Za "Vreme" iz Banjaluke

Referendum u Republici Srpskoj o Danu Republike je održan. Milorad Dodik najavio je nove referendume i u istoj noći zatražio da se srpski predstavnici povuku iz zajedničkih institucija BiH. Istovremeno je predsjednik RS i idejni tvorac referenduma dobio poziv Tužilaštva Bosne i Hercegovine na saslušanje u svojstvu osumnjičenog. Tako je počeo da se ostvaruje prvi dio scenarija "za dan poslije" objavljen u beogradskom listu "Danas", prema kojem slijedi pokretanje postupka za suspenziju državnog tužioca BiH Gorana Salihovića, nakon čega bi trebalo da uslijede hapšenja zvaničnika RS. Ograničenje slobode kretanja, prema navodima ovog lista, moglo bi da bude jedna od političkih posljedica nakon održanog referenduma.

Prije toga Ustavni sud BiH očekivano nije izmijenio svoju odluku o neustavnosti Dana Republike, pa samim tim referendumsko izjašnjavanje nije učinio izlišnim. Isti sud je praktično zabranio održavanje referenduma.

Iako je referendum imao plebiscitarni karakter, a generalni sekretar Saveza nezavisnih socijaldemokrata Luka Petrović javno prijetio građanima kako će se provjeriti ko je izašao, a ko nije na glasanje za Dan Republike, izlaznost je bila tek nešto veća od 55 odsto građana. Pobornicima referenduma bitno je da je izlaznost prešla 50 procenata i time stekla "legitimnost".

Očito je da je i opozicija, koja je najprije bila protiv referenduma, pa ga potom podržala iz taktičkih razloga, i tako sprala sa sebe etiketu izdajničke, mobilisala dobar dio glasača na referendumu.

"Sada je očigledno da bez Srpske demokratske stranke i ostalih opozicionih stranaka referendum ne bi uspio. Mogu da kažem da je naša odluka da učestvujemo i pozovemo ljude da glasaju spasila situaciju. Izlaznost od 55 odsto je mala, s obzirom na to da 90 odsto građana po našoj procjeni smatra da 9. januar treba da bude Dan Republike Srpske", rekao je Mladen Bosić, lider najjače opozicione stranke u RS.

Jedino je lider Radikalne stranke Mirko Blagojević građane pozvao da bojkotuju ovaj "besmisleni referendum".

HVALOSPEVI I OSPORAVANJA: Milorad Dodik je referendum proglasio uspješnim, a svima onima koji nisu glasali, a njih je gotovo polovina građana s pravom glasa, poručio je da treba da ih je sram.

"Danas smo ispisali još jednu stranicu naše slavne istorije i rekli da smo narod koji se bori za slobodu, za svoje pravo stečeno, pravo koje smo osvojili i ne vrijeđa nikog drugog, a to je pravo na slobodu, pravo na Republiku, vlastiti život i pravo da dostojanstveno hodamo ovom Republikom, a ne da nam neko sa strane, bez obzira ko on bio, određuje kako ćemo hodati, koliko ćemo pognuti glavu, da li ćemo puzati možda ili biti dostojanstveni kao danas", izjavio je Dodik. Pojasnio je kako ovo nije bio referendum iz inata, ali i upozorio da za "svako novo poniženje slijedi novi referendum".

Sa druge strane, u saopštenju Stranke demokratske akcije kaže se da "referendum, tačnije anketa sprovedena na širem uzorku stanovništva entiteta RS", nije imao legalitet, ali očigledno neće imati ni kredibilitet. SDA tvrdi da "organizatori antiustavnog referenduma nisu imali na raspolaganju spiskove Centralne izborne komisije pa je ostao otvoren prostor za manipulacije koji su obilato iskoristili. Katastrofalno niska izlaznost pumpana je ciframa u toku dana, kako bi javnost izvan Banskih dvora u Banjoj Luci stekla dojam masovne podrške ovoj avanturi koja pravno narušava Dejtonski sporazum i ugrožava red, mir i poredak u BiH".

Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, vjeruje u međunarodnu zajednicu, smatrajući da njena reakcija neće izostati: "Mislim da će se postupno desiti reakcija međunarodne zajednice. Gledali smo kako Sadam Husein, Gadafi, Milošević prkose i kako to izgleda. Došli smo u jedan novi inat koji prelazi sve granice. Viđali smo to u zadnjih par decenija od srpskih vođa i vidjeli smo kako se to završava. Ovo nije prvi iracionalni inat. Ti ljudi vuku konopac dok ne pukne, a onda naravno padnu na leđa." On smatra da Dodik vodi sebe i one za sobom u izolaciju.

Potpredsjednik RS Ramiz Salkić ocijenio je da, osim što je jučerašnji referendum u RS bio antiustavan, "pokazao je i potpuni fijasko i debakl aktuelne vlasti u RS". On kaže da su "građani poslali poruku i Miloradu Dodiku i drugima u entitetskoj vlasti da nisu spremni da, radi njihovog bahatog bogaćenja, ponovo krenu u rovove i ponovo se sukobljavaju sa svojim komšijama", te da je "antiustavni" referendum propao, jer nije bilo izlaznosti koja je neophodna da bi referendum uspio, pošto su "rezultati koje objavljuju stvar ‘navlačenja i namještaljki’". On tvrdi da je jedan čovjek na osnovu ličnih dokumenata svoje šire porodice, mogao za sve njih da glasa i bez njihovog prisustva na biračkom mjestu. Za Salkića je referendum "jedna velika farsa i prevara".

I novinarka Milkica Milojević je posumnjala u "naštimavanje", s obzirom na to da na referendumu nije bilo niti jednog nezavisnog posmatrača.

VERBALNI RAT I SANKCIJE: I nakon održavanja referenduma, koji je protekao u redu, referendumska groznica nastavila je da trese Bosnu i Hercegovinu i okruženje. Ovdašnji mediji nastavili su svojevrstan verbalni rat, stavljajući se bez ikakvih dilema na "svoju" stranu u podržavanju referenduma, ili pak u sankcionisanju onih koji su ga sproveli.

Iz Vijeća za štampu BiH i iz Regulatorne agencije za komunikacije stigla su upozorenja zbog sveprisutnijeg govora mržnje u medijima. Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Incko najavio je mogućnost sankcija protiv političara u Republici Srpskoj s obzirom na to da je ignorisana odluka Ustavnog suda. Incko se u iščekivanju nove sjednice Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira nada da bi mogao dobiti zeleno svjetlo za korišćenje Bonskih ovlašćenja. Moguće sankcije odnosile bi se na poslanike Narodne skupštine Republike Srpske, jer su formalno odgovorni za raspisivanje referenduma, a pominju se zabrana putovanja u Evropsku uniju i zamrzavanje imovine i bankovnih računa.

I bez sankcija, životni standard građana u RS se nakon referenduma svakako neće poboljšati. Ekonomista Zoran Pavlović strahuje od toga da im može biti samo gore: "Investitori nisu zainteresovani da se pojave u zemlji u kojoj nije stabilna politička situacija jer to znači da ne mogu da se oslone na institucije države. Ovo je velika šteta koja je napravljena za partijske potrebe, jer ovakva politička situacija loše utiče na razumijevanje poslovnog ambijenta u RS. Bilo ko iz inostranstva neće razumjeti da je riječ o domaćem folkloru, misliće da je u pitanju nešto daleko ozbiljnije. U tom slučaju ugroženi su novac i investicije."

U scenario sa sankcijama uklapa se i najava krivičnog procesuiranja političkih vođa RS zbog ignorisanja "konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH". U Tužilaštvu Bosne i Hercegovine potvrđeno je da su određene istražne radnje u toku i da su neke osobe pozvane na saslušanje, među njima i Milorad Dodik

"Teško da se Dodik i ostali plaše krivičnog gonjenja, jer ono nije izvjesno. U čemu bi se ogledalo krivično gonjenje, odnosno izvršenje krivičnog djela neizvršenja odluka Ustavnog suda, koje predviđa Krivični zakon BiH? Zar bi bilo moguće da krivičnom gonjenju budu podvrgnuti brojni funkcioneri Republike Srpske koji su sabotirali izvršenje odluke Ustavnog suda? Teško da se može pomisliti da je to slučaj, jer Tužilaštvo BiH neće imati petlju da to učini, niti je objektivno moguće krivično goniti tolike ljude koji su organizovali savjetodavni referendum", uvjeren je profesor na Pravnom fakultetu u Istočnom Sarajevu Goran Marković.

Za ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića riječ je o politički motivisanom činu Tužilaštva BiH, koje se uključilo u izbornu kampanju, jer "glavni tužilac nije dozvolio tužiocu Tužilaštva BiH da pošalje poziv za saslušanje Milorada Dodika u slučaju Pavlović banke i vezano za kupovinu njegove vile u Beogradu, gdje postoji osnov sumnje da je oprana veća količina novca a sada je saglasan da se sasluša radi nesprovođenja odluke Ustavnog suda. "Od njega sada pokušavaju da naprave neku vrstu žrtve i da mu pred ove izbore pomoću toga dignu rejting", tvrdi Mektić. To je scenario koji bi još više produbio političke napetosti u BiH.

ODSTUPNICA: Kao jedno od mogućih rješenja pominje se i to da Narodna skupština RS formalno poštuje odluku Ustavnog suda te Dan Republike preimenuje u sličan naziv poput dana državnosti, što bi u konačnici značilo negiranje rezultata referenduma, na kojem su građani pitani da li su za to da se 9. januar i dalje obilježava kao Dan Republike. Lider opozicije Mladen Bosić upitao je Milorada Dodika: "Šta sad?"

"Ako je samo promjena zakona, moglo se to uraditi i bez referenduma. Vidjećemo kojim putem će ovo ići. Mi smo zabrinuti za situaciju i smatramo da je ovo osnov za dalje zaoštravanje. Upozoravamo sve one koji bi htjeli na ovakvoj situaciji da potegnu bilo kakve ekstremne korake kao što su sankcije, hapšenja ili nešto slično da to ne rade. To nisu radili kada su u pitanju odluke Ustavnog suda vezano za Mostar, ne treba ni sada to da rade", naglasio je Bosić i dodao da smatra da bi Dodik vjerovatno želio da do toga dođe jer bi ga to amnestiralo od nekih drugih stvari.

Profesor Marković smatrao je da je besmisleno izlaziti na referendum, samo zato što vladajuće stranke sad ne smiju da se povuku iz igre koju su same započele: "Dakle, nije u pitanju strah od apsa, nego od pritisaka koji dolaze sa različitih strana. Zapadne sile ne podržavaju referendum, Incko prijeti ekonomskim sankcijama. Vučić je protiv referenduma, a i Putin zahtijeva smirivanje situacije iako nije izričito protiv referenduma. Nema mnogo manevarskog prostora, tako da vladajuća grupa mora da priprema odstupnicu. To je najvažniji razlog zbog kojeg će 11. oktobra doći do povlačenja. Ko hoće da glasa, treba da zna da referendumsko izjašnjavanje neće imati bilo kakvog značaja za konačnu sudbinu Dana Republike. Konačnu odluku donijeće vladajuća grupacija, rukovodeći se svojim uskim interesima, kad procijeni koliko su strani pritisci snažni."

Za 11. oktobar zakazana je sjednica Narodne skupštine RS, na kojoj će se odlučivati o izvršenju odluke Ustavnog suda BiH. Drugim riječima, najavljeno je da će odluka Ustavnog suda na ovaj ili na onaj način biti izvršena. Marković objašnjava da ne možemo pouzdano znati kako će se to desiti, da to možda ne znaju ni šefovi vladajućih stranaka. Moguće rješenje, o kome se priča, jeste da Dan Republike ostane republički praznik za one koji se s njim identifikuju, znači za sve Srbe u RS, a da ne bi vrijedio za Bošnjake, Hrvate a vjerovatno i određeni (ili veći) dio ostalih. Tako bi Dan Republike ostao, ali niko ne bi mogao da tvrdi da je diskriminatoran zato što se Bošnjaci i Hrvati ne bi poistovjećivali s njim.

Prema Markoviću to, međutim, "naprosto nije moguće, jer republički praznik po prirodi stvari ne može važiti za jedne a ne i za druge, ili nije republički praznik".

DRŽAVA IZNAD SVEGA: Do razrješenja svih referendumskih zavrzlama neki će i dalje da navijaju za hapšenje rukovodstva Republike Srpske, zamrzavanje imovine i zabrane putovanja funkcionerima, drugi će iščekivati spaljivanje onih drugih na vatri koju su sami zapalili, treći će referendumski dan smještati u istoriju Republike Srpske i slaviti njegovo održavanje unatoč svim zabranama.

Za neke druge entitet će i dalje biti država. "Zato je republika kao država važna. Republika Srpska jeste država. Republika Srpska je Dejtonski sporazum i BiH unijela u svoju teritoriju, imala je narod koji je htio republiku, to su kriterijumi za državu. To sam učio u školi, da postoje tri osnovna kriterijuma da bi se nešto nazvalo državom, a to su teritorija, efektivna vlast i narod koji hoće tu državu. Šta fali Republici Srpskoj, ništa", poručio je Milorad Dodik.

Za to vrijeme građani su posve neočekivano poslali i vlastima i opoziciji jednostavnu poruku da su umorni od svih i da se sve manje hvataju na nacionalni lijepak.