Srbija je najveći svetski proizvođač malina i njihovim izvozom ostvaruje znatan devizni priliv. Ali, kada se izvozom ostvareni evri preračunaju u dinare, oduzmu porezi, kamate i troškovi poslovanja, ispada da su hladnjače, koje se otkupom i prometom malina bave, ove godine zabeležile veliki gubitak. Uz to, od dve stotine hladnjača, koliko ih u Srbiji ima, početkom godine više od trideset je zbog neizmirenih obaveza imalo blokiran račun. Zbog vremenskih (ne)prilika, ovogodišnja berba će početi sa skoro mesec dana zakašnjenja i nezahvalno je davati prognoze, ali se već sada zna da će se teška finansijska situacija u kojoj su se hladnjače našle odraziti dvojako na ovogodišnji otkup: pre svega na cene ali i količine otkupljenog voća.

"Sa prošlogodišnjim rodom malina hladnjače nisu sretno prošle, pre svega zbog disproporcije otkupne i prodajne cene, visokih bankarskih kamata, poskupljenja struje…", opisala je u razgovoru za "Vreme" situaciju u kojoj se nalaze hladnjače inženjer Evica Mihaljević, izvršni direktor Poslovnog udruženja hladnjača Srbije. "Uvođenjem poreza na dodatu vrednost početkom ove godine, troškovi su dodatno povećani. Kada se sve sabere, dolazi se do rezultata da su hladnjače, iako stopostotni izvoznici, prošle godine poslovale sa gubitkom."

Godinama unazad vodi se svojevrstan rat između proizvođača i hladnjačara "crvenog zlata" oko otkupnih cena, obavezno začinjen blokadama puteva da bi, na kraju, intervenisala Vlada novcem iz budžeta. Prošle godine je ta intervencija izostala: mir u malinarskom ratu nije kupljen novcem poreskih obveznika, a iz Ministarstva poljoprivrede im je preporučeno da se sami dogovore o zajedničkom nastupu na tržištu. Goran Živkov, zamenik ministra poljoprivrede, kategoričan je: "Tržišna privreda je naše opredeljenje i od toga se neće odustati, ni sada ni ubuduće. Proizvođači i prerađivači moraju naći zajednički jezik, jer je to jedini način da na tržištu opstanu, a sa svakim sledećim korakom koji naprave u tom pravcu biće im lakše."

"Prošla godina je bila samo kulminacija problema nagomilavanih u prethodnom periodu. Uz to, ta godina je bila i izborna, političari su se utrkivali u obećanjima, ‘radio’ je populizam naveliko jer se osvajala lokalna vlast", objasnio je za "Vreme" Rade Ljubojević, vlasnik kompanije Sirogojno, kroz koju "prođe" oko tri odsto ukupnog roda maline, ali je i dodao da se primećuju pozitivni pomaci: "Većina proizvođača i hladnjačara je svesna da ne mogu jedni bez drugih, kao i da se dosadašnja praksa u otkupu i prometu malina mora menjati."

Pre svega, kako kaže, u otkupu će se posebna pažnja obratiti na kvalitet, jer dobra malina ima dobru cenu. Dodaje da se većina proizvođača zalaže za klasiranje roda pre otkupa, još u berbi. Insistira da se rad mora vrednovati, a to je jedan od načina da se odvoji dobar rad od lošeg. "Borba za kvalitet je borba za cenu i to je naša zajednička borba za tržište, na kome će nas samo kvalitet održati. Što pre to shvatimo, veće su nam šanse da opstanemo. Nažalost, mi smo se do sada ‘trošili’ na sporednim problemima."

Najveća nepoznanica je otkupna cena jer ona, za razliku od nekih ranijih vremena, danas zavisi isključivo od njegovog veličanstva kupca: od cene koju je kupac spreman da plati, zavisi i otkupna cena kod nas. Još nisu stigle ponude, jer zbog vremenskih prilika berba kasni 20 do 30 dana, ne samo kod nas već i kod konkurencije, u Poljskoj i Mađarskoj.

Proizvodnja malina u svetu je u konstantnom porastu, ponuda ovog veoma traženog voća dostigla je, pa i prestigla potražnju, što je uticalo na drastičan pad cena na tržištu. Ovogodišnja cena će zavisiti od kvaliteta ali i od količine roda, za koji se nikad sa sigurnošću ne može tvrditi koliki je, sve dok "ne stigne do ruke": malina je osetljiva voćka i nevreme pred ili u toku berbe može značajno da utiče i na količinu i na kvalitet. Zbog toga se kupci i ne javljaju pre početka berbe. Sudeći po trenutnom stanju malinjaka, rod će biti sličan prošlogodišnjem i može se očekivati da i cene budu slične prošlogodišnjim, ali i niže.

Rade Ljubojević kaže da nije sigurno da će ove godine sve ponuđene maline biti otkupljene. Kaže i da je pitanje da li će sve preuzeto biti i plaćeno. "Kao što ima loših malinara, ima i loših hladnjačara. Dobri malinari i dobri hladnjačari su svesni da jedni bez drugih ne mogu. Dobre hladnjače za razliku od onih drugih, imaju kooperante sa kojima sklapaju ugovore o proizvodnji i otkupu, sa njima su u stalnom kontaktu, organizuju za njih seminare o novim standardima u proizvodnji čije je poštovanje uslov za izlaz na tržište."

U celom voćarskom lancu, od njive do samoposluge, Srbiji nedostaju prerađivački kapaciteti: da njih ima, sve bi bilo lakše. Dobra vest je da su se prošle godine kao kupci malina pojavili i domaći prerađivači, proizvođači sokova i koncentrata, doduše u malom obimu, ispod deset odsto ukupnog roda, ali je za očekivati, budući da svoje proizvode uspešno izvoze, da će apsorbovati veći deo ovogodišnjeg roda, što će biti značajan amortizer na tržištu i blagotvorno uticati na cene. Iz Ministarstva finansija je najavljeno, to je druga dobra vest, da će porez na dodatu vrednost u unutrašnjem prometu svežeg i smrznutog voća biti smanjen sa 18 na osam odsto. Malo li je?