Kategorija: Kultura

Knjige – Beznadežno, ali ne sasvim

Tmurna vedrina Srednje Evrope

Švedska autorka je sa svojim sagovornicima iz Austrije, Mađarske i Rumunije tražila odgovore na bezbrojne političke i kulturne kontroverze našeg dela Evrope

TV serije ľ I May Destroy You i Love Life

Suze i pravda za milenijalce

Već u prvoj epizodi gledaocu postaje posve jasno da se autorke i autori svesno i dosledno lišavaju nemalih prednosti i dalje dominantne političke korektnosti (dodatno osnažene još restriktivnijom i neslobodarskom WOKE kulturom), tako da ova serija prilično brzo zadovoljava i visoko postavljene kriterijume intelektualnog poštenja i sveobuhvatnosti

Izložbe – »Hvala Raši Todosijeviću«

Šta je umetnost, Rašo Todosijeviću?

Izložba koja je pred nama ne donosi takoreći ništa novo, njoj to i nije cilj. Ona prevashodno predstavlja jednog od najznačajnijih umetnika koje ova sredina ima, koji više od pola veka svojim ciničnim stavom provocira javnost i pomera granice umetnosti

Intervju – Aleksandra Vrebalov, kompozitorka

Muzikom protiv kolapsa

"Klasična muzika je nezaobilazan, divan proizvod zapadnoevropske kulture, ali nije ni bolja ni vrednija od kineske opere, korzikanske polifonije ili džeza. Naše akademske sredine još uvek u svojim programima većinom obrađuju klasičnu zapadnoevropsku muziku kao jedinu muziku vrednu studiranja. Ali, ideja o njenoj globalnoj superiornosti zapravo je kolonijalna"

Roman – Vreme svinga

I braon životi su važni

Novi roman Zejdi Smit kroz "feranteovsku" priču o dugom i nestabilnom ženskom prijateljstvu progovara o postkolonijalnom svetu i limitiranosti životnih šansi u njemu

Film – The Last Days of American Crime i Da 5 Bloods

Opšta mesta kao sigurna luka

Kad se sve sabere i oduzme, ovo je na prvom mestu ono što Amerikanci određuju rečitom sintagmom hot mess (potpuna pometnja)

Slučaj CK 13

Šta će biti s (crnom) kućom?

Sukob između osnivača i korisnika, praćen pričama o interesima investitorskih predatora, ugrožava opstanak kultnog prostora novosadske alternativne kulturne scene

Igor Vuk Torbica, Umetnik

Svitac nad Jugoslavijom

Retki su istinski kreatori scenskih svetova. Igor je bio taj. Sa otvorenim porama hipersenzibilnosti, kroz koje se pušta ono najdragocenije što nosiš u sebi, i u svesti i u podsvesti, a kroz koje, povratno, ulazi svom silinom i lepota i ružnoća Sveta

Odlazak – Igor Vuk Torbica (1987–2020)

Igor i čarolija pozorišnog saučesništva

Njegovo viteško poimanje temeljnih ljudskih vrednosti i branjenje tih vrednosti bez zadrške delovalo je kao da stiže iz drugog vremena, usred močvare despotizma, korupcije, mafijaštva i, na duge staze, možda najgoreg od svega: pošasti mediokritetstva i pristajanja na kompromise

Gang of Four – Entertainment!

Beda nije slučajna

Ključne teme koje su na velika vrata beskompromisno uveli – preispitivanje ubitačnih posledica konzumerizma, antikapitalistički stav i antikorporacijska osvešćenost, antimačizam i feminizam – postale su koreni alternativnog roka kao nosioca progresivnog pogleda na svet unutar popularne kulture

Javni servis i kultura

Šupljina bez sadržaja

Ko je i zašto oteo i zatočio celokupan "kulturnjački" program RTS-a, da li ga je u međuvremenu ubio ili ima šanse da ga pusti na slobodu, i hoćemo li ga uopšte prepoznati kada i ako se to jednom dogodi

Intervju – Arsenije Jovanović, reditelj, pisac, kompozitor

Senzor za neočekivane stvari

"Narod i publika u tolikoj je meri oprostačen da u đavolku vidi zabavljača, a ne uzroka svog ponižavanja i spuštanja na najniže civilizacijske nivoe. Taj đavolak ispunjava ispražnjeni duhovni život slojeva koji čine narod. Ne krivim te duhovno unakažene ljude, žao mi ih je i smatram ih nedužnim i oštećenim, na nekom zamišljenom sudu pravde dobili bi oslobađajuću presudu"

Književnost – Svedočanstva

Sjajan »pogovor« velikoj priči epohe

Razume se da ni Margaret Atvud nije mogla odoleti izazovu da priči koja se tako veličanstveno zakotrljala u raznim pravcima ka istom cilju, ne udari svoj završni (?) pečat

(Post)koronarno pozorište

Kad se slegne tašmajdanska prašina

Jedno je napraviti pozorišnu produkciju za "otvoren prostor" i od pre prve probe planirati njeno igranje pod zvezdama (nadati se, dakle, da će nebo biti vedro), a sasvim je druga stvar adaptirati otvoreni prostor za teatar. U prvom slučaju ambijent je saveznik pozorišta, istina nepredvidljiv, dok u drugom postaje neprijatelj kojeg treba pripitomiti

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu