Srebrenica 1995–2011.

foto: reuters

Pomen i poruke

Komemoracija žrtvama Srebrenice još jednom je nekima poslužila kao politička platforma

Više od 40.000 ljudi okupilo se u Potočarima u ponedeljak, 11. jula, kako bi obeležilo šesnaestu godišnjicu genocida u Srebrenici. Tom prilikom održana je i komemoracija za 613 identifikovanih žrtava koje su pronađene u masovnim grobnicama oko Srebrenice. Od oko 8000 Bošnjaka za koje se računa da su pobijeni nakon što je Vojska Republike Srpske zauzela Srebrenicu, Žepu i Konjević Polje, dosad je identifikovano i dostojno sahranjeno nešto oko 5000. Ostali se još zvanično vode kao nestali, mada se veruje da su zakopani u dosad nepronađenim masovnim grobnicama.

Prvi put otkad se ovakvi skupovi održavaju, preživeli, porodice i prijatelji žrtava mogli su naći neku utehu u činjenici da je general Ratko Mladić, optužen kao glavni arhitekta ovog zločina, u pritvoru Haškog tribunala, gde ga očekuje suđenje. Komemoraciji su, osim bosanskih političara i diplomatskog kora, prisustvovali hrvatski predsednik Ivo Josipović i zamenik ministra inostranih poslova Turske Bulent Arinc.

Kao i u ranijim prilikama, komemoracija je poslužila i kao platforma za neke političke poruke. Tako je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Incko između ostalog rekao da se "na genocidu ne može ništa graditi", što je u Banjaluci odmah prepoznato kao aluzija na Republiku Srpsku, koju u Federaciji često prozivaju kao "genocidnu tvorevinu". Istovremeno, član Predsedništva BiH Bakir Izebegović kritikovao je međunarodnu zajednicu zato što "zatvara oči" pred činjenicom da veliki broj ljudi u Srbiji i RS negira genocid i slavi Mladića kao heroja. On je, međutim, u istom govoru pohvalio predsednika Srbije Borisa Tadića što je održao obećanje dato prošle godine i uhapsio Mladića.

Za razliku od prošle godine, ni Tadić ni bilo ko od predstavnika srpskih državnih organa nije došao u Potočare, zbog čega su se vlasti našle na udaru kritike Liberalno-demokratske partije i nekoliko nevladinih organizacija. Sa druge strane, Tadić je dan pre komemoracije na skupu Demokratske omladine govorio o srebreničkim žrtvama i potrebi da se svi ratni zločinci privedu pravdi. Istog dana, u nedelju uveče, organizacija Žene u crnom održala je na već tradicionalan skup na beogradskom Trgu Republike, pozivajući na solidarnost sa žrtvama Srebrenice. Nije bilo incidenata, ali ni naročitog odziva Beograđana.

Građani Srbije su takođe ostali mahom indiferentni na pozive koje je putem letaka i plakata uputila organizacija "SNP 1389" da 11. jula izađu na ulice, pruže podršku Mladiću i proslave "oslobođenje Srebrenice". Vlasti nisu našle za shodno da odgovore na ovu provokaciju.

Iz istog broja

Hepatitis i karcinom jetre

Od ciroze do karcinoma

 

Pravosudna ekonomija

Haški optuženici u novčanoj protivrednosti

Tatjana Tagirov

Kultura sećanja – Jugoslavenske izbeglice u Egiptu, februar 1944 – novembar 1948.

Napušteni u Sinajskoj pustinji

Rusko Matulić

Brdo Grad, gore iznad Kosjerića – 31. čobanski dani

Šljiva plava, raste trava…

Dragan Todorović

Ratni zločini

Uloga holandskog bataljona u Srebrenici 1995.

Rolf Hartzuiker, Miloš Vasić

Portret savremenika – Predsedništvo BiH

Jedna zemlja i tri predsednika

Tanja Topić

Tri godine Cvetkovićeve vlade

Defanziva i njen umetnički dojam

Dimitrije Boarov

Lik i delo

Aleksandar Šapić

Dragoslav Grujić

Nacionalni geni

Poreklo Srba i ostalih

Slobodan Bubnjević

Udžbenici za reviziju

Ko je ovde normalan

Ivana Milanović Hrašovec

Žetva 2011.

Uvreda za pamet i žito

Zoran Majdin

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu