Za "Vreme" iz Banjaluke

Slike iz Banjaluke s kraja protekle godine obišle su svijet. Slike na kojima policajci, naoružani do zuba, šutiraju stariju ženu dok leži na pločniku, nasrću na sugrađane, hapse majku ubijenog mladića Suzana Radanović, potom opozicione lidere, među njima narodne poslanike i parlamentarce u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine; komunalci koji odnose simbole borbe za pravdu za ubijenog mladića Davida Dragičevića sa centralnog banjalučkog trga. Tog dana privedena su kratko i dva novinara, dok je mladi poslanik Partije demokratskog progresa u Narodnoj skupštini Republike Srpske Draško Stanivuković u kratkom razmaku priveden nekoliko puta. Omjer snaga između policije i građana, 25. decembra, kad je sve počelo, iznosio je stotine prema tridesetak građana, uglavnom žena i mladih ljudi. Vlastodršci su se ozbiljno zabrinuli zbog narušenog imidža, ne baveći se imidžom etnički očišćenog grada, žaleći zbog izgubljenog profita za ugostitelje i hotelijere, neodržanog koncerta Harisa Džinovića, i unatoč tome što "saosjećaju sa patnjom nesretnih roditelja ubijenog mladića, prijete i sami protestima ispred Tužilaštva Republike Srpske, nezadovoljni dosadašnjom istragom". U rasponu pomiješanih emocija i spinova prema ovom događaju došli su i do omiljene kvalifikacije da je u Banjaluci izvršen "državni udar".

Zbog smrti Davida Dragičevića (21), koji je nestao u noći 18. marta 2018. godine, a njegovo tijelo pronađeno šest dana kasnije, mjesecima se održavaju protestna okupljanja u Banjaluci. Njegov otac Davor tvrdi da su Davida "oteli, silovali i ubili nečasni pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske", dok policija navodi da se David ubio. Okupljanja su održavana svako veče na Trgu Krajine u centru grada, a održana su i četiri velika protesta, najmasovniji uoči parlamentarnih izbora u BiH, na kojem je, prema brojnim procjenama, sudjelovalo oko 40 hiljada građana iz cijele zemlje. Ta okupljanja su iz podaničke perspektive narušavala idiličnu sliku Republike Srpske.

LUKAČEVA FOTELJA: Milorad Dodik, u vrijeme predizborne kampanje, na jednom predizbornom skupu u Hercegovini najavio je čišćenje Trga Krajine, koji su protestanti preimenovali u Davidov trg. Ove najave ostvarene su 25. decembra u velikoj akciji policije i komunalaca. Nije slučajno što je sve počelo ovog dana. Dok se u ambasadama i međunarodnim organizacijama slavio Božić, pa većina diplomata nije bila u Bosni i Hercegovini policijske snage Republike Srpske munjevito su "počistile" Trg Krajine. Ujutro je uhapšen otac ubijenog mladića Davor Dragičević. Uhapšen je jer se nije odazvao pozivu na saslušanje zato što je 17. decembra 2018. godine ugrozio sigurnost "dva lica", među njima i starog novog ministra unutrašnjih poslova RS. Naime, 17. decembra prošle godine na sjednici Narodne skupštine RS birana je nova vlada ovog entiteta. Davor Dragičević je ispred zgrade parlamenta protestovao što će Dragan Lukač, kojeg smatra odgovornim za neotkrivanje ubica njegovog sina, ponovno sjesti u istu fotelju.

Na Trgu Krajine okupilo se tridesetak građana, koji su protestovali zbog hapšenja Davora Dragičevića. Policajci nisu gledali koga i kako udaraju, građani su im se suprotstavili i nastao je opšti haos.

Građani koji su u prenosu BN televizije uživo pratili ove scene bili su podijeljeni. Jedni su bili ogorčeni ovakvim ponašanjem policije i javno su iskazali gnjev. Na drugoj strani, bilo je i onih kojima je smetalo "arlaukanje" i "urlanje" sa Trga Krajine, jer nisu mogli sa djecom mirno šetati trgom koji su "uzurpirali" pripadnici Pokreta "Pravda za Davida". Neki nisu mogli spavati od "buke" prosvjednika, koji su se inače mirno okupljali svako veče od 18 do 18.30 časova. "Imali smo na stotine pozive građana da se sve to ukloni sa Trga Krajine. Građani su rekli da djecu više ne puštaju na trg", obrazložio je Dragan Lukač. On je opovrgao tvrdnje i slike prema kojima je policija upotrijebila prekomjernu silu, što je obrazložio tvrdnjom da niko "od građana nema medicinsku dokumentaciju da je povrijeđen".

"Dvadeset tri hiljade građana RS-a dalo je život za RS i niko od njihovih porodica nije tražilo da Trg Krajine nosi naziv po njima. Ovdje smo imali jednu zloupotrebu čovjeka i to se više neće tolerisati", poručio je ministar Lukač. Kako je naveo, dešavanja na trgu su se pretvorila u suprotnost sa zakonom. Dodao je da postoji osnovana sumnja da je izvršeno krivično djelo ugrožavanja sigurnosti. Stranci, iako uglavnom van BiH, izrazili su "duboku zabrinutost" zbog ove akcije policije, upotrebom sile i ugrožavanjem prava na slobodno kretanje i okupljanje. Ministar unutrašnjih poslova i njima je održao propisnu lekciju, tražeći da se suzdrže od "ishitrenih saopštenja" i najprije objektivno informišu pa onda reaguju: "Izuzetno cijenim činjenicu što se dešavanja u Banjaluci prate, ali istovremeno naglašavam da je potrebno objektivno, profesionalno i nepristrasno se oglašavati ovim povodom, a posebno imajući u vidu činjenicu da svi, uključujući i medije, treba da budu u službi vladavine prava", napisao je Lukač u pismu upućenom na 37 adresa, među kojima su ambasade Austrije, Bugarske, Kine, Češke, Francuske, Njemačke, Grčke, Mađarske, Italije, Japana, SAD, Rusije, Makedonije, Norveške, Rumunije, Švicarske, Turske, Slovačke, Velike Britanije, Srbije, Hrvatske…

Republika Srpska, odnosno BiH, naveo je Lukač, pravna je država u kojoj se provode zakoni. U istom pismu, on je otkrio prave razloge akcije usmjerene protiv aktivista iz grupe "Pravda za Davida": "Stalna i neargumentovana prozivanja Ministarstva i njegovih pripadnika dovode do potrebe zaštite ličnog, ali i integriteta Ministarstva u cjelini, te su zbog toga nadležnom tužilaštvu podnesene odgovarajuće prijave", pojasnio je ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Upravo na osnovu ovih prijava, podnesenih zbog "stalnog i neargumentovanog prozivanja MUP-a" i zbog "zaštite ličnog integriteta" Dragana Lukača, Okružno tužilaštvo u Banja Luci izdalo je naredbe za hapšenje Davora Dragičevića i ostalih aktivista okupljenih oko grupe "Pravda za Davida". Lukačevo pismo primljeno je "k znanju" u Delegaciji Evropske unije u BiH: "Pravo na mirno okupljanje, zajedno sa slobodom izražavanja, ključno je za svako funkcionalno demokratsko društvo. Primili smo k znanju pojašnjenja poslana iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske nakon jučerašnjih i današnjih hapšenja. U tom smislu naglašavamo važnost procesa u zakonskom okviru kao i pravo na pravdu. Nastavićemo pomno pratiti situaciju, posebno kada je riječ o istrazi koja je u toku i njenom sudskom epilogu", saopšteno je iz Delegacije EU u BiH.

REVOLUCIJA U CRNINI: Savjetnik Milorada Dodika Srđan Perišić, univerzitetski profesor iz Istočnog Sarajeva, decembarska dešavanja na Trgu Krajine označio je petom fazom obojene revolucije, kojom stranci žele srušiti Republiku Srpsku. Istina, ovakve teze zbunile su brojne aktere s obzirom da je akciju 25. decembra sprovela isključivo policija Republike Srpske. Član državnog Predsjedništva BiH Željko Komšić pomenuo je povodom privođenja Davora Dragičevića i opozicionih političara u Banjaluci neophodnost reforme policije, izazivajući oštru reakciju Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Nacionalni program reformi, poslednji uslov za aktivaciju MAP-a, još uvijek nije usvojen na Savjetu ministara BiH. Za političke predstavnike iz Republike Srpske neprihvatljiv je Nacionalni progam, jer se prema njihovom tumačenju, u ovom dokumentu traži reforma policije. Srđan Perišić tvrdi da u ovom nacionalnom programu stoji da je "potrebna reforma policije u smislu jačanja Direkcije za koordinaciju policijskih tijela na uštrb MUP-ova Republike Srpske i Federacije".

"Kakva pusta reforma. Ovdje više nema nikakvih reformi. Ovdje više nema ni ekonomskih reformi, ni reforme ustava, ni reforme policije. Ovdje je sve obesmišljeno. Ovdje se sve radi da se ništa ne uradi. U sadejstvu sa međunarodnom zajednicom. Ona ih je očuvala na vlasti akcizama, putarinama. Evo šta imamo kao rezultat – katastrofu i represiju. Evo čekam da vidim šta će sad da urade. To da će nam reforma policije rasvijetliti neriješena ubistva? Neće, boga mi", komentarisala je ove teze Svetlana Cenić, ekonomistica i nekadašnja ministarka finansija u Vladi Republike Srpske.

Srđan Perišić u svojim opservacijama o obojenim revolucijama otišao je i korak dalje najavljujući i prizivajući likvidacije nekih "prozapadnih političara i istaknutih javnih ličnosti" iz Republike Srpske, koje bi trebalo da izvrše strane obavještajne službe, a potom to prišiju aktuelnim vlastima ovog entiteta. Perišić je naveo je da su iscrpljene mnoge metode u devetomjesečnom pokušaju, kako on navodi, rušenja vlasti u Banjaluci. "Pokrenute su demonstracije pod parolom da je najviša vlast u RS korumpirana i da ona stoji iza ubistva Davida Dragičevića, angažovane su lažne nevladine organizacije, plaćene iz inostranstva, da regrutuju ljudstvo u protestima, angažovani su korumpirani mediji u BiH i okruženju da održavaju tenzije, vršena je stalna primitivna satanizacija Dragana Lukača i Milorada Dodika, posljednjih dana gledali smo harangiranje mase i izazivanje šokantnih događaja", smatra Perišić. Kao izgovor za obračun sa građanima koji su protestvovali vlast je koristila i navodne argumente da se radi o politički motivisanim protestima, navodeći da su neki opozicioni političari bili vodeći dio protesta. Novinar Dragan Bursać smatra da svi trebaju takve proteste podržati kao ljudi pa tek onda da se pita koju funkciju neko obavlja: "To su političke igre. Činjenica jeste da je opozicija u RS pokušala graditi svoju predizbornu strategiju na grupi ‘Pravda za Davida’. Njima je sve propalo, jer ništa drugo nisu radili, jer su politički impotentni, nemaju plan i program i rade stihijski. Ali ne može se imputirati ljudima zbog čega je neko došao na proteste", kazao je.

EFIKASNA AKCIJA: Nakon ružnih i tužnih slika policijske intervencije na Trgu Krajine, hrpe izdatih prekršajnih naloga, zabrane okupljanja građana i pristalica grupe "Pravda za Davida" uslijedile su svakodnevne šetnje "Davidovom stazom" (kojom se ubijeni mladić kretao u noći nestanka) nekoliko hiljada građana Banjaluke. Građani su tražili ostavku Dragana Lukača. Nova drama uslijedila je 30. decembra, kada je na zahtjev nekolicine građana odobren i održan protest grupe "Pravda za Davida". Uslijedila su nova hapšenja, Davor Dragičević je nestao, grupa je optužena za otkazivanje novogodišnjeg koncerta Harisa Džinovića, iako je sam Džinović izjavio da mu nije palo na pamet da pjeva u takvoj atmosferi i da se nije ni približio bini, narušavanja praznične bezbrižnosti, štete pričinjene turizmu, a zbog svega toga ozbiljno im je zaprijećeno milionskom tužbama. Na društvenim mrežama su brojni snimci na kojima policija doslovno lovi ljude po ulicama. Vještak sudske medicine Željko Karan, koji je učestvovao na čuvenoj sramnoj konferenciji 26. marta prošle godine, zaprijetio je krivičnom prijavom protiv članova "Pravde za Davida" zbog prijetnji koje su mu upućene. On tvrdi da je grupa građana ispred njegove zgrade tokom protesta 30. decembra uzvikivala "zločinac, saučesnik, ubica, treba ga ubiti, treba da se mi obračunamo s njim, da mi iz njega izvučemo istinu o tom slučaju". Novinari koji su pratili proteste i bili uz grupu navode da je Karan nazivan ubicom i zločincem, ali da mu nije prijećeno da će biti ubijen niti da će se s njim obračunavati. Dalje naglašavaju da je nemoguće da je Karan čuo ostatak prijetnji u zgradi, a da ih oni nisu zabilježili.

Nakon ovog okupljanja građana, Policijska uprava Banjaluka saopštila je da će svako naredno okupljanje ove grupe biti spriječeno. Navedeno je kako se "organizator nije pridržavao obaveza propisanih Zakonom o javnom okupljanju RS, te je prijavljeni javni skup, nakon održavanja na Trgu Krajine, nastavio kao javni skup u pokretu, koji kao takav nije prijavljen". Samo četiri dana ranije, 26. decembra, ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač javno je izjavio da protestna šetnja nije zabranjena. On je tada naglasio da "svako može mirno da šeta Banjalukom i da izražava nezadovoljstvo određenim stvarima, ali ne može da vrijeđa bilo koga i upućuje prijetnje najgore vrste".

"Efikasna i po zakonu izvedena akcija Ministarstva unutrašnjih poslova" poslužila je u svrhu legitimacije nefunkcionalnog sistema, koji je potpuno dehumanizovao pojedinca. Građani koji su tražili istinu i pravdu su krivi, a saosjećajni političari i funkcioneri su ih nakon iskazane tronutosti tragedijom porodice Dragičević optužili

ni manje ni više nego za državni udar.

"Članovi i simpatizeri grupe ‘Pravda za Davida’ pokušali su 30. decembra da izvrše državni udar u Banjaluci, kada im je taj plan, koji su prethodno detaljno razradili, propao, oni su se razbježali i posakrivali kako ne bi pred institucijama odgovarali za svoje postupke", izjavio je Milorad Dodik. Za njega je situacija u Banjaluci mirna i što je najbitnije "stabilna". Prema njegovim riječima, neki od njih su organizovali tajne sastanke, za koje su tek saznali od njihovih učesnika, na kojima su planirali kako da se zauzmu institucije Republike Srpske i da, po njihovoj terminologiji, izvrše državni udar i pokušaju da preuzmu vlast.

PRAVDA ZA DODIKA: "Oni su nakon tog 30. decembra suočeni s odlučnim odgovorom državnih institucija koje nisu dozvolile da to prođe bez reakcija, pa su pobegli, kao što je i Davor Dragičević. To nam pokazuje da on beži od saznanja da je prekršio zakon. I neki drugi se skrivaju i kriju druge, ali se oglašavaju preko društvenih mreža, tako smo i saznali za priču o državnom udaru", rekao je Dodik. Za njega je najveći problem u slučaju Davida Dragičevića Tužilaštvo, i spreman je sa građanima protestovati ispred zgrade ove institucije. Jednom je to veći uradio na samom početku u ovom slučaju. Neki ironični komentatori su tako izjavili kako je grupa "Pravda za Davida" dobila novog člana – ni manje ni više nego Dodika lično. Iz krugova bliskih njemu već se lobira za prebacivanje slučaja na državno tužilaštvo. Usmjeravanje oštrice napada na ovu instituciju je obračun sa međunarodnom zajednicom, koja je bila nosilac pravosudne reforme, a time i pokazivanje nefunkcionalnosti svih institucija sa bh prefiksom.

Narodni poslanik Draško Stanivuković je priveden u Tužilaštvo i, prema saopštenju ove institucije, na teret mu se stavlja osnov sumnje da je počinio krivično djelo izazivanje nereda i podstrekivanje ozbiljnom prijetnjom na izvršenje nasilja, čime je ugrožen javni red i mir. Nakon ispitivanja pušten je da se brani sa slobode. Predsjednik Narodne skupštine RS već je naglasio kako za krivična djela nema imuniteta.

Božo Prelević, beogradski advokat i nakadašnji ministar policije, smatra da je "optuživati aktiviste za državni udar glup potez vlasti": "Pravo da vam kažem, ja mislim da u Bosni ima državnog udara i da je to čist državni udar. Jer kada vi do te mere privatizujete institucije i opstruirate rad onih institucija kojima je u zakonskim ovlašćenjima pronalazak izvršilaca krivičnih dela, kada obesmislite pravosudni sistem, kada vežete ruke tužiocima ili onom boljem delu policije, tu postoji takvo urušavanje institucija, koje u samoj suštini nije državni udar, ali ima razmere preuzimanja ingerencija koje vama po zakonu ne pripadaju i ima ekstremno štetne posledice. Svaki autokrata koji potpuno obesmisli rad institucija samim tim je obesmislio i zakon." On dalje ističe kako će se takva optužba, ako je neosnovana i neutemeljena činjenicama, vratiti kao bumerang vlastima: "Ona će se vratiti na način, ne da je bio državni udar, već da ste o tome lagali. Dakle, to je ozbiljno urušavanje institucija ukoliko bi se tako nešto pokazalo kao manipulacija, a ne i istina."

Brutalna policijska akcija u Banjaluci probudila je solidarnost sa prosvjednicima u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, ali i u regiji: Beogradu i Zagrebu. Od 30. decembra pristalice grupe "Pravda za Davida" pale svijeće u Hramu Hrista Spasitelja, pošto su im okupljanja svugdje u gradu zabranjena. Prvobitno su ih dočekala i zaključana vrata Hrama. U međuvremenu je majka ubijenog mladića saslušana jer je "nezakonito prisluškivala Željka Karana", nakon što je u javnost pustila snimak njegovog razgovora sa Miloradom Dodikom. Ocu se gubi svaki trag, dok jedni misle da je u bjekstvu, drugi da je utočište našao u zgradi neke od stranih ambasada u Sarajevu, treći misle da je u rukama policije, neki pak smatraju da je preko advokata pregovarao sa policijom o uslovima predaje. Davor Dragičević se nakon osam dana oglasio sa nepoznate lokacije i putem Fejsbuk profila grupe "Pravda za Davida", tražeći da se slučaj prebaci na Tužilaštvo BiH. Rekao je da je još zdrav, pri zdravom razumu i da "nisu uspjeli da ga likvidiraju": "Nemojte, ljudi, sebi ništa zamjeriti, oni bi ovo uradili i da nismo bili na ulici. Hapsili bi, tukli i prijetili smrću. I da se nismo nigdje okupili, oni više nemaju gdje. Dokazi postoje. Pitanje za sve roditelje, i one koji me podržavaju i ne podržavaju, evo zašto želim da se slučaj prebaci na Državno tužilaštvo. Zamislite da vam se dijete razboli, a nemate se kome obratiti. Hoćete li ostaviti dijete institucijama ove države ili ćete dijete poslati u inostranstvo? Ja od ovog nemam više šta očekivati, mogu me ubiti i to je jedino. Ako mi se šta dogodi, zna se ko su krivci: Dragan Lukač, Darko Ilić, pripadnici MUP-a sa pres-konferencije, Milorad Dodik, Željka Cvijanović i tužioci u montiranom procesu." Majka Davida Dragičevića se vratila u Austriju, gdje živi i radi, pa sada okupljanja organizuju članovi grupe "Pravda za Davida".

"Atmosfera u Banjaluci podsjeća na 1992. i 1993. godinu, s tim što se režim sada usmjerio na Srbe, jer valjda više nema Bošnjaka i Hrvata. Doslovno su ljudi uplašeni. Sada je nezamislivo da okupite 40.000 ljudi za bilo šta, tako da je režim za sada uspio u svojoj namjeri. Ako se narod ne odbrani u narednom mjesecu, mislim da nas čeka četiri ili pet godina diktature. Što je najgore, niko pretjerano ni ne osuđuje tu diktaturu. Međunarodna zajednica tradicionalno izražava zabrinutost, a niko u ovoj državi ne zna šta to znači. Režim nema ko da kazni", ističe novinar Dragan Bursać.

Dok novinske stupce "Gardijana", "Njujork tajmsa", "Monda", BBC-ja i Dojče velea puni banjalučka tragična priča o smrti mladića Davida Dragičevića i borbi njegovih roditelja da se počinioci otkriju, za to vrijeme sva energija je usmjerena na pripreme za Dan Republike, koji se ove godine obilježava pod sloganom "Ponosna i vječna".