Treba stati iza ovih ljudi, bez velikih priča. Njihov talenat ili privrženost ne treba dovoditi u pitanje. Vodi ih i usmerava kao strateg tip koji je najbolje igre svojedobno pružao protiv najjačih. Voleo je izazov. To se najbolje vidi u utakmicama koje je odigrao na međunarodnoj sceni, protiv Milana ili Francuske, Španije, Argentine... Bez obzira na krajnji ishod, niko nikad nije imao šta da mu zameri. Igrao je uvek poletno, na najvišem nivou, čineći sebe i sve oko sebe boljima i u pobedi i u porazu. Istinski primer nesalomivog sportskog duha, baziranog na nadmetanju i elementarnom viteštvu. Sve oko toga nije ni njegova, ni njihova briga. Jer, na kraju, samo se igra pamti
“Okretanje glave od negativnih procesa – pogledajte, kod nas kao da se na javnoj sceni ne događa ništa, osim dvorskih i tabloidnih spletki – svakako neće dovesti do toga da problemi nestanu. Naprotiv, problemi će ubrzano metastazirati. Nema sumnje da poslednjih desetak godina prisustvujemo sistematskom zanemarivanju filozofije i humanističkih nauka. Decenijama se bezrezervno kliče forsiranju prirodnih nauka, tehnike, IT sektora, dualnom obrazovanju itd. Sada se čudimo tome kako su se u našim društvima ‘najedanput’ tako razmnožili i nabujali ekstremni stavovi u svim sferama života. Međutim, ni filozofi, fokusirani na svoje ‘privatne akademske probleme’, nisu pružili dostojan otpor te se i dalje baškare u svojoj ‘kuli belokosnoj’”
Troškovi održavanja Olimpijskih igara i Svetskog prvenstva u fudbalu naglo su porasli u poslednjih trideset godina, a Katar je podigao lestvicu. MOK i FIFA žele da verujemo da je održavanje takvih događaja jedno od najboljih oruđa ekonomskog razvoja još od parne mašine, mada zemlje koje su bile domaćini velikih takmičenja najčešće nisu imale kratkoročnu neto ekonomsku dobit od takvih poduhvata, a dugoročnu je teško evaluirati
Naredne tri nedelje, deseti Vizualizator, jedini međunarodni festival fotografije u regionu, promovisaće savremenu produkciju ove umetnosti i nastojaće da uključi i obrazuje sve zainteresovane
Trenutno Aljbin Kurti najviše radi za “srpsku stvar”, i dok on bude na tom talasu, Srbija će imati vremena da odlaže konačne odluke. Svako njegovo popuštanje vratiće loptu u Beograd, i onda će se videti od čega su napravljeni Aleksandar Vučić i njegova ekipa
Otvorenost u diplomatskom rečniku treba shvatiti kao neslaganje, možda i svađu. Ali, bez toga nema pravih razgovora. Važno je da SAD i Kina ponovo razgovaraju. Čak i mali deo poverenja i razumevanja između Bajdena i Sija mogao bi da pomogne u smirivanju opasnih međunarodnih incidenata
Poslednji dobar rezultat postigli smo pre 32 godine na Mundijalu u Italiji, kada je selektor bio Ivica Osim. Tada je Dragan Stojković postigao vanvremenski gol u utakmici osmine finala sa Španijom. Svoje remek-delo je potrčao da proslavi u zagrljaju Osima, kao što tri decenije kasnije reprezentativci Srbije trče njemu u zagrljaj nakon odlučujućih golova. I prolaz kroz kvalifikacije za Katar podseća na pobednički niz koji je pred Mundijal u Italiji napravila reprezentacija pod upravom Osima, pa mnogi priželjkuju da Piksi bude kao Švabo i dovede reprezentaciju bar do četvrtfinala
Govoreći na TV Pinku, Aleksandar Vučić je izjavio da u Srbiji prema nezvaničnim rezultatima još nezavršenog popisa živi oko 6.550.000 osoba. Dodao je otprilike i da je to ludilo od uspeha, jer se očekivalo da će brojnost biti tek oko 6,1 miliona. Prava istina je da su skoro svi demografi predviđali da Srbija ima oko 6,5 miliona stanovnika. Inače, na popisu 2011. ubeleženo je nešto više od 7.180.000 žitelja ove države
U demokratiji je “doživotnost” vladavine kontraindikovana, ona je s njom nespojiva, i za to postoje predobri istorijski razlozi. Čak ni za Miloševića, koji je bio sve pre nego uzoran demokrata, niko nije tražio doživotni mandat
Ima i nečeg arhetipskog u slici i predstavi crnog pantera. On je otelotvorenje divljine i nesputanosti, a zbog urođene gracioznosti i snage postoji i element seksualnosti, pa zato možda ljudi navijaju za njega, kao da je nekakav hajduk, Čaruga koji prkosi vlastima i granicama
Iako će, u to čvrsto verujem, Vera svoj puni zamah i reljefnost dobiti tek u formi televizijske serije, razlozi za obavezan odlazak u bioskop i te kako postoje
Pred Drugi svetski rat Vera Pešić iz Sijerinske Banje bila je tajni agent Kraljevine Jugoslavije, komunista, Nemačke i Britanije. Upoznala je Hitlera, bila je ljubavnica ljudi na visokim položajima, zbog nje su mnogi ubijeni, ali i spaseni, napisala je Srpsku čitanku i Srpski kalendar. Streljački vod je zamolila da joj meci ne nagrde lice
Sudije, kao intelektualci koji obavljaju izuzetno odgovornu, tešku i društveno korisnu funkciju, ne bi trebalo da imaju zaradu koja je niža od dvostruke prosečne zarade u zemlji. Takvo povećanje, u poređenju sa koristima koje bi ono donelo, sigurno predstavlja odličnu investiciju u dobrobit zemlje i građana
Dva jedinstvena “ambijentalna” albuma, jedan novi i jedan stari, vraćaju nas drugačijem promišljanju popularne muzike, kao nečega što može biti umetnost
Razvoj oružja za masovno uništenje u Severnoj Koreji mogao bi da izazove trku u naoružanju u severoistočnoj Aziji. Kimovo zveckanje sabljom povećalo je podršku javnosti u Južnoj Koreji da ta zemlja stekne sopstveno nuklearno oružje, nešto što bi se ranije smatralo neverovatnim. Odluka Južne Koreje da pređe na nuklearno oružje naterala bi Kinu i Japan da prošire sopstvene arsenale oružja. Bajdenova administracija nije uspela da artikuliše politički odgovor na ove događaje, što dovodi do opasnosti da još jedna kriza izmakne kontroli
Za Kremlj su sada privatnici od velike koristi, ali treba gledati dalje – ugled ruske vojske, koja ima teškoća da prikupi zimske uniforme, neće porasti tokom zimskih meseci, problemi će se nagomilati, nezadovoljstvo mobilisanih, ratni gubici, loše vesti. U ruskom društvu socijalno raslojavanje na one koji su važni i one manje važne, koji su materijal za front, stvara neugodnu tenziju
Fascinantno je kako ista predstava gledana od istih ljudi na dva različita festivala može imati različite recepcije! Ipak, tome se može čuditi samo onaj ko ne razume da je pozorište umetnost trenutka i da upravo trenutak boji svako izvođenje, te nijedno nije identično
U knjizi Sunovrat: Kriza liberalne demokratije Manuela Kastelsa (Clio) nema ni reči o Srbiji, pa ipak, njegova priča o ovoj temi zasnovana na primerima Amerike i država Evropske unije pomaže razumevanju i ovdašnjih zbivanja
“Često se dešava fenomen ‘staklenog plafona’, gde je ženama mnogo teže da dosegnu najviše političke pozicije bez obzira na kvalitet. Sada imamo zanemarljiv broj žena na čelu partija, a većina se i povlači iz političke trke, unapred misleći da nisu dovoljno kredibilne. Ženama se sve mnogo više zamera – i kada se snađu u politici i kada se ne snađu, i način na koji se prezentuju, kako se oblače, kakve su im frizure…”