Intervju – Zoran Lutovac, predsednik Demokratske stranke

foto: aleksandar levajković / fonet

Nema podele, ali ima onih koji bi da rovare

"Napuštanje sednice je pokušaj da se izazove opstrukcija, potom kriza i na kraju preraspodela snaga u stranci. Međutim, umesto snage pokazali su slabost i nemoć. Kome takvo ponašanje koristi neka procene vaši čitaoci sami. Demokratskoj stranci bez sumnje šteti"

Da li je ono što se dogodilo u subotu 30. novembra u Demokratskoj stranci samo prolazna epizoda ili jasan znak unutarstranačkog ključanja koje najavljuje nove podele, pa i novi put demokrata, postalo je iznenada još jedno važno pitanje u političkom životu Srbije. Jer upravo tog dana Izvršni odbor stranke je zbog "neposlušnosti" raspustio Gradski odbor Beograd i nedavno izabrano rukovodstvo Demokratske omladine. Potom je, istog dana, grupa istaknutih članova Demokratske stranke napustila sednicu Glavnog odbora DS uz optužbu da se demokratija u toj stranci polako ukida. Branislav Lečić je kao jedan od razloga za napuštanje sednice naveo to što se na njoj obratio Nebojša Zelenović, koji nije član DS-a već Saveza za Srbiju, dok njemu nije bila data reč kada je zatražio. Zajedno sa njim, u hol Opštine Stari grad pre nego što se sednica GO DS završila izašli su i potpredsednica stranke Aleksandra Jerkov, Balša Božović, Slobodan Milosavljević i Radoslav Milojičić Kena. Na nedostatak demokratije u stranci ukazao je i Balša Božović rekavši da je zatečen odlukama o raspuštanju Gradskog odbora Beograd i Demokratske omladine. A na pitanje svih pitanja tog 30. novembra, "šta se to dešava u DS", odgovorio je, između ostalog, i to da su mladi uzeli stvar u svoje ruke.

Do tog trenutka, ruku na srce, sa delovanjem Demokratske omladine, a pogotovo s obzirom na aktuelne proteste, šira javnost i nije bila upoznata. Revoltirani raspuštanjem, omladinci su iste noći došli u prostorije stranke, "zauzeli ih" i odlučili da iz njih ne izađu dok predsednik stranke Zoran Lutovac ne dođe i ne objasni im odluku o njihovom raspuštanju. Nakon prvog zajedničkog razgovora tokom "blokade", drugi sastanak zakazan je za sredu, kada ovaj broj "Vremena" uveliko bude u procesu štampanja.

Izdaleka pak gledano, u nesumnjivo sve napetijoj atmosferi koju diriguje približavanje izborima i konstantno "prebrojavanje" onih koji su za bojkot i onih koji su protiv njega, a naročito među demokratama kao najpotrebnijim kandidatom na izborima, jedna od sumnji za to "šta se dešava u DS" odnosi se i na težinu tog pritiska. Koji su uzroci najnovijih "lomova" u DS, kako će se oni odraziti na njenu stabilnost, kao i na buduće političke odluke, pitamo predsednika demokrata Zorana Lutovca.

"VREME": Povodom raspuštanja Gradskog odbora Beograd i Demokratske omladine, rekli ste da je Predsedništvo stranke dalo predlog, a Izvršni odbor doneo odluku. Na osnovu čega je došlo do tako radikalnog reza?

ZORAN LUTOVAC: Predsedništvo stranke je dalo takav predlog u slučaju raspuštanja omladine zato što je načinjena politička šteta stranci. Naime, deo omladine nije prihvatio predlog Izvršnog odbora da se izbori za rukovodstvo omladine održe tek pošto se donesu izborne procedure i pravila koja je moguće ispuniti. Takav predlog je deo omladine ignorisao. Raspisani su i održani izbori u kojima nije bilo moguće da se poštuju postojeća pravila jer su pisana u neko drugo vreme i za drugačije okolnosti, i naneta je politička šteta Demokratskoj stranci. Zato je Izvršni odbor doneo političku odluku o raspuštanju na osnovu predloga Predsedništva.

Odluka o raspuštanju Gradskog odbora Beograd je politička odluka koja je doneta zbog toga što ni posle skoro godinu dana od izbora rukovodstva nije bio aktivan, niti su napravljeni bilo kakvi pomaci u organizaciono-tehničkom i kadrovskom smislu. Gradski odbor je isuviše važan za Demokratsku stranku da bi bio prepušten tavorenju. Umesto da bude motor pokretač cele stranke, bio je najpasivniji deo organizacije i zato je iz same organizacije bilo sugestija da se nešto brzo i suštinski menja. Obe odluke su donete u interesu građana i za dobrobit stranke.

Iz ugla nestranačkih posmatrača, uskraćivanje reči Lečiću na sednici GO, neprihvatanje izmene i dopune dnevnog reda (S. Milosavljević), neprihvatanje određene teme na dnevnom redu (B. Božović), najzad i napuštanje sednice GO (zajedno sa A. Jerkov) više liče na unutarstranačka prepucavanja. Ipak, šta stoji u osnovi ovih neslaganja?

Lečić nije dobio reč zato što se isuviše kasno javio posle roka predviđenog za prijavljivanje. Za izmene i dopune dnevnog reda predviđena je procedura koja bi morala da se poštuje. Napuštanje sednice je pokušaj da se izazove opstrukcija, potom kriza i na kraju preraspodela snaga u stranci. Međutim, umesto snage pokazali su slabost i nemoć. Kome takvo ponašanje koristi neka procene vaši čitaoci sami. Demokratskoj stranci bez sumnje šteti. Umesto da se u medijima govori o dvema značajnim odlukama koje je Glavni odbor doneo, govori se po ko zna koji put o neispunjenim ambicijama nezadovoljne manjine.

U kom smislu te odluke utiču na dalji rad stranke?

Glavni odbor je, naime, doneo odluku o formiranju Odbora za finansijsku kontrolu koji bi trebalo da u potpunosti učini transparentnim tokove novca u stranci koja želi da se finansira od priloga građana i da ne zavisi od podrške tajkuna, pa ni od državnog budžeta. Ideja je da na taj način budemo potpuno nezavisni i pri donošenju političkih odluka, da pri njihovom donošenju glavni motiv ne bude finansijski, nego javno dobro, interes građana. Ljudi koji su prihvatili da uđu u taj odbor su ugledni ljudi i oni svojom čašću i karijerama postaju garanti da će se novac koristiti namenski i na pravi način: profesori Dragor Hiber, Žarko Trebješanin i Đorđe Pavićević, sudija Zoran Ivošević, dr Danilo Šuković, bivši član Saveta za borbu protiv korupcije, interna revizorka Kornelija Bukač i Vida Ognjenović.

Druga odluka je da se formira Građanski demokratski klub koji čini više od 30 nezavisnih intelektualaca koji su spremni da nas kritikuju, da nam sugerišu na šta bi trebalo da obratimo veću pažnju i da sa nama raspravljaju o važnim društvenim temama. Veoma je važno da imamo takve sagovornike. Mi od njih ne tražimo podršku, nego dijalog, kritiku, raspravu.

U vašem saopštenju povodom dešavanja 30. novembra rekli ste da je "DS na pravom putu, na putu povratka nekadašnje snage i zato ne čudi što je Vučić poslednjih dana aktivirao sve resurse u bezuspešnom pokušaju da razbije bojkot izbora i konsolidaciju Demokratske stranke". Kad kažete "svi Vučićevi resursi", na koga tačno mislite?

U stranci postoje "spavači" koji su korisniji režimu kad u DS-u proizvode probleme, nego kada otvoreno podržavaju režim. Ko su oni? Pa, pogledajte režimske tabloide i medije pa ćete ih prepoznati. Njih niko ne napada, napadaju se oni koji su stvarno protiv režima. Njima se daje prostor da anonimno ili otvoreno otvaraju probleme u stranci, da se bave neutralnim temama, da kritikuju opoziciju ili sopstvenu stranku. Režim takođe koristi sve mehanizme i državna sredstva da ucenjuje, obećava, zastrašuje, preti…

Nije tajna ni da u DS postoje razne "struje", obično se pominju tri. Neslaganja među njima ne tiču se samo odnosa prema bojkotu kao glavnoj liniji podele, nego i odnosa prema Draganu Đilasu, odnosno SZS, prema evropskoj orijentaciji, kao i DverimaU kojoj meri su te struje nepomirljive?

Nema nikakvih struja u DS-u. Postoji zvanična politika stranke koju podržava ogromna većina članova i postoji nezadovoljna manjina. Među njima je manji deo onih koji smatraju da bi trebalo voditi drugačiju politiku, dok je većina među nezadovoljnima, u stvari, nezadovoljna sopstvenim položajem i ulogom u stranci. Ovi drugi su pokušali da opstrukcijom i mešetarenjem izazovu sumnje i probude nezadovoljstvo među ubedljivom većinom i u tome nisu uspeli. Ali preko režimskih medija, naročito Vučićevih tabloida, pokušavaju da ostave utisak među našim članovima i u javnom mnjenju da postoje neke ozbiljnije podele. Nema podela, ima nezadovoljnih i ima onih koji misle da mogu da vaninstitucionalno rovare po stranci kao što su navikli da rade do sada. Oni nisu u stanju da dobiju podršku građana, naprotiv, svojim delovanjem i pojavom odbijaju građane od DS-a, ali su zato vešti da unutar stranke manipulišu i okreću ljude jedne protiv drugih. S takvom praksom mora da se prestane, ako želimo da sačuvamo stranku.

U kontekstu najnovijih dešavanja, da li samoj stranci preti novo "cepanje"? I da li to ipak može biti prouzrokovano ukidanjem demokratije u stranci, kako su to naveli članovi koji su napustili sednicu GO?

Nema novog cepanja stranke. Postoje izbori unutar stranke na kojima se bira rukovodstvo, a oni koji su stvarne demokrate uvažavaju stranačke procedure i politiku koja se utvrđuje na organima stranke. Oni koji to ne poštuju pokušavaju da ukidaju demokratiju u stranci i da "kombinacijama" koje su se smučile i članovima i biračima traže ono što nisu mogli da dobiju na regularan način. To je nasrtaj na demokratiju. U svim udžbenicima o demokratiji piše da su procedure izuzetno važne za njeno funkcionisanje, baš kao što su u uređenim društvima osnovna demokratska vrednost.

Omladina DS je blokirala centralu stranke dok se ne pojavite i ne date im objašnjenje zašto su raspušteni. Šta ste im rekli?

Razgovarali smo neformalno i dogovorili se da se sretnemo sa predsednikom Izvršnog odbora i sekretarom Predsedništva gde će im biti pojašnjeno sve što je nejasno u vezi sa raspuštanjem.

Mnogima nije poznat skorašnji rad Omladine DS, osim ove kratkotrajne blokade same stranke. Kolika je njihova brojnost i da li su imali do

sada neke zapaženije akcije?

Ima među njima vrlo aktivnih i posvećenih stranci. Važno je da se ceo ovaj proces okonča racionalno i da se okrenemo pridobijanju poverenja građana.

Da li je odluka o raspuštanju Gradskog odbora Beograd konačna? I kako će DS, po Vašem mišljenju, izgledati nakon togakao "pročišćena" ili kao "razbijena" stranka?

Da, konačna je. A DS će posle toga izgledati kao revitalizovana stranka, kao stranka koja u praksu uvodi princip odgovornosti i kriterijume za delovanje. Pa, nije raspuštanje smak sveta. To je samo način da se pruži prilika da neko drugi, na bolji, uspešniji način obavlja svoj posao. Da se izvrši preraspodela zadataka i odgovornosti. Ako sam ja najodgovorniji za funkcionisanje stranke, onda hoću da imam saradnike koji će biti potpuno posvećeni poslu koji obavljaju.

Da li se na kraju svega može dogoditi da, usled očekivano sve snažnijih pritisaka s vrha vlasti, DS ipak u jednom trenutku odluči da izađe na izbore?

Glavni odbor stranke je doneo odluku da pod ovakvim uslovima neće izaći na izbore. Oni nek pritiskaju koliko hoće, a mi ćemo da se odupiremo pritiscima dokle god smo demokrate!

Iz istog broja

Dosije Jovanjica

Pusti da zvoni telefon

Slobodan Georgijev

Lični stav

Interes humanitarnog regionalizma

Nikola Lunić

Bilans – godišnjica protesta #1od5miliona

Godina građanskog buđenja

Zora Drčelić

Nedostojno poređenje Kiša i Malog

Anatomija slučaja Grobnice za Borisa Davidoviča

Ivan Ivanji

Zašto srpski kapital ne može u Hrvatsku

Bajadera iz našeg sokaka

Miroslav Kuskunović

Država i solidarnost

Kucanje na vrata države

Sanja Zrnić

Intervju – akademik Marko Anđelković

Samo građanska neposlušnost menja sistem

Jelena Jorgačević

Raspirivanje paranoje

Atentati iz tabloida

Radoslav Ćebić

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu