"Ono što je, rekao bih, pre svega drugog do sada nedostajalo povodom Fruške gore, jeste potpuna svest o svemu što sam pomenuo, a onda i odgovarajući odnos koji bi bio pretvoren u praktično delanje"
Neobična, žanrovski neuhvatljiva knjiga filozofa Dragana Lakićevića biografska je priča o Zoranu Đinđiću, ali i o generacijama "dece socijalizma" koja su istraživala puteve promene
"Nismo skloni završecima u ovim krajevima, više smo za dugotrajne zaplete i odugovlačenje radnje, za odgodu kulminacije. Kao u seksu. Rat nas je trajno obilježio. Trauma koja se ne liječi. Pomalo smo pomaknuti ostali. Zaostali za onima koji smo mogli biti da ga nije bilo. Ono što sigurno znamo nakon svega, znamo lučiti: ko je Srbin, ko je Hrvat, ko Bošnjak, znamo jasnije raspoznavati ljude koji nam ne pripadaju. Mrzimo puno lakše nego do tad"
Glasom pisana istorija Dragoslava Simića, knjiga njegovih transkribovanih radijskih emisija u kojima poznati i nepoznati, pričajući o sebi, svedoče o prošlom veku kakvog ne znamo
"Grčka i Srbija su kao lice i naličje na sitnom novčiću boga obilja.
Glava ili pismo – nama je svejedno, naša uloga u ovoj večito savremenoj svetskoj komediji ne menja se mnogo. Mi smo nešto kao Rozenkranc i Gildenstern u Hamletu, kraljevima smo uvek manje-više isti"
"Rebetske pesme pisali su rebetisi za rebetise. Rebetis je bio čovek ophrvan tugom, koju je izbacivao iz sebe", piše u knjizi Gejl Holst o supkulturnom muzičkom žanru nastalom kao otpor grčkog naroda protiv diktature
"Kada su nas posjetili rođaci sa Raba, s tada četverogodišnjom kćeri, naš Lukas je imao tri godine, djevojčica je upitala roditelje: ‘Ma, ljudi kako se to moglo dogoditi Lukasu da živi u zemlji u kojoj se ne priča njegov jezik?’ Ta rečenica je, koliko djetinje naivna i smiješna, toliko i bolna"
U istom prostoru, u novoj stalnoj postavci Narodnog muzeja, biće nekoliko nikad izlaganih eksponata, ali i potpuno nov stav prema pitanju da li treba pokazivati samo najlepše i najsjajnije iz kolekcije ili ne. Biće to važna, mada na prvi pogled neuočljiva promena u obnovljenoj zgradi našeg nacionalnog muzeja
"Njegoš je bio ozbiljan čovjek, jedinstvena, genijalna, tragična osobnost koja je s najdubljom vjerom i misijom gradila i povezivala usred krvavih sukoba i podijeljenosti, a ovo danas su uglavnom barabe, prevaranti i ćoškaroši s figom u džepu"
Kao selektor Sterijinog pozorja bukvalno je promenio krvnu sliku jugoslovenskog teatra i drame stavljajući akcenat na kritičko preispitivanje savremenog društva
Članovi komisije Ministarstva kulture "izneli su stav" – dakle unisono, da navođenje imena članova komisije koji su ojadili časopis "Kvartal" 2017. "ne predstavlja dobru praksu". A to znači: u pamet se časopisi koji 2018. niste podržani! Nemoj slučajno da neko zucne, da se usprotivi, jer to "ne predstavlja dobru praksu"!!!
Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije i Centar za empirijske studije kulture jugoistočne Evrope objavili su rezultate analize najnovijeg konkursa Ministarstva kulture i informisanja u oblasti savremenog stvaralaštva. Evo nekih zanimljivosti
Koji su motivi privrednika da ulažu u kulturu, kakva je njihova materijalna korist od toga, zašto ulaganje nije popularno, da li je poreski zakon na strani darodavaca? Odgovori koji slede uzeti su iz prakse dva pozitivna primera