Godinu dana nakon hapšenja, u Haškom tribunalu u srijedu, 16. maja, počinje suđenje haškom optuženiku, generalu Ratku Mladiću.

Sam Mladić i njegova obrana zatražili su odgodu suđenja za pola godine, kako bi se mogli pripremiti za izmijenjenu optužnicu (četvrta izmjena po redu), ali je sud taj zahtjev odbio.

Potom je uslijedio i zahtjev za izuzeće predsjedavajućeg suca Alfonsa Orija iz Holandije. Mladićev branitelj, advokat Branko Lukić je u zahtjevu za izuzeće naveo da je sudac Ori u dosadašnjem postupku ostavio dojam pristrasnosti na štetu optuženoga, a tvrdnju da Ori ne može biti nepristran obrazložio je činjenicom da je on iz Holandije, čiji su vojnici u sastavu UNPROFOR-a bili sudionici događaja u Srebrenici u julu 1995. godine. Osim toga, argument je bio i da je sudac Ori bio u raspravnim vijećima koja su po sličnim optužnicima već osudila bosanske Srbe, kao generala Stanislava Galića zbog granatiranja Sarajeva i Momčila Krajišnika zbog progona nesrpskog stanovništva. Podsjećanja radi, Galić je prvostepeno bio osuđen na 20 godina zatvora, ali je žalbeno vijeće tu kaznu povećalo na doživotni zatvor. Krajišnik je prvostepeno bio osuđen na 27 godina zatvora, ali mu je žalbeno vijeće kaznu smanjilo za sedam godina.

Dojam pristrasnosti, po Mladićevoj obrani, proističe i iz činjenice da je sudac Ori inzistirao da po dolasku u hašku sudnicu, prošloga ljeta, budu pročitani glavni dijelovi optužnice, usprkos tome što se optuženi Mladić izričito odrekao toga prava, čime je – po mišljenju obrane – sudac Ori odstupio od uobičajene prakse suda.

Kako se i očekivalo, predsjednik Haškog tribunala Teodor Meron taj je zahtjev odbio, ocjenjujući da je zahtjev za izuzeće suca Orija bez osnova, te da obrana nije dokazala tvrdnju da je on ostavio "dojam pristrasnosti" na štetu optuženoga i njegove obrane.

OPTUŽNICA: Posljednja verzija optužnice je iz decembra prošle godine, nakon što je sudsko vijeće prihvatilo prijedlog Haškog tužilaštva da raniju optužnicu "sažme". U najkraćem, Mladić je u toj "sažetoj" verziji optužen za 106, umjesto 196 "incidenata", koliko je bilo navedeno u prvoj optužnici. Tu su genocid, etničko čišćenje u 15 općina u Bosni i Hercegovini (osam manje no u prvotnoj optužnici), teror nad Sarajevom, genocid u Srebrenici i uzimanje pripadnika UN-a za taoce. Vijeće Haškog tribunala, kako je rečeno, prihvatilo je da su događaji navedeni u posljednjoj verziji optužnice "reprezentativni" za zločine koji terete Ratka Mladića, a smanjenje njihovog broja je – prema zaključku vijeća – "u interesu pravičnog i ekspeditivnog suđenja."

Prema odluci sudskog vijeća, Haško tužilaštvo neće moći izvoditi dokaze koji su "ispali" iz posljednje optužnice, osim ako su "takvi dokazi neophodni da se ustanove elementi bilo koje točke optužnice", te će u tom slučaju tužilaštvo morati objasniti zašto su oni relevantni za suđenje, jer Mladić ne može biti proglašen krivim za događaje od kojih je tužilaštvo odustalo.

Tužilaštvo je u februaru ove godine dostavilo listu svjedoka i dokaznih predmeta koje će izvesti tokom dokaznog postupka. Prema tužilačkom planu, predviđeno je ukupno 410 svjedoka, od kojih je i 25 eksperata. U sudnici bi se trebali pojaviti njih oko 150, dok će iskazi ostalih biti ponuđeni u pismenoj formi, ali će ih optuženi Mladić i njegova obrana moći unakrsno ispitati.

Na spisku tužilaštva je i 27.906 dokaznih predmeta od kojih su u većini dokumenti Vojske Republike Srpske, Vlade i Ministarstava RS i dokumenti o otkrivanju i identifikaciji posmrtnih ostataka žrtava. Osim toga, među dokaznim materijalima nalaze se lične bilješke i audio i video materijali zaplijenjeni u kući Ratka Mladića u Beogradu. U tom moru dokumenata, tužilaštvo je označilo 19.579 prioritetnih dokaznih predmeta, od kojih 2136 dokumenata ima najveći prioritet.

PLAN OPTUŽBE: Haško tužilaštvo već je ranije, uoči 16. maja za kada je zakazan početak suđenja (ovaj tekst nastaje dan uoči, u utorak), najavilo da će optužba početi uvodnim riječima koje će trajati šest sati, a potom će izvesti dokaze u pet segmenata. U uvodnom dijelu, od kraja maja do 13. jula, namjeravaju predočiti "pregled cijelog slučaja", odnosno dokaze koji se odnose na "cijelo razdoblje optužnice", kao i dokaze o strukturi Vojske RS i ulozi njenog komandanta Ratka Mladića. U ostale četiri faze predočit će dokaze koji Mladića (kao i Radovana Karadžića) terete za četiri udružena zločinačka poduhvata počinjena u Bosni i Hercegovini: etničko čišćenje s ciljem nasilnog i trajnog uklanjanja bosanskih Muslimana i Hrvata s velikih dijelova teritorija BiH 1992. godine, koje je u nekoliko općina doseglo razmjere genocida, artiljerijski i snajperski teror nad civilnim stanovništvom Sarajeva, uzimanje osoblja UN-a za taoce u maju i junu 1995. godine, kao i genocid u Srebrenici u julu iste godine.

U prvoj fazi suđenja, kako je najavljeno, optužba će izvesti ukupno 23 svjedoka, među kojima je Dejvid Harland, koji je kao službenik UN-a veći dio rata proveo u BiH. Za vrijeme njegovog svjedočenja bit će predočeni dokazi koji povezuju različite komponente optužnice, a među svjedocima optužbe je i vojni vještak ser Ričard Danet, bivši načelnik Generalštaba britanske vojske, koji bi kao ekspert trebao svjedočiti o vojnim operacijama i Mladićevoj ulozi u njima.

Obrana Ratka Mladića je, iako pravila Tribunala obrani daju pravo da svoju uvodnu riječ iznese odmah nakon tužioca, već najavila da će uvodnu riječ iznijeti uoči svog dokaznog postupka, kao i to da se optuženi Mladić neće obratiti sudskom vijeću izjavom bez polaganja zakletve.

Obrana se, inače, i prije suđenja suočila s brojnim problemima, od obimnog dokaznog materijala do činjenice da tužilaštvo nije obrani dostavilo sve dokaze. I samo tužilaštvo je priznalo da je "bez dobrog izgovora" propustilo objelodaniti dio dokumentacije neophodne za pripremu obrane (pa i potencijalno oslobađajuće po optuženog Mladića), ali je na posljednjoj statusnoj konferenciji tvrdilo da je "veći dio dokumenata" za prve svjedoke objelodanjen, a da su transkripti iskaza svjedoka s ranijih suđenja (osim dijelova zatvorenih za javnost) dostupni na javnoj internet stranici Haškog tribunala.

Mladićeva obrana, svejedno, nije dobila pozitivan odgovor na svoj zahtjev da se početak suđenja odloži; Mladićevi branitelji su tražili odgodu do oktobra, navodeći među ostalim i njegove probleme s "kratkoročnim pamćenjem", kao i to da je nepravedno prema optuženom da suđenje počne prije no što se njemu i obrani ostavi razumno vrijeme za pripremu obrane, ali je sudsko vijeće ipak odlučilo da suđenje počne 16. maja. U slučaju "zakašnjelog objelodanjivanja" dokumenata u vezi sa 23 svjedoka čije je svjedočenje predviđeno do ljetne sudske pauze moglo bi doći do odlaganja svjedočenja pojedinih svjedoka, ili do toga da se neki od njih ponovo pozovu na dopunsko unakrsno ispitivanje.

OČEKIVANJA: Iz dosadašnjeg stava optuženog Mladića može se prilično vjerojatno nagađati kako će izgledati njegova obrana. Nakon početnog prilično bahatog nastupa pred sudom – a počelo je odbacivanjem "gnjusnih optužbi", što je prevedeno u rečenicu da se optuženi ne osjeća krivim – zahtjeva da se u sudnici pojavljuje u uniformi sa sve šapkom i sličnih zahtjeva, prošloga oktobra na statusnoj konferenciji izjavio je da "želi doći do istine", kao i to da sud i njegovo osoblje "ne smatra neprijateljima". U rukama suca Alfonsa Orija su, rekao je, "i pogača i nož", sudac Ori je "moćan čovjek", Haški tribunal je "najbolje preduzeće, fabrika i banka u Evropi" za koji "očito ima para".

"Imam 69 godina i teške zdravstvene probleme", rečenica je koja je sastavni dio Mladićeve priče sa svake statusne konferencije u posljednjih godinu dana. Ipak, kaže on, "i takav kakav je, pred sudom neće braniti sebe, već Republiku Srpsku, Srbiju i cijeli narod"; on je "srpski vitez Gavrilo koji se žrtvovao za državu i narod"; njega zanima "samo istina" i "ne brani sebe", ali želi da se "izbori da kao slobodan čovjek ide u Beograd, glavni grad srpskog naroda" i bude s porodicom, pa "makar jeo iz kontejnera". U jednoj drugoj prilici, Beograd je predstavio kao "glavni grad srpskog naroda podijeljenog rijekom Drinom".

Takvih se izjava sva sila čula u ovih godinu dana i badava ga je sudac Ori pokušavao uvjeriti u to da se ne bavi politikom u sudnici, kao i u to da je optužen samo on i nitko drugi, nikakva republika ili narod, te da treba braniti sebe, a ne druge ljude ili druge entitete.

Teško da nešto drukčije od Mladića možemo očekivati na suđenju koje je upravo počelo.