Ako smatraš da te društvo ograničava, ti ćeš se pobuniti, ali ne samo na ulici i ne samo za sebe, nego ćeš odbraniti svoju ideju kroz umetničko delo. Onog trenutka kada osetiš manjak slobode, ako ne reaguješ, osudio si sebe na smrt – poruka je izložbe "Mauthausen 106621" Miloša Bajića
"Pitanja: kuda ide ljudski rod, gde je čovek izgubio sopstvenu dušu, zašto nestaju empatija i solidarnost među ljudima, zašto nema ljubavi – sama su se nametnula kao dominantna na Festivalu autorskog filma"
U očekivanju da se otvori stalna postavka polovinom iduće godine, Narodni muzej izlaže delove kolekcije gostujući u drugim prostorima u zemlji i inostranstvu
Mnogi nefilološki fakulteti naših državnih univerziteta izuzetno se malo zanimaju za strani jezik struke, koji se često doživljava kao dodatni trošak i nepotrebno opterećenje studenata
"Pošto su na vlasti ‘naši’, dakle neko s kim delimo ideološke i kulturne nazore i s kim smo se borili protiv VMRO, sada, kada ih kritikujemo, stižu glasovi da smo se okrenuli protiv njih. Ali to nije tačno. Stvar je u tome da ti, koji si na vlasti, budeš bolji"
Strip Okean ljubavi Vilfrida Lupanoa i Gregorija Panačonea nemom naracijom, bez teksta i onomatopeja, pokazuje da odsustvo teksta nije prepreka već prednost
Ova vlast zna kako da vlada narodom. Neko nas je dobro prostudirao, psihološki, sociološki, svakako. Neprestano nas plaše da će nam biti gore, da će se, na primer, vratiti "žuti", da će se vratiti neman! I narod poveruje da su ‘žuti’ gori od ovih. Tačno je da su oni pravili svakakve gluposti i greške, ali sve je to manje od grešaka koje pravi sadašnja vlast. A narod je lako zastrašiti, zato što pamti sankcije, nemaštinu, rat i bombardovanje. Takav narod kaže: dobar nam je ovaj, ne spava, stigne svud, zna engleski, ima i indeks, bolje da ja ćutim da ne bude gore od ovoga
Na izložbi "Vizuelni identitet & vizuelna naracija" (DK Studentski grad) realizovanoj povodom osamdeset godina lista "Student", prikazan je deo vizuelnog i tekstualnog materijala izdvojenog iz 1365 brojeva objavljenih od 1937. do 1989. godine. Autori izložbe su Ljubomir Kljakić, Milenko Mihajlović, Jugoslav Vlahović, Dejan Đurović i Nikola Kostandinović, potpisnik teksta koji sledi i grafički urednik prvih brojeva "Vremena"
"Ja ne verujem preterano u inspiraciju. Ona je, nekako, više za likovnjake. Mi sa FPU dobijamo zadatke i, inspirisao se ti ili ne, moraš da se snađeš i napraviš kreativno rešenje u određenom roku"
"Poražavajuće je što se sve više briše čak i privid pravde – nekad su se ljudi trudili da ti dokažu, ako te već varaju, ako te kradu, ako te obespravljuju, da to moraju da rade iz nekih viših razloga koji su važni za državu. Čini mi se da je danas sve ogoljeno, da danas možeš da vidiš nekog od političara da krade, da ga uhvate u korupciji, kriminalu, krađi glasova i da to njemu uopšte ne bude važno"
Sredinom oktobra završene su konzervacija i restauracija mozaika baptisterijuma episkopske bazilike u Caričinom gradu, lokaliteta sa preliminarne Uneskove liste
"Elfride Jelinek je pisac koji prevazilazi temu ženskih prava. Svim ljudima su danas isključena prava. Čim uzmete kredit, koja vi prava imate sem da ga otplaćujete"