Obrazovanje za XXI vek

Vesti

 

Fizika nije bauk

Studenti i profesori Fakulteta za fiziku Univerziteta u Beogradu održali su prošle nedelje javni čas za učenike Osnovne škole za zaštitu vida "Dragan Kovačević". Mališani su, između ostalog, imali priliku da nauče kako da stave jaje u flašu, zašto kosmonauti nose skafandere i da plamen može da "pleše" u ritmu muzike.

Fizičari koji su posetili školu objasnili su da žele da deci u najranijem uzrastu približe ovu nauku i pokažu da se ona ne sastoji samo od zadataka i formula i da nije nikakav bauk.

Učenici viših razreda trčali su po prostoriji ne krijući oduševljenje svim ogledima koje su im pokazali studenti. Prema njihovim rečima, najviše ih je oduševilo što su naučili kako se stavlja jaje u flašu.

"Za nas ovakvi događaji imaju višestruko značenje. Najbitnije je da približimo deci predmete za koje misle da su teški, da im pokažemo kako je to biti budući akademski građanin, ali ono što je najvažnije, da ih integrišemo", rekla je direktorka Olivera Abadić, napominjući da je ova osnovna škola jedinstvena na Balkanu, jer su njeni učenici deca sa različitim teškoćama u razvoju i usled zdravstvenih tegoba neophodan im je poseban pristup. Fakultet za fiziku organizuje za sve građane svakog drugog četvrtka u mesecu "Fest fizike", gde se mogu videti ovi zanimljivi ogledi.


Škole u dugovima

Zbog nedostatka novca, ali i od ranije nasleđenih krupnih problema, gotovo sve škole Jablaničkog okruga u ogromnim su dugovima zbog neizmirenih računa za struju, komunalije i druge izdatke, a blokada računa poslednjih meseci i godina bila je svakodnevna pojava.

Koliki su problemi u Jablaničkom okrugu potvrđuje i to što su zbog neispravne vode za piće prošle godine nakratko bile zatvarane škole u Svođu, Lopušnji, Dadincu i Jastrepcu, u opštini Vlasotince, i u Međi, Donjem Brijanju, Krajincu, Rajnom Polju, u leskovačkom kraju. Načelnik Republičke sanitarne inspekcije dr Goran Stamenković upozorio je da je stanje seoskih vodovoda nepovoljno, a da škole uglavnom koriste vodu sa tih divlje podignutih vodovoda. Posebno brine podatak da od 220 evidentiranih školskih zgrada u Jablaničkom okrugu, vodu sa gradskog vodovoda koristi nešto više od 140, a samo oko 60 škola poseduje uređaje za prečišćavanje i mnogi su van upotrebe.


Mesto zločina: učionica

Stroga kontrola na ulazu u školu za vreme nastave, dežurstvo nastavnika i policajaca, kamere u školama, ormarići za učenike sa ključevima i detektori za metal, samo su neki od uslova koje će morati da ispune kragujevačke škole kako bi bile proglašene za bezbedne. Savet za bezbednost Kragujevca i policija pripremili su anketne listove sa više od 1000 pitanja za direktore škola. Anketa će pokazati koje su škole bezbedne, na osnovu novih kriterijuma koji su pravljeni po iskustvima službe za američku nacionalnu bezbednost.

Analiza kragujevačke policije pokazuje da je tokom poslednjih pet godina u školama počinjeno ukupno 312 krivičnih dela. Ove godine ih je bilo 46, a rekordna je bila 2005. godina sa 73 krivična dela. Najviše je bilo krađa, dok dela vezana za nasilje učestvuju sa 15,7 odsto.

"Imamo 22 osnovne i 11 srednjih škola, i uspostavili smo standarde, prvi u Srbiji, koji moraju da se poštuju da bi škola imala oznaku ‘bezbedna’. Budžet grada za školstvo u sledećoj godini biće veći od 400 miliona dinara i mi smo odlučili da sve škole koje naprave projekte za dobijanje sertifikata bezbednih škola pomognemo materijalno", kaže Dragoslav Milošević, član Gradskog veća za obrazovanje.

Prema analizi kragujevačkog MUP-a, 90 odsto incidenata u kojima učestvuju učenici dogodilo se u samoj školi ili u školskom dvorištu. Kritično vreme je između 10 i 18 sati, jer je u tom periodu zabeleženo 70 odsto incidenata. Određeni su i kritični dani: ponedeljak, sreda i četvrtak. Mesto gde se dešavaju krivična dela najčešće učionice su (62,25 odsto), dvorište škole (29 odsto), svlačionica (13,7 odsto) i ulica u blizini škole (8,1 odsto). Mesto "obračuna" je i nastavnička kancelarija (u 4,48 odsto slučajeva). Kao predmeti krivičnih dela rekord drže krađe mobilnih telefona (59,6 odsto), a za njima sledi uništeni školski inventar – računari, video-kamere, stakla na prozorima, školski dnevnici (17,8 odsto). Novac se krade u 8,2 odsto slučajeva. Utvrđeno je i da su najveći izgrednici, ubedljivo, muškarci (85,7 odsto).

Iz istog broja

Usvojen Statut Vojvodine

Šta će biti sa novcima

Vera Didanović

Portret savremenika — Aleksandar Kristijan Golubović

Beg u zdrav razum

Slobodan Georgijev

Bolonja u Srbiji

Kako gde i kako kome

J. G

Intervju – Nebojša Krstić

Iskorak autsajdera sa Lekinog brda

T. Skrozza

Dnevnik studenta

Muke po rasporedu

Jelena Jorgačević

Zatvori u Srbiji

Samica za troje

Ivana Milanović Hrašovec

Izborna skupština Jedinstvene Srbije u Sava centru

Domaćin i njegovi visoki gosti

Dragan Todorović

Iz ugla predavača

Štancovanje radne snage

Lino Veljak

Visoko obrazovanje

Bolonja – proces i posledice

J. G

Studentski protest ‘09

Preko mosta na budžet

Jelena Jorgačević

Povratak u Evropu

Kako smo se dovijali za vize

Tamara Skrozza

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu