Desnica, Kosovo i Vučić

Ekstremisti na okup: Ispred Predsedništva Srbije

Fotografije: Marko Dragoslavić; Darko Vojinović/ AP Photo

Patrolne šape i njihovi megafoni

Pitanje svih pitanja jeste da li su Zlatanović, Knežević i ostala ultradesničarska ekipa autentična opozicija ili potrošni materijal Srpske napredne stranke. Vrednosti koje promovišu nazadne su, štetne i zasnovane na mržnji i teorijama zavere. Zato ako i jesu potrošna roba, za bolje i nisu

Više javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je 17. februara da su tog dana saslušani Damnjan Knežević, vođa ultradesničarske grupe Narodne patrole, i Dejan Zlatanović, urednik portala Srbin.info, i da je predložilo određivanje pritvora. Sudija Višeg suda u Beogradu Ksenija Marić odredila je pritvor Kneževiću i Zlatanoviću, prenela je agencija Beta.

Oni su, kako se navodi na sajtu tužilaštva, pozivali građane Republike Srbije na nasilno svrgavanje i smenu najviših državnih organa, odnosno predsednika Republike Srbije. Osumnjičeni su na saslušanju negirali izvršenje krivičnog dela. Tužilaštvo je nakon saslušanja predložilo sudiji za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu da odredi pritvor osumnjičenima da ne bi uticali na svedoke i da ne bi ponovili krivično delo u kratkom vremenskom periodu. U saopštenju tužilaštva navode se samo imena osumnjičenih i prvo slovo prezimena, a mediji su objavili da je reč o Kneževiću i Zlatanoviću.

Tužilaštvo navodi kako se sumnja da su Knežević i Zlatanović od 1. do 15. februara 2023. godine “u više navrata putem svog političko-propagandnog i ideološkog delovanja na javnoj grupi Narodne patrole na kanalu Telegram, kao i putem društvenih mreža Facebook i Instagram, pozivali građane Republike Srbije na nasilno svrgavanje i smenu najviših državnih organa, odnosno svrgavanje predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića sa te funkcije”. Kao datum realizacije svoje namere, kako se navodi, osumnjičeni su označili obeležavanje Dana državnosti na Sretenje, 15. februara, za kada je prijavljeno javno okupljanje ispred spomenika caru Nikolaju Drugom Romanovu u Beogradu. Tokom obraćanja na skupu okupljenim građanima, Knežević je, pored ostalog, izjavio: “Ja nemam drugog izbora, očekuj me Vučiću (Aleksandar, predsednik Srbije)”; “Kunem vam se, na mnogo smo više spremni nego na nerede”…

Zlatanović je, kako tužilaštvo navodi, tokom svog obraćanja okupljenim građanima rekao: “Svima onima koji hoće da izdaju, to je sada aktuelno i danas, pa ko se prepozna prepozna, a stići će ga to, ko potpiše njega ubiše”; “Ako nećemo da smo kamenog srca, mora jedan oganj da radi, nema nazad više”; “Ovo je početak, krenuli smo, oni ili mi”; “Oni ili mi, trećeg nema”…

Da je policija 16. februara uhapsila Damjana Kneževića, lidera desničarske organizacije Narodne patrole i još dva člana te organizacije, potvrđeno je tada na njihovom Telegram kanalu. Narodne patrole su 15. februara organizovale spomenuti protestni skup u Beogradu, na kojem su tražili da se vlasti u Beogradu povuku iz pregovora sa Kosovom. Pripadnici Žandarmerije su ih tada sprečili da uđu u zgradu Predsedništva Srbije. Prethodno su uklonili deo zaštitne ograde oko Predsedništva, a pojedinci su zgradu gađali jajima.

KO SU OVI: Za razliku od Dejana Bubočeka, privedenog pripadnika neformalne grupacije Narodne patrole, druga dvojica privedenih kojima se na teret stavlja pozivanje na nasilnu promenu ustavnog poretka, Damnjan Knežević i Dejan Petar Zlatanović, poznati su široj javnosti. Buboček se, inače, tereti i za krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.

Knežević i Zlatanović su među organizatorima ovog skupa. Knežević je vođa Narodnih patrola, dok je Zlatanović vlasnik i urednik Jutjub kanala Srbin.info. Skup su zvanično prijavili univerzitetski profesor Dejan Mirović i Zlatanović, koji je i ranije organizovao i pozivao na različite skupove. Zlatanović, po zvanju istoričar, kako je sam isticao – novinar silom prilika, na protestu je izgovorio rečenicu: “Ko potpiše njega ubiše”.

“Poslednje, ono što sam 2014. i 2015. govorio kada sam sa bratom Damnjanom i još nekim saborcima, kada smo obeležavali početak NATO agresije, poručio svima onima koji hoće da izdaju, a to je i danas aktuelno. Pa onaj ko se prepozna – prepozna, a stići će ga to. Ko potpiše, njega ubiše”, uzviknuo je Zlatanović.

Spornu rečenicu je nosio i ispisanu na majici u emisijima u kojima je gostovao na različitim Jutjub kanalima. Zlatanovićevi govori i ranije su bili predmet kritika dela javnosti, poput onog na protestu protiv migranata u organizaciji Narodnih patrola održanom 2020. godine, ili onog ispred RTS-a na protestu povodom “krađa beba i dece u Srbiji” iste godine. Podržavao je i skup izvinjenja Belorusiji za sankcije koje je Srbija uvela, ali najveću popularnost i Zlatanoviću i njegovoj medijskoj kući donelo je izveštavanje sa julskih demonstracija 2020. godine, kada je deo građana i upao u Skupštinu. Učestvovao je i u organizaciji “Litija za spas Srbije” u Beogradu, a zapravo su to bili skupovi koji su okupljali različite desničarske organizacije kako bi se protivile održavanju manifestacije Evroprajd. Borio se i za slobodu izbora u vezi sa vakcinacijom protiv kovida 19 (kao da tu slobodu već nemamo), protiv mera za suzbijanje novog virusa, protiv “naseljavanja migranata”, za veći uticaj SPC u društvu. Takođe, izraziti je rusofil i putinofil.

Oni koji se sada bore za njegovo puštanje ističu i to da je lice sa invaliditetom, a kako je na kanalu Srbin.info ugostio mnoge, spisak javnih ličnosti koje traže njegovo puštanje kreće se u rasponu od Save Manojlovića iz organizacije “Kreni promeni” do Pavla Bihalija iz Pokreta Levijatan.

Damnjan Knežević često je pominjan i u “Vremenu” kad god se dotaknemo teme srpske desnice. Vrednosti koje neguje vođa Narodnih patrola jesu maltetiranje migranata, ksenofobija, podrška Ratku Mladiću, prekidanje novinara N1 u izveštavanju sa terena… Knežević je na skupu nastupio kao glavni govornik, a rečenicu: “Oni se plaše nereda, kunem vam se, spremni smo na mnogo više od nereda”, izgovorio je nakon što je Buboček priveden sa karabinom u kolima.

POTROŠNA ROBA: Mediji ovih dana izveštavaju da deo i levo i desno orijentisane javnosti ovog ekstremnog desničara optužuje da je saradnik režima Aleksandra Vučića i bezbednosnih struktura. Šanse da je to tačno nisu male jer na radikalnoj desnici u Srbiji ima i te kako mnogo saradnika službi bezbednosti. Primera radi, nakon izbora 2020. godine internet je bio preplavljen svedočanstvima o vezama Levijatana i pokreta “Živim za Srbiju” sa tadašnjim ministrima vojske i policije, Aleksandrom Vulinom i Nebojšom Stefanovićem. Damnjan Knežević jedan je od osnivača Zavetnika, koje je napustio uz optužbe da su saradnici Aleksandra Vučića. Prilikom posete Vladimira Putina Srbiji u oktobru 2014. Knežević je preventivno uhapšen jer je imao nameru da se pojavi na vojnoj paradi u Putinovu čast kako bi mu “objasnio” da je vlast u Srbiji prozapadna i “izdajnička”.

Jedan je od najvatrenijih podržavalaca ruske agresije na Ukrajinu, a on sam i njegovi pripadnici nose često obeležja plaćeničke vojske Vagner. Često crtaju i grafite po Beogradu, pa i jedan sa amblemom Vagnera.

Knežević je u novembru 2022. posetio tada tek otvoreni centar Vagnera u Rusiji. “Mnogi moji prijatelji biće ponosni što sam imao čast da posetim Vagner centar”, rekao je Knežević tada u video-prilogu za ruske medije. Ovom posetom hvalio se i na društvenim mrežama. Međutim, upitan o vezama sa Vagnerom, Knežević je u razgovoru za Radio Slobodnu Evropu negirao da je ikada radio ili na bilo koji način bio povezan sa jedinicom. Ipak, rekao je da poznaje “neke Srbe koji su bili tamo”.

Vagner je plaćenička vojska koju je, kao privatnu firmu, 2014. osnovao ruski državljanin Jevgenij Prigožin, blizak Kremlju. Od tada učestvuje u ratu u Ukrajini, a prisutna je i u sukobima u Siriji i Africi. Jedinica se nalazi pod sankcijama Evropske unije od decembra 2021. zbog kršenja ljudskih prava u oružanim sukobima širom sveta. Na crnoj listi SAD Vagner se nalazi od juna 2017. zbog umešanosti u sukobe u istočnoj Ukrajini.

Pošto su Knežević i drugari na blokadama na Jarinju nosili obeležja Vagnera, izazvali su blago uznemirenje u pojedinim krugovima vezano za pitanje da li su pripadnici Vagnera aktivni u Srbiji. Srećom, kasnije se ispostavilo da nema nikakvih dokaza o tome. U krajnjoj liniji, Srbija je zemlja koja je već uspešno uhapsila i osudila svoje državljane koji su 2016. i kasnije odlazili na Krim da ratuju na strani Rusije.

Pitanje svih pitanja jeste da li su Zlatanović, Knežević i ostala ultradesničarska ekipa autentična opozicija ili sateliti Srpske napredne stranke koji povremeno treba da posluže svrsi. Ovo drugo zvuči ubedljivije, ali ako imamo u vidu činjenicu da je ovoj dvojici određen pritvor od 30 dana, ispada da su ekstremni desničari potrošni materijal ove vlasti. To ih, međutim, ne oslobađa odgovornosti za ono što rade i pričaju. Uostalom, sve vrednosti koje promovišu nazadne su, štetne i zasnovane na mržnji i teorijama zavere. Zato ako i jesu potrošna roba, za bolje i nisu. ¶

Iz istog broja

Izbori za predsednika Fudbalskog saveza Srbije

Vidić u napadu, Džajić u odbrani

Željko Bodrožić

Civilna zaštita u Srbiji

Ko pomaže u vanrednim situacijama

Davor Lukač

Zemljotres

Prokletstvo tektonske tromeđe

Slobodan Bubnjević

Istraživanje NSPM – Beograd, januar 2023.

Šapićev počasni krug

Đorđe Vukadinović i istraživački tim NSPM

Srbija, Zapad i “kosovsko pitanje”

Koliko su realne pretnje sankcijama

Bogdan Petrović

Srbija – godinu dana od početka ruske agresije na Ukrajinu

U očekivanju obrta

Nedim Sejdinović

Rešavanje kosovskog pitanja

Američka trojka u Beogradu i okolini

Slobodan Kostić

Intervju – Ivan Vujačić, nekadašnji ambasador Srbije u SAD

Nema kamena pod kojim bi Vučić mogao da se sakrije

Radmilo Marković

Rat u Ukrajini

Pakao, godina prva

Aleksandar Radić

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu