Srbija i svet

GDE NIJE VAŽNO, ŠALJI PREMIJERKU: A. Brnabić na sednici u Ujedinjenim nacijama

foto: fonet / vlada srbije

Propast Vučićeve politike na Kosovu i posledice

Predsednik Srbije je pre godinu dana tvrdio da je spreman da podnese ostavku kako bi izazvao političku krizu i sprečio završetak procesa normalizacije sa Kosovom. O tome više ne govori, ali državu i svoju stranku sprema za nove izbore i u decembru ove i na proleće sledeće godine

Od oružanog sukoba u selu Banjska na severu KiM prošlo je mesec dana. Te krizne nedelje činilo se da je zemlja na ivici novog rata. Međutim, nije se mnogo toga desilo osim što danas izgleda da su sukobi isključeni.

I Priština i Beograd, posle prvih desetak dana upravljanja krizom, upali su u standardnu kolotečinu međusobnih odnosa. To znači da je svima jasna situacija na terenu, ali da je nijedna strana ne priznaje. Ipak, međunarodni posrednici vide i Banjsku kao način da se ubrza dijalog i da se osigura sprovođenje Ohridskog ili Francusko-nemačkog predloga za normalizaciju odnosa.

ŠTA SU STVARNE OPCIJE

Ono što je u martu izgledalo neminovno, a to je da se tokom ove jeseni okonča proces koji vode specijalni izaslanik EU Miroslav Lajčak i specijalni izaslanik SAD Gabrijel Eskobar, više nije izvesno. Ali, prošlonedeljna brzinska poseta “velike petorke” bila je znak da vreme ističe i da nema nikakvog razumevanja za dalja odlaganja.

Uporedo s tim, Beograd se našao na meti partnera iz Evropske unije. Konkretno: poslanici Evropskog parlamenta našli su vremena i volje da sastave i usvoje Rezoluciju u kojoj se od Srbije traži da sarađuje u slučaju “Banjska”, odgovorni da budu sankcionisani, a ako se utvrdi odgovornost Beograda, da i on bude kažnjen zbog pokušaja da na teroristički način (gledano iz njihovog ugla) povrati uticaj na severu Kosova.

Vlast se trudila da ovu rezoluciju i raspravu u Evropskom parlamentu ignoriše i nipodaštava argumentima da ona nema nikakav politički značaj i da su je izglasali trećerazredni političari. Sve je to ipak smokvin list i okretanje glave od činjenice da se Srbija opet našla u situaciji da joj se kvari reputacija, koja ni inače nije bila dobra. Oni koji dobro prate rad i značaj Evropskog parlamenta, komentarisali su ovu rezoluciju upravo iz te perspektive: možda niko u Briselu na osnovu nje neće doneti odluku, ali ona je pokazatelj javnog mnjenja zemalja članica EU.

Jednostavno, ako od Portugala do Litvanije i od Švedske do Grčke javnost veruje da je Srbija “siledžija sa Balkana”, teško će napredovati ka onome što je vlast postavila kao cilj – ubrzani ulazak u EU kao u zajednicu koja građanima garantuje najbolju moguću budućnost.

Dalje, predsednik Srbije izbegao je dva važna događaja na kojima se pričalo o stanju na Zapadnom Balkanu i na Kosovu. Nije se pojavio u Tirani na nastavku Berlinskog procesa, inicijative regionalnog povezivanja država Zapadnog Balkana koju je njegova mentorka Angela Merkel pokrenula 2014. godine, a izbegao je i odlazak u Njujork na sednicu Saveta bezbednosti gde se u ponedeljak 23. oktobra u drugoj sesiji razgovaralo o primeni Rezolucije 1244.

Lako je prisetiti se najava od pre mesec dana domaćim medijima koje su stizale iz Vučićevog kabineta, da posla njegovog govora na Generalnoj skupštini slede žestoka rasprava u Savetu bezbednosti i akcija Srbije da se “rasprava o Kosovu vrati u UN”. Krajem oktobra jasno je da je to bila izmišljotina za tu nedelju i da nema nikakvog povratka te teme u UN.

To je Vučiću bilo jasno kada mu je u subotu 21. oktobra doletela “velika petorka” (Lajčak, Eskobar i predstavnici Nemačke, Francuske i Italije) i rekli da nema vremena za dalje otezanje i da promena ranije dogovorenog plana mora da se sprovede. Ovo je bio prvi takav susret posle kojeg Vučić nije izašao “da se obrati narodu”, već je pojavljivanje pomerio za dan, to jest za gostovanje na TV Pinku u najskarednijem od jutarnjih programa koji se emituje na TV stanicama u Srbiji i regionu. Ni tada nije imao šta da kaže, pa se vratio na borbenu retoriku napisanu na majici koju je navodno nosio njegov sin Danilo Vučić kada je bio na Kosovu – “Predaja nije opcija”. S druge strane, stigla je poruka od Lajčaka: Srbija i Kosovo nemaju EU perspektivu ako ne sprovedu dogovoreno.

PROMENA U SRPSKOJ LISTI

Pedantniji analitičari EU integracije znaju da ova “pretnja” i nije bogzna šta. Naime, iako je EU na samitu u Tirani poslala poruku da se vrata za prijem novih članica mogu otvoriti početkom naredne decenije, to i dalje ne izgleda kao dovoljno uverljiva opcija. Ovo pristupanje svelo se na administriranje, gde se traži bilo šta da bi se reklo – evo, pratili smo i vidimo napredak u ovoj oblasti.

Ono što više brine vlast u Srbiji od toga da li će integracije biti ili ne jesu dve stvari: novac iz EU (sada je u nivou nekoliko stotina miliona evra godišnje) i da Europol ne podeli novinarima prepise sa telefona onih koji su koristili Skaj aplikaciju, čime bi se predstavnici vlasti direktno mogli povezati sa organizovanim kriminalom. Važno je i da je evropski novac koji stiže svake godine “besplatan” i daje mogućnost da se na drugoj strani, iz budžeta raspodeljuje novac po volji i bez kontrole kome i za šta treba, a pazi se i da ne bude dokaza o povezanosti sa kriminalcima.

Zato je važno ono što se dogodilo u selu Banjska, koje se u međuvremenu vratilo u “normalan život”, ali istraga na Kosovu traje i čeka se da se vidi šta se sve utvrdilo. Policija pod kontrolom Vlade u Prištini sprovodi svoje mere na severu – proverava domove i stavlja barikade na neformalne puteve i puteljke koji su služili za šverc preko administrativne linije.

Srpska lista, ekspozitura SNS-a na Kosovu, krenula je da se oglašava, i posle najave da će poslušati Vučića i učestvovati na “Kurtijevim izborima” izabrala je novo rukovodstvo: sada je njen predsednik doktor iz mitrovačke bolnice, Zlatan Elek. On je poslednjih mesec dana bio najprisutniji u režimskim medijima i redovno se uključivao u jutarnje programe da ispriča kako se bolnica u Mitrovici našla u teškoj situaciji zbog nedostatka medicinskih sredstava neophodnih za rad.

Priština je blokirala transport iz Srbije jer ne veruje da je tu uvek reč o gazi i asprinu – pokazalo se da ima i zolja i dinamita. Elek opet nije kompromitovana osoba i videće se da li on znači suštinsku promenu ili je samo pokrivalica za Srpsku listu i njene lidere. Poput nekadašnjeg gradonačelnika Beograda, zaboravljenog doktora Zorana Radoičića, Elek je dečji lekar, a to uvek nosi posebnu emociju kog građana. No, ubrzo će se videti da li je osoba sa integritetom ili je i on uvučen u prljave poslove pod izgovorom odbrane nacionalnog interesa.

Posle odlaska Vučića sa čela SNS-a, tragedije u “Ribnikaru” i selima kod Mladenovca, odlaska Milana Radoičića iz Srpske liste i njegovog priznanja da je on odgovoran za oružani sukob u Banjskoj, dogodila se promena unutar vladajuće partije. Da li je to labudova pesma ili taktičko povlačenje zbog loše slike koju su nosili ovi smrtonosni događaji?

DEČAČKI SNOVI

Godinu dana nakon izlaska lokalnih Srba iz institucija Kosova i ceremonijalnog skidanja uniforma i izlaska iz zgrada institucija, sada vlast tim istim ljudima govori da je potrebno da se vrate tamo jer je jedino to način da se odbrani srpski narod na Kosovu.

Ono o čemu Vučić ne želi da govori to je njegova odgovornost za sve što se dešavalo unazad godinu dana. I pored velike antikurtijevske kampanje u medijima koje kontroliše, ne može da pobegne od sopstvene odgovornosti.

“Ovo je propast Vučićeve politike na Kosovu”, rekao je na TV Nova Dušan Janjić, koji decenijama prati situaciju na terenu.

Novinari često pitaju a šta će biti ako Vučić i Kurti ne urade svoj domaći zadatak: odgovor je da se verovatno neće ništa dogoditi, ali da će ova zemlja biti izolovana i bez formalnih sankcija, jer se tom temom niko neće baviti naredne godine zbog krupnijih tema u Evropi i SAD.

Možda Vučić opet želi da primeni svoju omiljenu taktiku kupovine vremena i izbegavanja završavanja poslova u nadi da će se za godinu dana promeniti Amerika, a možda stigne i neko čudo sa Istoka. On je pre godinu dana tvrdio da je spreman da podnese ostavku ako treba da bi izazvao političku krizu i sprečio završetak procesa normalizacije sa Kosovom; sada o tome ne govori, a Srbiju sprema za nove izbore i u decembru ove i na proleće sledeće godine.

Međutim, to su postali odvojeni procesi i nikoga u EU i SAD ne zanima mnogo unutrašnja dinamika u političkom i društvenom životu države – Kosovo je na stolu, to mora da se rešava. Već za dva meseca biće jasnija slika kakvo je to rešenje i gde je Srbija u toj novoj postavci: kao država koja se suočila i priznala istinu ili kao igračaka jednog autokrate koji je odlučio da ceo narod drži u slepilu dok on ostvaruje dečačke snove.

Iz istog broja

Carine na ugljen-dioksid

Dekarbonizacija i šta ona donosi

Damjan Martić

Klima

Za kim zvoni septembar

Slobodan Bubnjević

Izbori 2023.

Vratio se Toma

Jovana Gligorijević

Lični stav

Srpski populizam

Ljubomir Madžar

Mediji u SNS izbornim kampanjama

Devet godina zagađivanja, satanizacije i autoritarizma

Aleksandra Krstić

Biljana Stojković, profesorka Biološkog fakulteta, kopredsednica stranke Zajedno

Režim je skinuo rukavice

I. M. H

Izaslanici vlasti na Univerzitetu

Ukazivanje Bokana na Filološkom i ostalih

Ivana Milanović Hrašovec

Intervju: Milan St. Protić

Gubimo se u svakodnevici koja nikuda ne vodi

Ingrid Gerkama

Građanska opozicija pred izbore

Jedna kolona, nego šta

Nedim Sejdinović

Intervju: Mila Tomanović

Simboli profesionalnog i ličnog integriteta

Jelena Zorić

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu