Svet

Dinastija Džong

PROMOCIJA U JAVNOSTI: Vođa Kim Džong Il (desno) i njegov sin i politički naslednik Kim Džong Un / fotografije: reuters

Misteriozni princ

Kim Džong Un je potpuna nepoznanica izvan krugova vojne i političke elite u Pjongjangu. Tek nedavno mu je prvi put objavljena slika u severnokorejskim novinama, a početkom oktobra snimljen je kako sa ocem posmatra veliku vojnu paradu u čast 65 godina Partije. Dok ga zvaničnici veličaju, južnokorejski blogeri bucmastog novog lidera nazivaju "Debelom svinjom iz Pjongjanga" i pitaju kako to da je on toliko debeo, a narod u zemlji gladuje

Ludilo je već počelo. Kim Džong Un, sin i odnedavno i zvanično naslednik lidera Severne Koreje, Kim Džong Ila, imao je plastičnu operaciju kako bi što više ličio na svog dedu, "Oca Severne Koreje" Kim Il Sunga.

Ova vest tako je tipična i uobičajena kada je reč o izveštavanju svetskih medija o Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji. Kako je zemlja izuzetno zatvorena i velika nepoznanica za ostatak sveta, malobrojne vesti koje o njoj stižu do medija zapravo uglavnom potiču iz raznih obaveštajnih i drugih službi, južnokorejskih, američkih, ruskih… a njihova tačnost je pod velikim znakom pitanja.

GENETIKA: No, ono što se pouzdano zna jeste da je Kim Džong Il, Dragi vođa, izabravši sina za naslednika, definitivno odlučio da produži ovu komunističku dinastiju i na treću generaciju. Inače, Severna Koreja je po tome jedinstvena u svetu: "Oca Severne Koreje" Kim Il Sunga nasledio je sada ostareli Kim Džong Il koji predaje vlast sinu. Trenutno najbliža takvom političkom uređenju je Kuba, u kojoj je Raul Kastro zamenio svog brata Fidela.

Severnokorejski zvaničnik, član Centralnog komiteta Radničke partije, Jang Hjong Sop, u ekskluzivnom intervjuu za APTN potvrdio je ovu odluku severnokorejskog lidera: "Naš narod se ponosi činjenicom da je blagosloven velikim liderima iz generacije u generaciju", rekao je Jang. On je dodao i da su ljudi Severne Koreje "počastvovani da služe velikom predsedniku Kim Il Sungu i velikom vođi Kim Džong Ilu. Sada takođe imamo čast da služimo mladom generalu Kim Džong Unu."

Šezdeset peta godišnjica Radničke partije, jedine u Koreji, bila je povod da se mladi Kim Džong Un (27) u svečanoj vojnoj uniformi prvi put pojavi pred kamerama sa ocem, i prilika da građani Severne Koreje bolje osmotre svog novog lidera. Fotografije sa impresivne parade u kojoj je učestvovalo 15.000 od 1,2 miliona severnokorejskih vojnika, održane početkom oktobra u Pjongjangu, obišle su čitav svet i ponovo pokrenule tračeve i nagađanja: Kim Džong Il (68) je na samrti, izgleda slabo i bolesno, a njegov sin Kim Džong Un je previše gojazan. Pojedini Južnokorejci ga čak nazivaju "Debelom svinjom iz Pjongjanga", a blogeri su se zapitali i kako to da je on toliko debeo, a narod u zemlji gladuje. Mediji su čak zaključili da se najverovatnije radi o genetskoj predispoziciji jer je Kim Il Sung bio okrugao, Kim Džong Il je imao veći stomak, sve do moždanog udara pre dve godine, a njegov stariji sin Kim Džong Nam je takođe dosta bucmast. "Kim Džong Un verovatno jede mnogo više nego prosečni Severnokorejac", objasnio je AFP-u Čo Mjung Čul, istraživač sa Korejskog instituta za međunarodnu ekonomsku politiku. Čo, koji je inače pobegao iz Severne Koreje, kaže da se u toj zemlji smatra da je dobro biti debeo. "Postoji velika verovatnoća da je Džong Un namerno nabacio kilograme kako bi ličio na svog dedu Kim Il Sunga", dodao je.

ŠPANSKA SERIJA: Tako otprilike teče priča o budućem lideru jedne on najopasnijih nuklearnih sila i generalu sa četiri zvezdice jedne od najvećih vojski u svetu. Ali, čak i one ozbiljne informacije o dešavanjima vezanim za Pjongjang nekako se pretvore u špansku seriju. Početkom nedelje Kim Džong Unov polubrat Kim Džong Nam izjavio je da se protivi ideji da Koreja ostane dinastija i dodao da ga vlast ne zanima. Dodao je i da će ostati van Koreje, ali da će ukoliko je potrebno pomoći svom mlađem bratu. Kim Džong Nam (39) inače već neko vreme živi u kineskoj administrativnoj oblasti Makau i do pre devet godina smatralo se da će on biti sledeći vladar u Pjongjangu. Međutim, tada je uhvaćen u pokušaju da iz Koreje prebegne u Japan sa lažnim pasošem Dominikanske Republike, kako bi sa svojim sinom navodno obišao tokijski diznilend. To je, kako se priča, strašno razljutilo Kim Džong Ila koji je zbog toga, razočaran, svoj fokus prebacio na mlađeg sina. Kim Džong Nam danas živi "običnim" životom u Makau sa ženom i dvoje dece i godišnje dobije oko pola miliona dolara. Ima kuću i u Pekingu i povremeno putuje u Bangkok i Moskvu.

Dok se o njemu ponešto znalo, jer je poslednjih godina pomalo putovao, Kim Džong Un je potpuna nepoznanica izvan krugova vojne i političke elite u Pjongjangu. Prve informacije o njemu pojavile su se 2003. u memoarima čiji je autor Kenji Fuđimoto, kuvar Kim Džong Ila. Fuđimoto se priseća budućeg vođe kao mladog "princa", koji je bio pljunuti otac.

Princ je Kimovo dete iz trećeg braka. Rođen je u Japanu i rano je ostao bez majke, nekadašnje plesačice, koja je 2004. umrla od raka dojke. Prema nekim tvrdnjama, pod pseudonimom se školovao u Švajcarskoj, dok analitičari i drugi izvori iz Seula kažu da nikad nije izašao iz Severne Koreje. Navodno boluje od dijabetesa, a Fuđimoto piše u memoarima da je Princ ambiciozan, ozbiljan i analitičan. "Gardijan" i "Tajm" pišu da govori i francuski, engleski i nemački jezik, i da voli da skija, igra košarku, te da je fan Majkla Džordana i Žan-Kloda van Dama.

Njegov prvi zadatak u službi Severnoj Koreji, kao nosioca visokih pozicija u Radničkoj partiji i kao generala, bila je da sa ocem prisustvuje vojnoj vežbi koja je pravljena u čast jubileja Partije. Prema oceni ozbiljnih analitičara, ovo je bila simbolika čiji je cilj da pokaže da će i mladi Kim vojsku i bezbednost staviti ispred ostalih segmenata države. Ista poruka poslata je sa konvencije Radničke partije na kojoj je mladi Kim promovisan u potpredsednika centralne vojne komisije.

Kim Džong Un, prema tvrdnjama svetskih agencija, do pomenute vojne parade nije se pojavljivao u medijima, a čak se nije znalo ni kako se tačno piše njegovo ime (Kim Džong Eun, Kim Džung Eun, Kim Džong Vun, Kim Džung Vun…). Njegova prva fotografija pojavila se tek nedavno u novinama "Rodong Sinmun" i na njoj se vidi kako sedi zajedno sa ocem i grupom stranačkih lidera. Postoje ipak neki izveštaji po kojima je njegov poslednji rođendan u januaru proglašen za nacionalni praznik, baš kao i rođendani njegovog oca i dede, i tog dana deca su na ulicama pevala ode "mladom komandiru".

PROSJAK S BOMBOM: Ti praznici, kao i ulične parade, čuvaju mir, neguju kult ličnosti vođe i jačaju patriotizam u državi u kojoj je, prema podacima organizacija kao što su Amnesty International i Human Rights Watch poštovanje ljudskih prava strana reč, i čiji građani žive ispod granice siromaštva. Svake godine u Severnoj Koreji, koju redovno zadese velike poplave, ukupne potrebe za hranom manje su bar za petinu. U leto 2007. dogodila se najveća poplava zabeležena poslednjih decenija koja je odnela brojne živote i pretila da dovede do ogromne humanitarne katastrofe. U ovoj državi sa 24 miliona stanovnika život je težak, zemlja je podeljena ratom još pre više od pola veka i potpuno je izolovana. U severnokorejskoj javnosti glavna pretnja i krivac za razvoj nuklearnog programa su Sjedinjene Američke Države, sa kojima, kao i Kinom, Rusijom, Japanom i Južnom Korejom, Pjongjang već godinama pregovara i trguje – hrana, nafta i druge osnovne potrepštine trampe se za nuklearno razoružanje. U toj igri povremeno se Severna Koreja razljuti, poništi sve dogovore, nastavi da gradi nuklearno oružje i lansira pokoju raketu, a onda se pregovori nastave i pokloni i hrana stižu.

Hoće li i može li mladi Kim da promeni nešto u državi, malo ko se usuđuje da nagađa. Njegovo vreme tek dolazi jer će on postepeno preuzimati očeve dužnosti, sve do njegove smrti. Sudeći prema njegovoj biografiji i prvim simboličnim potezima koje vuče, Severna Koreja još dugo će nas brinuti i zabavljati.

Iz istog broja

Politika Nobelovog komiteta

Nagrada za nemir

Andrej Ivanji

Srpsko-evropska posla

Šareni svet

Aleksandar Ćirić

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu