foto: marko dragoslavac / fonet

Nedelja


Šetnja za Slavka Ćuruviju

Korak do konačne presude ubicama

Obeležavanje 24. godišnjice od ubistva novinara Slavka Ćuruvije biće i poslednje bez konačne presude organizatorima i izvršiocima jer se očekuje da će za nekoliko nedelja Specijalni sud, nakon što je Apelacioni sud dva puta vraćao prvostepene presude, doneti pravosnažnu odluku posle devet godina suđenja.

Očekuje se da će sud potvrditi presudu kojom su okrivljeni osuđeni na duge zatvorske kazne, što će konačno prekinuti niz nekažnjivosti ubistava novinara u Srbiji. Zato je Fondacija “Slavko Ćuruvija”, uz podršku Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM), Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) i Udruženja novinara Srbije (UNS), ovogodišnje obeležavanje proširila skupovima i sastancima o bezbednosti novinara, na kojima su govorili predstavnici domaćih i međunarodnih novinarskih organizacija kao i ugroženi novinari iz Srbije, a u Beogradu su proteklih dana bili i čelnici udruženja iz regiona okupljeni u mreži “Safe Journalist”.

“Iako postoje pomaci u efikasnosti državnih organa u zaštiti novinara i određeni napredak u kažnjavanju zločina nad novinarima, Srbija ostaje jedno od najopasnijih mesta za novinarski rad u Evropi”, kaže se u saopštenju regionalne novinarske mreže.

U utorak poslepodne, šetnjom novinara i građana pod geslom “Istina je naša pobeda” obeležena je godišnjica ubistva, a kolona je išla od restorana “Kolarac” u Knez Mihailovoj do zgrade u Svetogorskoj ulici, što je bila i poslednja ruta Slavka Ćuruvije pre nego što je ubijen ispred zgrade u kojoj je živeo, u poslepodnevnim satima 11. aprila 1999. godine, na pravoslavni Uskrs i u vreme rata sa NATO paktom.

Specijalni sud je prvostepeno osudio četvoricu bivših funkcionera Resora državne bezbednosti (RDB) za organizovanje i izvršenje ubistva: Radomira Markovića (načelnika RDB Srbije) i Milana Radonjića (načelnika RDB Beograda) na po 30 godina zatvora, a operativce tajne policije Ratka Romića i Miroslava Kuraka na po 20 godina.


Fudbalske nameštaljke

Treća liga pod lupom

Utakmica 21. kola Srpske lige Istok odigrana u Meševu između istoimenog domaćina i zaječarskog Timoka, u kojoj su gosti slavili 2:1, dospela je pred Uniju evropskih fudbalskih asocijacija (UEFA) nakon što ju je kao sumnjivu prijavio nekadašnji FIFA sudija, danas suspendovani kontrolor Ninoslav Spasić. To je još jedna u nizu sumnjivih utakmica, prijavljenih i neprijavljenih, koje su odigrane u našim ligama, posebno od treće (Srpske) pa naniže.

U istom rangu, ali u beogradskom regionu, poslednjih nedelja pod lupom su utakmice OFK Beograda, koji sa novom upravom i pod patronatom Crvene zvezde (čitaj: Zvezdana Terzića) želi plasman u Prvu ligu Srbije, ali zaostaje za prvoplasiranim Zemunom. Zemunci su prvo ukazali na pobedu OFK Beograda nad BASK-om i apelovali na disciplinske organe i sudijsku organizaciju pod patronatom Fudbalskog saveza Beograda da provere činjenice u vezi sa tom utakmicom, a nakon pobede kluba sa Karaburme na gostovanju kod Sinđelića podneli su i zvaničnu prijavu.

U toku je istraga te utakmice i ubrzo bi trebalo da čujemo odluku Komisije za integritet Fudbalskog saveza Beograda, koja je nedavno kaznila potpredsednika BASK-a Nenada Paunovića šestomesečnom zabranom rada u fudbalu jer je u poluvremenu utakmice sa OFK Beogradom rekao službenim licima da je utakmica prijateljska i kako nema potrebe da dele kartone.


foto: tanjug / beoinfo


Gradski prevoz u Beogradu

Nove cene, zone i – afere

Novi sistem naplate karata u javnom prevozu u Beogradu, koji je prošle nedelje predstavio gradonačelnik Aleksandar Šapić (SNS), izazvao je ozbiljne kritike građana i opozicije, a i sprdnju po društvenim mrežama, pa je menjan iz dana u dan. No, najpre ga je zasenio sam Šapić svojim izlivom gneva, ali ovaj put prema službenicima kabineta kojima je “zabagovala” prezentacija novih cena i zona; potom je u žižu javnosti došlo BIRN-ovo otkriće da je šef kabineta gradonačelnika Nenad Milanović nedavno nudio turskoj kompaniji “Kentkart” nastavak saradnje u poslu naplate karata uz namešten tender.

Konačno je u ponedeljak Gradski sekretarijat objavio zone i tarife novog sistema: između ostalog, celodnevna karta u širem centru koštaće 120 dinara, od ponoći do četiri sata ujutru prevoz će biti besplatan, za vremensku kartu od 90 minuta cena je 50 dinara, a mesečna karta u zoni A iznosiće 2.500 dinara, što je sve, kako tvrdi Šapić, jeftinije i jednostavnije nego ranije. Uz to, kontrolu će ubuduće obavljati komunalni policajci umesto kontrolora GSP-a.

“Najnovijim odlukama ishitreno se rastura postojeći sistem u GSP-u i kao i do sada, svako novo rešenje gore je od prethodnog. Uveren sam da će biti slabija naplata karata, kao i da neće imati ko da kontroliše prevoznike. Novi sistem naplate urađen je prebrzo, nije dobro analiziran, a njegov glavni uzrok su predstojeći izbori u Beogradu”, smatra Nikola Jovanović iz Centra za lokalnu samoupravu i posebno naglašava da komunalnim policajcima nije posao da kontrolišu karte u javnom prevozu.

I dok je nižim cenama relaksirao građane prestonice pred izbore, Šapić je, s druge strane, izazvao protest kontrolora koji će ostati bez posla, kao i potencijalnu aferu, na osnovu otkrića BIRN-a, da je njegov najbliži saradnik na sastancima u Beogradu nudio predstavnicima “Kentkarta” da će im “namestiti” tender za novi posao održavanja i unapređenja sistema za naplatu karata i upravljanje vozilima u javnom gradskom prevozu – ukoliko pristanu na sporazumni raskid postojećeg ugovora iz 2021. godine.


Dobar primer klinike iz Niša

Nema više čekanja za operacije

foto: facebook


Lekari Klinike za kardiohirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) u Nišu početkom godine su samoinicijativno krenuli u akciju volonterskog rada vikendom kako bi smanjili liste čekanja, i nakon 100 dana nema više dugog čekanja na kardiovaskularne operacije.

Direktor Dragan Milić objavio je da se Klinika posle 12 radnih vikenda vraća u redovan rad i da će ubuduće pacijenti koji prođu anesteziološku ambulantu biti operisani u roku od 5 do 15 dana. Za nešto više od tri meseca urađeno je 248 operacija, 131 više nego u istom periodu prošle godine, broj hospitalizovanih bolesnika porastao je sa 145 na 353, a broj ambulantnih pregleda sa 1.467 na 3.014. Samo je stopa smrtnosti ostala ista (ispod dva odsto) i nijedan pacijent nije preminuo tokom operacija vikendom, što je pokazalo da su netačne pretpostavke kako tokom vikenda pada koncentracija i kvalitet rada.

“Ponosan sam na celokupno osoblje koje je istrajno i požrtvovano izdržalo ovaj ekstremno jak tempo rada i ispunilo dato obećanje da će eliminisati liste čekanja. Pošto rad vikendom nije bio plaćen, dokazali su da postoje važnije stvari od novca – a to je briga za pacijenta”, poručio je doktor Milić i zahvalio nadležnima za potrošni materijal, podsećajući da su na njihov predlog o akciji ostali nemi Ministarstvo zdravlja, UKC i Republički fond za zdravstveno osiguranje, i da zvanično odobrenje za ovaj dopunski rad nikada nisu dobili.

Iz istog broja

Dosije “Vremena”: Veštačka inteligencija

Mašine i ljudi ipak nisu ravnopravni

Dr Saša Marković

Lični stav

Tužilačka policija, nasušna

Marinika Tepić

Intervju: pastor Samuil Petrovski

Protestantizam u Srbiji

Jelena Jorgačević

Balkanski kriminal: Crna Gora

Danju policajci, noću kriminalci

Filip Mirilović

Lični stav

Zna vlast gde su pare

Dragoslav Ljubičić

Portret savremenika: Danica Grujičić, ministarka zdravlja u Vladi Srbije

Neurohirurškinja, NATO, Bog i statistika

Jovana Gligorijević

Duh Partizanove Arene

Dragan Bjelogrlić

Košarka: Više od igre

Fenomen “Partizana” i Željka Obradovića

Milenko Janjić

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu