Iz kancelarije Zaštitnika građana objavljeno je da je napravljen Prednacrt zakona o pravima deteta, kojim se uređuju prava deteta u svim oblastima i delovanje javnih organa u zaštiti tih prava. Polovinom decembra održaće se rasprava o predlogu zakona, nakon čega će biti upućen Narodnoj skupštini na razmatranje i usvajanje. Jedan od ciljeva je da se ukine prekršajna odgovornost deteta za prosjačenje i da mu se prizna status oštećenog pred državnim organima.

Teško je utvrditi tačan broj "dece ulice" jer većina njih nema lična dokumenta. Na osnovu podataka 35 ustanova za socijalnu zaštitu sa teritorije Srbije, više od dve stotine dece se bavilo prosjačenjem u toku prošle godine. Međutim, iz Centra za integraciju mladih upozoravaju da je taj broj višestruko veći.

Istraživanje o dečjem prosjačenju, koje je sprovela kancelarija Zaštitnika građana u saradnji sa Centrom za integraciju mladih, pokazuje da dečaci čine 69, a devojčice 31 odsto dece koja prose, dok je većina romske nacionalnosti. Deca su pretežno od 10 do 14 godina starosti, međutim, znatan broj je mlađi od ovog uzrasta.

Prema rečima stručnjaka, samo mali procenat dece prosi za svoj i život svoje porodice. Većina radi za "bosove" koji ih podučavaju kako da se ponašaju da bi izazvali sažaljenje prolaznika. Procenjuje se da se dnevno može zaraditi i do 2000 dinara na ovakav način, ali skoro sav novac odlazi u ruke eksploatatora.

U Srbiji ne postoji pravni okvir kojim se dečjem prosjačenju daje posebna kategorija. Na ovu društvenu pojavu se gleda kao na prekršaj.

Zanemarivanje i zlostavljanje maloletnog lica predstavlja krivično delo i u tom slučaju se propisuje kazna roditeljima/staraocima, zatvorom od tri meseca do pet godina. S druge strane, policija podnosi prekršajnu prijavu za prosjačenje protiv dece starije od 14 godina. Na taj način deca se tretiraju kao prekršioci zakona, a ne kao žrtve.