Rusko-srpska saradnja

SRPSKO-RUSKI DOGOVORI: Predsednik Tomislav Nikolić sa ambasadorom Ruske Federacije Aleksandrom Konuzinom... / foto: tanjug

Spori vozovi

O najavama aktiviranja železničkog zajma, o Južnom toku i vojnoj industriji

Izgleda da nova vlada pokušava da traži izlaz kroz istočna vrata, poluotvorena ranije, pa tako ostala. Posle audijencije ruskog ambasadora Konuzina sa Andrićevog venca, u ponedeljak 27. avgusta, došlo je saopštenje o pripremi zvaničnog susreta predsednika Srbije Tomislava Nikolića i predsednika Ruske Federacije Vladimira Putina, 11. septembra u Sočiju.

Prvi put oni su se sreli na kongresu Jedinstvene Rusije dok Nikolić još nije bio položio zakletvu kao predsednik Srbije. Još pijan od pobede, komplimentirao je Putinu da bi jedino on mogao da ga pobedi u Srbiji. Od detalja programa posete pominje se aktiviranje ruskog kredita za železnicu, ugovorenog pre dve godine, 2010, tokom susreta predsednika Borisa Tadića i Dimitrija Medvedeva tokom obeležavanja godišnjice oslobođenja Beograda od fašističkog okupatora. Posle toga u Beogradu je bio Putin, kada su mu navijači pevali na stadionu Marakana: "Ti si srpski četnik Putine, Putine…"

Biće Južni tok. Biće i para kad bude projekata.

O tom dugo zamrznutom železničkom kreditu su nekoliko dana ranije, u sredu 22. avgusta, predstavnici ruskih i srpskih železnica razgovarali sa ministrom za saobraćaj Milutinom Mrkonjićem. Najavljeno je da krajem godine treba konačno da usledi potpisivanje ugovora o izgradnji dela pruge Beograd–Pančevo, za šta je namenjeno 50 miliona evra; zatim o rekonstrukciji šest deonica na Koridoru 10, za šta treba da ide 55 miliona evra, i o nabavci dizelmotornih vozova u vrednosti od 100 miliona evra. Predsednik Skupštine Železnica Srbije Zoran Anđelković izjavio je tada da bi radovi na pruzi Beograd–Pančevo trebalo da počnu na jesen 2012. Do tada Ministarstvo finansija mora da obezbedi novac za eksproprijaciju zemljišta, a od Ministarstva za građevinu se očekuje pozitivno mišljenje o projektu.

Ministar Mrkonjić je tokom susreta železničara izjavio da sredstva iz ruskog kredita od 800 miliona dolara za železnicu neće biti preusmerena za druge potrebe, mada je tokom leta ministar finansija i ekonomije Mlađan Dinkić najavljivao da sa Rusima treba pregovarati o preusmeravanju četvrtine tog kredita za popunjavanje budžetskog deficita.

Ostaje da Ministarstvo finansija potvrdi i ratifikuje ugovor o finansijskom zaduženju, a Železnice Srbije i resorno ministarstvo treba da ugovore izvođenje prve faze radova na projektu Beograd–Pančevo i početak radova na deonicama Koridora 10.

Početkom iduće godine treba da bude precizirano kada će početi rekonstrukcija pruge Beograd–Bar za šta je namenjeno oko 200 miliona. U međuvremenu, treba da se završi projektna dokumentacija…

Što se izgradnje pruge Valjevo–Loznica tiče, za koju je potrebno 275 miliona evra, prema rečima generalnog direktora Železnica Srbije Milovana Markovića, stručnjaci iz Rusije su spremni da dođu u obilazak pruge i uvere se u kakvom je stanju, pre svega u tunelima.

VOJNA INDUSTRIJA: Nekoliko dana pre Konuzinove audijencije Aleksandar Vučić, potpredsednik vlade i ministar odbrane, od 21. do 23. avgusta, tokom boravka u Moskvi, najavio je posetu ministra odbrane Ruske Federacije Anatolija Serdjukova Beogradu, a 2. septembra na Aerodromu u Batajnici učešće ruske pilotske grupe Striži na avionima "MiG-29" na aeromitingu posvećenom stogodišnjici srpske avijacije.

Vučić je u Moskvi razgovarao sa zamenikom predsednika ruske vlade, zaduženim za odbrambenu industriju Dmitrijem Rogozinom, između ostalog i o zajedničkoj izgradnji nove fabrike složenih borbenih sistema, kako je rekao, sličnoj fabrici "Đuro Đaković", koja je u bivšoj Jugoslaviji proizvodila tankove (sovjetski "T-70" i njegovu modernizirovanu verziju M-84. Neki nagađaju da je reč o pešadijsko-oklopnom vozilu "Lazar", koje je konstruisano na osnovu iskustva Vojske SRJ iz rata sa OVK. Rečeno je samo da će stručnjaci razrađivati ideju i da je potrebno još malo vremena da se utanače detalji saradnje o kojoj se za sada malo zna.

Ruski mediji pominju saradnju srpskih proizvođača oružja sa ruskom kompanijom Rosoboroneksport, odnosno s državne korporacijom Rostehnologija u Indiji, Kini, Vijetnamu, Venecueli i Alžiru. U tom kontekstu pominju da je u šest preduzeća s preovlađujućim državnim kapitalom Zastava oružje, Krušik, Sloboda, Milan Blagojević, Prvi partizan i Prva iskra, neophodna modernizacija za koju je potrebno najmanje 100 miliona evra, jer je prosečna starost njihovih mašina oko 40 godina. Ruski mediji pominju i modernizaciju kompleksa PVO Kub sovjetske proizvodnje u naoružanju Vojske Srbije.

JUŽNI TOK: Paralelno s tim zagreva se priča o gasovodu Južni tok, čiji pomorski deo Rusi najavljuju da će početi da grade krajem 2012.

Bugarski ministar ekonomije i energije Deljan Dobrev, objavio je da su ruski Gasprom i bugarski nacionalni energetski holding, 27. avgusta, tokom posete Sofiji zamenika direktora Gasproma Aleksandra Medvedeva, potpisali Sporazum o konstrukcionim i tehnološkim pojedinostima i da će izgradnja suvozemnog dela gasovoda kroz Bugarsku startovati decembra 2012, a ne 2013, kako je ranije bilo planirano. Bugarska se obavezuje da donese konačne investicione odluke o tom energetskom projektu do 15. novembra 2012. Ovih dana prenose se vesti da će u suvozemnom delu prvo biti građen severni krak do Austrije (koji ide preko Srbije), a potom južni krak preko Grčke do juga Italije.

Zagrebački "Jutarnji list" je objavio, 20. avgusta, da su se predstavnici kompanija Gasacro i Gasprom dogovorili o tehničkim detalje trase tranzitnog gasovoda Južni tok kroz Hrvatsku, i da su šanse pola-pola da ruska vlada i Gasprom donesu odluku da pravac gasovoda Južni tok umesto kroz Mađarsku prođe kroz Hrvatsku. Do početka gradnje 2015. trebalo bi da se osnuje kompanija Južni tok – Hrvatska, koja bi bila investitor i upravljač. Ta kompanija bi investirala 600 miliona evra u izgradnju, a suvlasnici Plinacro i Gasprom bi investirali po 300 miliona evra. Prema pisanju poslovnog dnevnika "Napi Gazdasag", mađarsko ministarstvo za nacionalni razvoj odbacilo je, međutim, medijske napise prema kojima bi ruski gasovod Južni tok mogao zaobići Mađarsku.

Što se Srbije tiče zajedničko preduzeće Južni tok Srbija registrovano je u Bernu još maja 2009. Ruska kompanija Gasprom ima 51 odsto udela u tom preduzeću, a JP Srbijagas 49 odsto.

Dmitrij Mališev, izvršni direktor kompanije Južni tok Srbija, i gosti iz Ruske Federacije obavestili su predsednika Nikolića, 17. jula, to je još bio tranzicioni period, da će pripreme za izgradnju kraka kroz Srbiji u dužini od 411 kilometara, čija je vrednost procenjena na 1,9 milijardi evra, biti okončane do oktobra ove godine, a da će njegova izgradnja započeti u decembru.

Donosilac vesti o Južnom toku bio je do sada direktor Srbijagasa Dušan Bajatović, koji je ranije saopštio da izmene trase preko Srbije neće biti, te da će cevi u Srbiju ući kod Zaječara i izaći ili kod Horgoša ili kod Bačkog Brega. Tako je rečeno u nastavku razgovora s Aleksejem Milerom, predsednikom Izvršnog odbora Gasproma, kada je on posetio Beograd, a jedino će biti skraćeni rokovi za rešavanje pitanja eksproprijacije zemljišta kuda gasovod Južni tok treba da prođe, kao i za rešavanja ekoloških izazova, za koje dokumenti treba da budu završeni. Kapacitet gasovoda preko Srbije će biti najmanje 36 milijardi kubika gasa, a na trasi će se naći i dve kompresorske stanice. O izvorima sredstava još se ne raspravlja.

Ministarka energetike, razvoja i zaštite životne sredine Zorana Mihajlović razgovarala je potom, 14. avgusta, sa ambasadorom Rusije u Srbiji Aleksandrom Konuzinom o energetskoj saradnji dve zemlje, kao i o projektu izgradnje gasovoda Južni tok i skladišta gasa u Banatskom Dvoru. Naglasila je da će prioritet rada Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine biti zauzimanje što bolje pozicije Srbije u daljoj saradnji sa Rusijom, radi obezbeđivanja povoljnije cene gasa i efikasnije realizacije započetih projekata u oblasti energetike i zaštite životne sredine. Pominjala je i želju za proširenjem saradnje. Rusi ćutke pamte i njene izjave u vreme kada je iz NGO perspektive skeptično ocenjivala srpsko učešće u projektu Južni tok.

Kada je od Vuka Jeremića preuzimao dužnost, novi ministar spoljnih poslova Ivan Mrkić je naglasio da se neće menjati spoljna politika Srbije koju je prethodni predsednik Tadić definisao kao četiri stuba – EU, SAD, Rusija, Kina. Pošto su prvu zvaničnu posetu učinili Briselu, Rusi se ne uzdržavaju da pišu da su išli kao "devojka na gledanje" pripadnici sadašnje vlasti najavljuju da će nastaviti poslove sa Rusijom koje su započeli prethodna Cvetkovićeva vlada i Koštuničina pre nje. Da li će nešto od toga biti ubrzano, videće se. Za sada su to samo najave, karakteristične za "prvih 100 dana".

Neki od tih poslova su se odvijali po svom neumitnom ritmu velikih sporih mlinova, kakav je slučaj s megaprojektom Južni tok, a neki, kao aktiviranje železničkog zajma, šlajfovali su iz do sada nedovoljno objašnjenih razloga. Tako to, valjda, ovde ide. Da li se neko seća koja je ono godina bila kad je Solana u Beogradu rekao da je voz za Brisel krenuo iz stanice?

O izgubljenom ratu i Ruskom nekropolju u Beogradu

Ugovaranje velikih poslova prati i kurtoazija. Zamenik direktora Gasproma Mališev, 17. jula je posetio i poglavara Srpske pravoslavne crkve (SPC) patrijarha Irineja, koji ga je ranije odlikovao i zamolio blagoslov za izgradnju gasovoda. Srpska pravoslavna crkva je u Sremskim Karlovcima ustupila svoje prostorije novoosnovanoj Partiji Rusa, koja zastupa interese ruske nacionalne manjine u Srbiji i ljudi iz mešovitih porodica koje imaju i rusko poreklo. Od simboličnih gestova tu možda treba pomenuti da se ruski predsednik Vladimir Putin složio da se izdvoji novac za rekonstrukciju Ruskog nekroplja na Novom groblju u Beogradu, u kome je, prema pisanju ruskog lista "Izvestija", sahranjeno 124 belih generala i veliki broj soldata.

Zanimljivo je da je tom prilikom Putin u izjavi u ruskom savetu Federacije optužio boljševičku vlast za nacionalnu izdaju zbog potpisivanja Brest-Litovskog mira s Nemačkom. "Jedinstvena situacija u istoriji čovečanstva. Mi smo izgubili od Nemačke, koja je izgubila rat, kapitulirali smo pred njom, a ona je posle izvesnog vremena i sama kapitulirala pred Antantom, sa čijim smo članicama, Francuskom, Italijom i Velikom Britanijom mi zajedno ratovali protiv nje…"

Iz istog broja

Moleban u Valjevu

Bože, daj kišu

Dragan Todorović

Reagovanje – »Sve za narod«; Vreme 1129

Poštovanje ustava je opšti interes

Vesna Pešić

Dirigovana privatizacija

Amerikanci opet na Kosovu

Momir Turudić

Politički život

Odmeravanje snaga na lokalu

Zora Drčelić

Šumski požari

Srbija u plamenu

Radmilo Marković

Portret savremenika – republikanski kandidat za potpredsednika SAD Pol Rajan

Na sve ili ništa

Slobodan Kostić

Novi Pazar – Rehabilitacija kvislinga

Sporni efendija

Slobodan Georgijev

Vreme Beograda – Akcija obnavljanja parkova i igrališta

Za lepši komšiluk

Đ. B

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu