, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. Slične odredbe odnose se na umnožavanje računarskih programa ili baza podataka.

Zanimljive su definicije krivičnih dela protiv bezbednosti računarskih podataka, neovlašćenog korišćenja računara, odnosno računarskih mreža.

Ko neovlašćeno izbriše, izmeni, ošteti, prikrije ili na drugi način učini neupotrebljivim računarski podatak ili program, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Ko napravi računarski virus u nameri njegovog unošenja u tuđ računar ili računarsku mrežu, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do šest meseci. Ko unese virus u tuđ računar ili u mrežu i time prouzrokuje štetu, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dve godine.

Pojačana je krivičnopravna zaštita industrijske svojine. Ko neovlašćeno proizvodi, uvozi, izvozi, nudi radi stavljanja u promet, stavlja u promet, skladišti ili koristi u privrednom prometu proizvod ili postupak zaštićen patentom, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine.

Ko na svom proizvodu u prometu neovlašćeno upotrebi, u celosti ili delimično, tuđi prijavljeni, odnosno zaštićeni dizajn proizvoda, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine.

Ko se u nameri da obmane kupce ili korisnike usluga posluži tuđom firmom, tuđom geografskom oznakom porekla, tuđim žigom ili zaštitnim znakom ili tuđom posebnom oznakom robe ili unese pojedina obeležja ovih oznaka u svoju firmu, svoj žig ili zaštitni znak ili u svoju posebnu oznaku robe, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine.

Ko u nameri obmanjivanja kupaca stavlja u promet proizvode sa oznakom u koju su uneti podaci koji ne odgovaraju sadržini, kazniće se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom.

Definisana su nova krivična dela falsifikovanja hartija od vrednosti i falsifikovanja i zloupotrebe sredstava bezgotovinskog plaćanja, izmena ili zloupotreba kartica, itd. Ko izda ili stavi u promet čekove bez pokrića čiji iznos prelazi deset hiljada dinara rizikuje zatvor do tri godine. Izbegavanje plaćanja poreza čiji iznos prelazi sto hiljada dinara, rizikuje sa tri godine zatvora.

U grupi krivičnih dela protiv zdravlja ljudi, dosta prostora posvećeno je definisanju obaveza lekara. Lekar koji primeni očigledno nepodoban način lečenja ili uopšte očigledno nesavesno postupa i time prouzrokuje pogoršanje zdravstvenog stanja nekog lica, može biti kažnjen zatvorom od tri meseca do tri godine.

Lekar koji protivno svojoj dužnosti odbije da ukaže lekarsku pomoć licu kojem je takva pomoć potrebna, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dve godine.

Zabranjeno je vršenje eksperimenata i ispitivanja leka i nesavesno postupanje pri spravljanju i izdavanju leka, a promenjene su inkriminacije kod nadrilekarstva i nadriapotekarstva tako da se obuhvate sve situacije u kojima se neko, bez odgovarajuće stručne spreme, bavi ovim delatnostima…

Postojeće krivično zakonodavstvo je i ranije manje-više usaglašavano s međunarodnim okvirima, ali je suviše često delimično menjano. Krivični zakon Srbije iz 1977. godine menjan je, na primer, dvadeset tri puta, a Osnovni krivični zakon Jugoslavije – jedanaest puta.

Predlog krivičnog zakona o kome se izjašnjava srpska skupština ima 432 člana, rađen je skoro dve godine, u skupštinskoj proceduri je već godinu dana. Od oko 200 podnetih amandmana vlada je najavila da će prihvatiti 130, na osnovu čega se najavljuje da bi zakon trebalo da ima podršku veću od postojeće skupštinske većine (131).

Da bi kodifikacija koja se ovde izvodi u okviru tzv. evropske agende prerasla u vladavinu duha zakona, potrebno je međutim mnogo više od parlamentarne većine. Potrebne su čvrste institucije i potrebna je moralna obnova društva.

Iz istog broja

Istraživanje "Vremena" - Organizovani kriminal na Balkanu (2) - Trgovina ljudima

Lovci i žrtve

Slobodan Georgijev

Portret savremenika - Svetozar Marović

Ni tamo, ni ovamo

Vera Didanović i Dokumentacioni centar "Vreme"

Popis dijaspore

Od Pitsburga do Triglava

Jelena Grujić

Godinu dana od izbora niškog gradonačelnika

Izgubljen kofer

Zoran Kosanović

Intervju - Piter Akerman, predsednik Fridom hausa

Tanana umetnost provokacije

Dejan Anastasijević

Intervju - Dr Bodin Drešević, direktor Razvoja, Majkrosoft

Ostrvo izuzetnosti

Slobodan Bubnjević

Intervju - Stojan Stamenković, ekonomski analitičar

Prodor privatnog sektora

Dimitrije Boarov

Srbija pet godina posle Miloševića

Učinak demokratske petoljetke

Dimitrije Boarov

TV Manijak

Nacionalna avalska piramida

Dragan Ilić

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu