Zahuktala kampanja svodi se na ubjeđivanje birača da, s jedne strane, Crna Gora treba da se mane iluzija o preuređenju projekta koji se pokazao nefunkcionalnim i da obnovi ono što je nekada imala, a s druge strane da se mora očuvati Jugoslavija. To su ciljevi koji su biračko tijelo svrstali u procrnogorski i projugoslovenski ili, kako se sve češće ističe, prosrpski blok stranaka.

Procrnogorski blok predvodi koalicija "Pobjeda je Crne Gore demokratska koalicija Milo Đukanović", koju čine Demokratska partija socijalista (DPS) i Socijaldemokratska partija (SDP), te Liberalni savez (LS) koji nastupa samostalno, a tu su i tek osnovane Liberalno-demokratska partija "Glas za Crnu Goru" (LDP) i Narodna sloga Novaka Kilibarde. Na drugoj strani je Koalicija "Zajedno za Jugoslaviju" sa članicama Socijalističkom narodnom partijom (SNP), Narodnom strankom (NS) i Srpskom Narodnom strankom (SNS), dok sa ciljem očuvanja Jugoslavije samostalno nastupaju Narodna socijalistička stranka – Momir Bulatović (NSS), Srpska radikalna stranka Vojislav Šešelj (SRS), Jugoslovenska levica u Crnoj Gore (JUL), te koalicija Komunističke i radničke partije za Jugoslaviju i vlast radničke klase.

Albanci u Crnoj Gori na prostoru gdje čine većinu stanovništva imaju posebnu izbornu jedinicu u kojoj će se raspodijeliti pet od ukupno 77 mandata u crnogorskom parlamentu, ali na te mandate pravo polažu i sve druge partije. Na prošlim izborima od tih pet mandata Đukanovićeva koalicija osvojila je tri, zahvaljujući prije svega činjenici da nacionalne partije Albanaca ne uživaju povjerenje svojih sunarodnika koji u znatno većem broju glasaju za DPS, liberale i SDP. Pored Demokratskog saveza (DS) i Demokratske unije Albanaca (DS), ove godine se na izbornoj listi našla i Partija Demokratskog prosperiteta Osman Redža. Sve one nastupaju pojedinačno jer u velikim naporima da nastupe u koaliciji jednostavno nijesu uspjeli, za razliku od muslimanskih stranaka koje su sačinile Bošnjačko-muslimansku demokratsku koaliciju.

Za mandate u crnogorskom parlamentu prijavilo se 12 stranaka i četiri koalicije, međutim sve procjene govore da će se na zbirnoj izbornoj listi najčešće zaokruživati broj 1 – koji su izvukli liberali, broj 8 – koalicija "Zajedno za jugoslaviju", broj 13 – "Pobjeda je Crne Gore" i broj 16 – Narodna socijalistička stranka. Te stranke, naime, smatraju se glavnim akterima ovih izbora, a mandati za neku od ostalih stranaka izuzev albanskih bili bi veliko iznenađenje.

LIBERALSKA TAKTIKA: Istraživanja javnog mnjenja poslednjih mjeseci govore da nema nekih većih pomjeranja u opredjeljivanju birača, te da se u tom smislu neće mnogo promjeniti ni izborna kampanja, i da će ona doprinijeti tek preraspodjeli glasova unutar već pomenutih blokova. Prema najnovijem istraživanju podgoričkog Damara i CEDEM-a, koalicija "Pobjeda je Crne Gore" ima prednost u odnosu na koaliciju "Zajedno za Jugoslaviju" od nekih sedam odsto, ne računajući moguće glasove Albanaca. Prema istom istraživanju, liberali mogu računati na desetak odsto glasova, a Narodna socijalistička stranka na nešto manje od tri odsto, što bi bilo dovoljno da postane parlamentarna. Pomenute partije već se vide kao vjerovatni postizborni koalicioni partneri koalicija "Pobjeda je Crne Gore", odnosno "Zajedno za Jugoslaviju".

U izjavi za "Vreme" politički lider liberala Miodrag Živković kaže da je u ovim izborima liberalima jedini protivnik koalicija "Pobjeda je Crne Gore", jer će se bitka za glasove voditi samo unutar blokova. "Mi smo nudili DPS-u koaliciju uz uslov da se odrekne Platforme za redefiniciju odnosa sa Srbijom i okrene se nezavisnosti Crne Gore, čime su nam stavili do znanja da oni nijesu za čist model državnog statusa Crne Gore. Zbog toga ćemo se mi boriti da DPS i SDP ne osvoje apsolutnu vlast, jer smo ubijeđeni da bi u tom slučaju oni proglasili moratorijum na razrješenje državno-pravnog statusa, da bi ušli u pregovore sa Srbijom i da bi se time produžila agonija. Uostalom, istraživanja govore da opciju nezavisne Crne Gore podržava 38 odsto građana Crne Gore, što je naša opcija, a DPS-ov savez država svega 19 odsto. Nama je cilj da uzmemo što više glasova pristalica nezavisne Crne Gore i da poslije izbora primoramo DPS da raspiše referendum i da se tako konačno razriješi pitanje statusa Crne Gore", kaže Živković. Sa tim stavovima liberali su oštro krenuli u kampanju pozivajući birače da se Pobjedi ne da apsolutna vlast jer će u tom slučaju biti apsolutno prevareni.

Na drugoj strani DPS, koji računa na postizbornu koaliciju sa liberalima – prije svega da bi zajedno namakli dvije trećine u parlamentu i time obezbijedili donošenje svih akata potrebnih za raspisivanje referenduma i svega onoga što će uslijediti – za sada ne odgovara na napade liberala. DPS zasad ne ulazi u unutarblokovske okršaje, računajući da mu to nije potrebno i da ne bi podizao barijere izvjesnim postizbornim koalicijama. Analitičari tvrde da DPS-u takav nastup odgovara upravo zbog mira u sopstvenim redovima. Umiruje se naime dio članstva od nekih pet odsto koji i dalje ne prima lako ideju o razdvajanju Crne Gore i Srbije, i da je upravo to, kao i mogući rascjep u DPS-u, bio razlog da se ne uđe u predizbornu koaliciju sa liberalima. Ni to, međutim, nije pomoglo da se nekoliko opštinskih lidera DPS-a zadrži u partiji. U Beranama je tako istupio predsjednik opštine Sveto Mitrović i zajedno sa Smajom Šabotićem opštinsku vlast predao u ruke strankama koje čine koaliciju "Zajedno za Jugoslaviju". Mitrović i Šabotić inače su članovi Glavnog odbora DPS-a i nijesu se protivili izbornom programu DPS-a, ali su ne vraćajući mandate DPS-u u ključnom momentu prebjegli u suparnički tabor, a Šabotić nastupa i na mitinzima koalicije "Zajedno" i redovno biva nagrađen povicima "Smajo, Srbine". Iz DPS-a je zbog zaokreta istupilo još nekoliko članova opštinskih rukovodstava, neki gradonačelnici (Bijelo Polje i Danilovgrad) slove kao protivnici, ali DPS nije preduzeo nijedan korak u pravcu njihovog disciplinovanja ili smjenjivanja. Oni su jednostavno partijskim drugovima rekli da im u kampanji neće pomagati, ali ni odmagati, tako da se u suparničkom taboru priželjkivani rascjep DPS-a jednostavno nije dogodio.

SUKOB BULATOVIĆA: U projugoslovenskom bloku, međutim, ne jenjavaju svađe oko toga ko je od njih originalni borac za Jugoslaviju. Momir Bulatović i njegovi saradnici iz dana u dan ubjeđuju birače da koalicija "Zajedno za Jugoslaviju" nije ništa drugo nego interesna organizacija sa lažnim borcima za Jugoslaviju. Hapšenje Slobodana Miloševića novi je element u ovoj unutarblokovskoj svađi u kojoj Momir Bulatović pokušava da pridobije što više pristalica Slobodana Miloševića, optužujući prije svega SNP i Predraga Bulatovića za hapšenje. Na promociji u Bijelom Polju Momir Bulatović je ukorio savezne ministre iz tog grada koji su, kako je rekao, doskora trčali oko Miloševića toliko da se od njih njemu nije moglo prići, a sada "kao da nikada za njega nijesu čuli". Za Zakon o saradnji sa Hagom glasaće "naši dojučerašnji drugovi u saveznoj skupštini, kao što su i ranije pognute glave glasali da se iz zatvora u Srbiji oslobode šiptarski teroristi i za zakon o oproštaju grijehova onima koji se nijesu odazvali na poziv da se brani ova zemlja", poručio je Bulatović, a u izjavi za "Vreme" kaže da Milošević ne može odgovarati ni za jedno djelo zbog kojih je uhapšen te da će se njegova stranka oštro suprostaviti eventualnom izručenju Miloševića Hagu.

Optužbe svog dojučerašnjeg šefa nije ravnodušno primio aktuelni lider SNP-a Predrag Bulatović, prije svega zbog toga što se čulo isuviše gunđanja u članstvu, pa je neke izjave hitno korigovao i rekao da poslanici SNP-a u saveznom parlamentu neće glasati za Zakon o saradnji sa Hagom ukoliko on otvara mogućnost za izručenje Miloševića. Sam slučaj Miloševića, po procjeni diroktora CEDEM-a Srđe Darmanovića, uticaće samo na unutarblokovsku diobu glasova, što objašnjava činjenicu da Bulatovićev NSS češće na "nišanu" ima svoje dojučerašnje drugove nego aktuelnu crnogorsku vlast.

Predrag Bulatović uzdržano reaguje na optužbe iz NSS-a i očigledno je iznenađen podrškom koju svakim danom sve više dobija Momir Bulatović. Na drugoj strani, prema tvrdnji jednog člana rukovodstva SNP-a, mnogi u ovoj partiji ne vide razlog da poslije hapšenja Miloševića Momir Bulatović bude na slobodi, prije svega zbog toga što je on, kao nekadašnji savezni premijer, objektivno odgovoran za razvlačenje para iz saveznog budžeta, ali to se odnosi i na nekoliko resornih ministara iz SNP-a koji su ostali u Žižićevoj vladi, a to bi Žižiću onda napravilo velike probleme; da nije toga lako bi se sugerisalo Beogradu da ukloni opasnog političkog protivnika SNP-u u Crnoj Gori. Opet, pitanje je da li bi to dozvolila crnogorska vlast s obzirom na to da Momir Bulatović uživa imunitet poslanika crnogorskog parlamenta. Isti sagovornik dodaje i da se prave razne kalkulacije te da u velikom delu članstva SNP-a tinja nezadovoljstvo zbog ulaska u koaliciju sa NS-om i SNS-om, prije svega zbog toga što će one pokupiti isuviše veliki broj nezasluženih poslaničkih mandata. Zbog svega toga ima gunđanja koje ne može da prekine sve bučnija najava Predraga Bulatovića da je koalicija "Zajedno" siguran pobjednik na izborima. Ostale stranke u ovom bloku, svjesne da su daleko od poslaničkih mandata, vagaju kojem Bulatoviću da se priklone. Radikali prelaze kod Predraga, iz JUL-a kod Momira.

ALBANCI I MUSLIMANI: Sama kampanja, za razliku od ranijih izbora, odvija se u mnogo mirnijoj atmosferi, ali opet bez pardona se nastupa prema političkim protivnicima. Svi dosadašnji parlamentarni izbori u Crnoj Gori, čak i oni l998. godine, dobijeni su sa sloganom "za Jugoslaviju", na koji i sada sve ulažu stranke projugoslovenskog bloka. I sada kao proteklih deset godina oni govore o demokratskoj federaciji koja se, kako kažu, mora očuvati, a u čemu ih podržava cijeli svijet. Tako govori trojka koalicije "Zajedno za jugoslaviju", ali dr Božidar Bojović i Dragan Šoć uz to dodaju da se u Crnoj Gori brane srpstvo i vjera od Dukljana ili, kako kažu za Đukanovićevu koaliciju, "dukljanske koalicije" koja hoće da rasrbi Crnu Goru i pounijati pravoslavce. Predrag Bulatović pak dodaje da je ovo bitka i protiv diktature jednog čovjeka koji definitivno 22. aprila mora da ode. Na promociji u podgoričkom naselju Tološi, Predrag Bulatović je prekinuo djecu koja su skandirala "Milo, Turčine" riječima da prekinu i da mu se tako ne skandira jer "on je definitvno prošlost". Kriminal, droga, pljačkaška privatizacija nezaobilazne su teme jugoslovenske trojke, a poslednjih dana i sve češće upozorenje Albanacima i Muslimanima da se ne miješaju u bratske odnose Srba i Crnogoraca. Prvo je Dragan Šoć osporio pravo Albancima da odlučuju o državnopravnom statusu Crne Gore, a potom su ga u tome podržali Bulatović i Bojović, što je izazvalo reakciju ne samo Albanaca nego i svih stranaka crnogorskog bloka. Dr Božidar Bojović je pak u Plavu otišao još dalje porukom Muslimanima: "Srpski narod nosi ranu, nosi negativnu energiju prema onome kojega je fiksirao kao krivca. Morate, gospodo Muslimani, nažalost, prihvatiti činjenicu da ćete vi biti fiksirani kao krivac ako svojim glasovima doprinesete razdvajanju Crne Gore i Srbije." Inače, u jugoslovenskoj trojci tvrde da je većina na Đukanovićevim mitinzima u Nikšiću i Kotoru dovezena iz Gusinja, Plava, Rožaja i Tuza.

Za razliku od njih, Momir Bulatović se gotovo i ne poziva na blagoslov međunarodne zajednice za očuvanje Jugoslavije, a sve više zaoštrava odnos prema DOS-u. Tako je u Bijelom Polju izjavio da je srećan što je sarađivao sa Miloševićem, a da su SNP i DOS napravili koaliciju ne da odbarne i zaštite SRJ već da se sa političke scene sklone svi koji predstavljaju simbol odbrane i otpora SRJ.

SVET I VOJSKA: Na silne optužbe koalicije "Zajedno za Jugoslaviju" nije se dugo čekao odgovor koalicije "Pobjeda je Crne Gore". Odgovorio je lično predsjednik Milo Đukanović prekorom dvojici Bulatovića da oni ne mogu očuvati Jugoslaviju kad nijesu mogli da očuvaju jednu malu opozicionu partiju. Uz to, Đukanović je prekorio Preraga Bulatovića da je na savezne izbore otišao sa jednim predsjedničkim kandidatom, da je iz njih izašao sa drugim, a da je onda uhapsio nikoga drugog do svog prvog predsjedničkog kandidata. Prema Đukanoviću, koalcija "Zajedno za Jugoslaviju" nije jugoslovenska već anticrnogorska, te da su Bulatović, Šoć i Bojović družina koja prosto želi da zatre Crnu Goru. Predsjednik Đukanović je posebno izoštrio pitanje nezavisnosti Crne Gore, a poslednjih dana sve manje pominje savez sa Srbijom. U Rastocima kod Nikšića Đukanović je rekao: "Siguran sam da će ogromna većina ljudi u Crnoj Gori 22. aprila zaokružiti broj 13, u kome ima nešto magično – 13. jula l878. godine Crna Gora je dobila međunarodno priznanje. Biću posebno srećan ako naša pobjeda bude tako ubjedljiva, ako mi omogući da odmah nakon toga u Skupštini predložim raspisivanje referenduma o državno-pravnom statusu Crne Gore. I biću srećan ako budemo mogli da ovog 13. jula opet kažemo da smo obnovili samostalnu i međunarodno priznatu Crnu Goru."

Đukanović je najavio da će Crna Gora imati svoju vojsku i da želi da crnogorska mladost više nikad ne ode iz Crne Gore da bije tuđe bitke i vodi tuđe ratove. Najavio je i da će Crna Gora uspostaviti kontrolu nad svojim nebom, jer: "Nećemo više nikom dozvoliti da nam određuje koji će avion sletjeti u Crnoj Gori niti na koju destinaciju u svijetu može poletjeti avion sa crnogorskih aerodroma."

Đukanović je definitivno u kampanji priznao: "Kao neko ko se snažno zalagao za očuvanje jugoslovenske ideje, mogu bez imalo griže savjesti stati pred vas i kazati – to je iluzija, to nije realno. Nije realno očuvati zajedničku državu Crne Gore i Srbije u kojoj je Srbija osamnaest puta veća."

Više nego jasan bio je i predsjednik crnogorskog parlamenta Svetozar Marović koji je u nekoliko navrata na raznim tribinama i mitinzima izjavio da je Crna Gora starija od Jugoslavije, da će postojati i poslije Jugoslavije, jer Crna Gora može bez Jugoslavije a bez Crne Gore nema Jugoslavije.

Koalicija "Zajedno za Jugoslaviju" stalno se poziva na stav međunarodne zajednice koja, kako kažu, neće dozvoliti postavljanje novih granica na Balkanu. Za razliku od prošlih izbora, Đukanovićevi protivnici sada nemaju toliko jaku logistiku iz Beograda, a u potpunosti je eliminisan strah od eventualne vojne intervencije Beograda. Logistiku pružaju, međutim, savezni ministri iz redova Socijalističke narodne partije, poput sekretara saveznog ministra odbrane Milovana Čogurića koji je reagovao na najavu Đukanovića da će Crna Gora imati vojsku: "Najveća je laž govoriti crnogorskom narodu da mu prijeti opasnost od Srba i Srbije. Nije nama zebnja od Srbije, već bez Srbije. Zajedno, naše dve reopublike mogu se izboriti za pobedu demokratije i zaustavljanje dezintegracionih procesa na Balkanu. U protivnom, Crnoj Gori prete nove podele – Albanska akademija nauka, primerice, iscrtala je kartu Albanije u koju ulaze Budva i Nikšić, a severna granica seže u srce Vasojevića. S druge strane, krajnje je lažno i zlonamerno uveravanje Đukanovićeve oligarhije da će i posle razlaza sve ostati kao što je bilo između Crne Gore i Srbije. Neminovno će se uspostaviti novi međudržavni odnosi, neće naši studenti moći da se školuju u Beogradu ravnopravno sa studentima Srbije, već kao studenti iz Namibije ili Maroka, nećemo moći da se lečimo u bolnicama Srbije kao do sada, sve će biti mnogo teže i gore po nas."

Ne jenjavaju ni optužbe da se vlast sprema da pokrade izbore. U tom smislu ključan argument je narudžba crnogorske policije od 50.000 obrazaca za lične karte i 10.000 pasoša. Hoće li, dakle, te lične karte biti izdate nepostojećim biračima i tako obezbijediti pobjedu ključno je pitanje na koje stiže odgovor da je to apsolutno nemoguće jer stranke imaju birački spisak, a izmjene i dopune su pod kontrolom stranaka, jednako kao i izdavanje novih ličnih karata čiji su serijski brojevi već predati OEBS-u te će se lako kontrolisati ko će ih dobiti. Koalicija "Zajedno za Jugoslaviju" uložila je prigovor i na nepravilnosti u biračkom spisku tvrdeći da je u njemu 7000 dvaput upisanih birača, da je veliki broj umrlih lica, itd…, a o otklanjanju nepravilnosti postignut je dogovor između koalicije, premijera Filipa Vujanovića i predstavnika OEBS-a. Na pitanje da li se dvaput upisana lica mogu pojaviti i kao dvostruki glasači, član stručne grupe koalicije "Zajedno" Neven Gošović, inače predsjednik izborne komisije za Crnu Goru na prošlogodišnjim saveznim izborima, odgovara da to nije moguće zato što postoji elektronski čitač spreja, ali jeste ako se na ime duploupisanog nekom licu koje nema biračko pravo izda lična karta i tako mu se omogući da glasa.

Otklanjanje primedbi na regularnost izbora značajno je da bi se otklonila mogućnost nereda nakon izbora, naravno ukoliko izborni rezultat bude tijesan.