"Znam izuzetne umetnike koji su posle studija odustali od slikarstva. Nisu mogli da se izbore sa sistemom lajkovanja, a nisu imali snage i volje da nastave sami. Opstajem izvan institucija i klanova"
Barokna palata Černjin u Pragu, u kojoj je sada Ministarstvo spoljnih poslova Češke, i njeni stanari-nacistički suveren Rajnhard Hajdrih zvani Praški kasapin i ministar spoljnih poslova čehoslovačke vlade u egzilu Jan Masarik, sin Tomaša Masarika, osnivača Čehoslovačke, glavni su likovi romana Pohvala oportunizmu Mareka Tomana, češkog pisca i diplomate. Objavljivanje Pohvale oportunizma na srpskom jeziku u prevodu Tihane Hamović (izdavačka kuća Clio) bilo je povod nedavnom gostovanju Mareka Tomana u Srbiji. Tom prilikom razgovarao je i sa mladim Kragujevčanima koji uče češki jezik, a predvodi ih profesor istorije Jan Zorbić, prevodiocima Tomanovog teksta koji je o palati Černjin, Rajnhardu Hajdrihu i Janu Masariku, i o svom boravku u Srbiji, pisao za "Vreme"
Otkako je pre 30 godina osnovan, "Kreativni centar" je objavio više od 1300 knjiga za decu i o deci, dobio mnoge važne inostrane nagrade i ostao prepoznatljiv i dosledan u svojoj misiji kreiranja knjiga koje prate potrebe mladih čitalaca. "Kreativni centar" sarađuje sa oko 1000 autora. Jasminka Petrović, zaštitni znak ovog izdavača, opisala je za "Vreme" svoje iskustvo sa "Kreativnim centrom", preporučujući ga budućim kolegama
Predsednici Tito i Ulof Palme razgovarali su o bitnim državnim pitanjima Jugoslavije i Švedske, ali je najčešći rezultat pretrage tog susreta u Švedskoj – Titova priklještena ruka
Onore: "Pomislio sam da bi Kjara bila idealna ženska verzija Kerija Granta"; Mastrojani: "Marija ima više od četrdeset godina i u njenom umu svi ti ljudi nisu ostarili, samo ona jeste"
Ovogodišnji, 11. književni festival Krokodil počinje sutra, u petak, razgovorom Mišela Uelbeka, jednog od najistaknutijih i najprovokativnijih pisaca savremene svetske književnosti, i Biljane Srbljanović, dramske autorke. Pridružujemo im se pričom o manje poznatom Uelbeku
Fokusirano na žene i na pobunu, ovogodišnje Pozorje je bilo najjače tamo gde se tog fokusa držalo, a najslabije tamo gde ga je izneveravalo ili ga – još gore – lažiralo
"Lako je razumeti zašto su neke naslovne strane doživljavane kao kontraverzne, ali krajnje je vreme da se nekim stvarima priđe sa druge strane, što je, između ostalog, i aktuelni trend u svetu"
Najnovija BINA, Beogradska internacionalna nedelja arhitekture, predstavila je arhitektu Aleksandra Stjepanovića izložbom "Infrastruktura društva: stanovanje i prateće funkcije, objekti dečije zaštite, školstva i visokog obrazovanja". Autori izložbe su Jelica Jovanović, Relja Ivanić i Marko Kažić
Predstava Ateljea 212 je dobra i svakako je razložan repertoarski potez, ali uzgredno nameće i pitanje odsustva izvesne vrste političkog teatra iz naših institucionalnih pozorišta
"Ukoliko uspemo da osmislimo nove modele i koncepte koji će očuvati temeljne vrednosti na novim digitalnim osnovama, onda će sve, pa i bibliotekarstvo, imati smisao. Ukoliko ne uspemo, upitni su način i smisao bavljenja knjigama, digitalnim ili bilo kakvim"
"Srela sam mnoge koji su bili skoro opsednuti željom da budu negde drugde. Oni psihički više nisu bili u Dakaru, što je bilo izuzetno uznemirujuće. Oni su takoreći već postali duhovi slični onima u mome filmu"
"Stvoriš čitav projekat baziran na sopstvenim idejama, ali se uvek iznenadiš gde si sa njime stigao. Moj život nikada nije funkcionisao tako što je sve teklo po planu, pa je shodno tome to i slučaj sa mojom umetnošću"
U Srbiji se nema utisak da Evropa obeležava 500 godina od smrti velikog Leonarda da Vinčija, italijanski muzeji i galerije se utrkuju ko će realizovati posebniji program njemu u čast, zbog njega je između Italije i Francuske izbio i mali diplomatski spor, a Britanci pokazuju svoje blago vezano za Leonarda
"Kad nemaš nikakav drugi nacionalni identitet, kada nisi utemeljen ni u jednom obliku kulture, kada još nemaš svoje ja a već imaš državu i zastavu, logično je da taj nedostatak pokušavaš da kompenziraš promjenom istorije. Čak i prisvajaš tuđi jezik i nazivaš ga svojim imenom"
Kakva kulturna raznolikost je moguća u kulturi Srbije kad sve organizacije civilnog sektora u kulturi dobijaju 1,19% sredstava iz budžeta ili kada se za nacionalnu mrežu Nezavisna kulturna scena Srbije odvaja 16 promila budžeta