Autor: Ivan Hrasovec

Serija: Succession (Naslednici), treća sezona

U kovitlacu vrzinog kola

Ova sezona je krupan dar za inicirane i posvećene: i dalje je ključan motiv neprekidni rat nerava, naravi i esencijalno sitnosopstveničkih interesa i pobuda, rat gotovo svih protiv svih

Kultura sećanja

Šindleri iz naših sokaka

Tri priče iz Drugog svetskog rata – prva iz Bačke (Kovilj), druga iz Banata (Kovin) i treća iz Srema (Sremski Karlovci) – govore o velikoj hrabrosti ljudi, Nemaca i Mađara koji su rizikovali svoj živote da spasu komšije Srbe

Film – The Beatles: Get Back

Esencijalno rokenrol iskustvo

Više od pedeset godina nakon razlaza, Bitlsi i dalje postavljaju nove umetničke standarde i svojim istupima nadmašuju sve druge. Naime, Get Back je ultimativni film novog doba, kao pravljen za 21. vek

Lansiranje “Džejmsa Veba”

Teleskop koji će pročitati istoriju

Kamera montirana na vrhu drugog stepena “Arijane” zabeležila je trenutak kada se “Džejms Veb”, onako “sklupčan” i “ušuškan” u svojim zaštitnim folijama, konačno odvojio od rakete nosača i samostalno zaputio ka svojoj finalnoj destinaciji. Ova fotografija, svakako jedna od najlepših koje je čovek ikada napravio u kosmosu, puna je simbolike, sa teleskopom koji plovi u neistraženi mrak, u susret novim, velikim i možda neočekivanim otkrićima, a za sobom ostavlja našu plavu planetu koja lagano tone u kosmički beskraj

Korpus narodne odbrane Jugoslavije (KNOJ) 1944–1953.

Udarna pesnica revolucije

Uloga i učešće KNOJ-a u borbi protiv odmetnika ostali su obavijeni velom tajne dugi niz godina, što je s vremenom uzrokovalo pojavu specifičnog, gotovo holivudskog mita o knojevcima, borcima protiv “bande”, koji je svoje otelotvorenje našao u filmovima Žike Mitrovića o podvizima kapetana Ramiza Lešija. Međutim, prava slika je bila kudikamo drugačija

Tri decenije od raspada SSSR (V)

Votka za pepsi

Kako je SSSR Pepsi-Koli plaćao u “stoličnaji” i dizel-podmornicama, a kardinal Kenig ubeđivao Sovjete da je bolje da postanu katolički vernici nego kriminalci

Românii din Serbia

Identitatea nu este un obstacol, este un motor

“Sentimentul de aparteneţă etnică autohtonă, este intim fiecărei persoane şi depinde de felul în care persoana interiorizează reperele sale identitare cele mai importante: limba, cultura şi credinţa.” George Calinescu

Rumuni u Srbiji

Identitet nije prepreka nego pokretač

“Osećaj autohtone etničke pripadnosti je intiman za svaku osobu i zavisi od načina na koji osoba internalizuje svoje najvažnije identitetske orijentire: jezik, kulturu i veru” – Đorđe Kalinesku

TV manijak – Pregled 2021.

Agonija izbora

Ako je prošla godina bila vrhunac borbe Telekoma i United Media Group za korisnike i uticaj, ove godine je taj rat ušao u novu fazu. Borba ova dva monopola proširila se na politički plan, što je mnogo opasnije

Intervju: Uliks Fehmiu, glumac

Zlo jeste neuništivo, ali je dobro jače

“Mi se kao društvo nikada nismo potpuno odredili prema nacionalizmu koji je preplavio ove prostore devedesetih i doveo do rata. To nije uradila ni prethodna vlast, ni veliki deo onih koji danas čine opoziciju. Mržnje će uvek biti, ona je deo naše prirode. Ali da bismo kao društvo mogli da krenemo napred, mi moramo da prepoznamo sopstvene greške i zamolimo za oprost bez obzira da li je druga strana to uradila ili ne”

Slavoj Žižek za “Vreme”

Pandemija između apatije i solidarnosti

“Na početku pandemije napisao sam da će ova bolest zadati smrtonosni udarac kapitalizmu. Mnogi su mi se smejali posle toga: kapitalizam ne samo da je zauzdao krizu, nego ju je čak iskoristio da postane još jači... I dalje mislim da sam bio u pravu: poslednjih godina se globalni kapitalizam tako radikalno promenio da neki (poput Janisa Varufakisa ili Džodi Din) taj novi poredak u nastajanju čak više i ne nazivaju kapitalizmom nego korporativnim neofeudalizmom. Pandemija je dala podsticaj tom novom korporativnom poretku, a novi feudalni vlastelini kao što su Bil Gejts ili Mark Zakerberg sve više kontrolišu naše zajedničke prostore komunikacije i razmene”

Intervju: Miloš Starović

Trebaju nam pravi ljudi na pravom mestu

“Evropska unija će morati da premosti paradoks kako da podrži stremljenje ka održivim ekonomijama, koje koriste obnovljive izvore energije i električne automobile, a i da istovremeno omogući ‘zeleno iskopavanje’. Ne postoji nijedna razvojna šansa koja može da nadomesti potencijalno uništavanje životne sredine”

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu