Intervju – Ditrih Jenš, izaslanik odbrane u nemačkoj ambasadi u Beogradu

foto: m. janković

Ujedinjena Evropa treba da ima zajedničke oružane snage

Konceptom "Unutrašnjeg rukovođenja" nastala je ideja vodilja koja se ostvaruje u Bundesveru. Vojnik kao "građanin u uniformi" najvažniji je element ovog principa. On deluje u skladu sa svojom savešću i sam preuzima odgovornost

R.V
Potpukovnik Ditrih Jenš savetuje ambasadora, pruža mu podršku u svim pitanjima odbrambene i bezbednosne politike, te u vojnim i vojnotehničkim pitanjima vezanim za namensku industriju. Takođe, izveštava i nemačko ministarstvo odbrane o prilikama u Srbiji i regionu sa aspekta vojne i bezbednosne politike. Sarađuje blisko sa Vojskom Srbije i održava vezu između srpskog i nemačkog ministarstva odbrane. Inače, Kancelarija izaslanika odbrane podržava pripremu i realizaciju obimnog programa saradnje, koji između ostalog obuhvata razmenu učesnika na kursevima i drugog osoblja, bilateralne štabne razgovore, ekspertske razgovore i raznovrsne posete na svim nivoima oružanih snaga i ministarstava.

"VREME": Kako su nastale oružane snage Savezne Republike Nemačke posle Drugog svetskog rata?

DITRIH JENŠ: Bundesver je osnovan 12. novembra 1955. godine. U to doba je postojanje nemačkih oružanih snaga, zbog iskustva svetskog rata samo nekoliko godina ranije, za mnoge građane i političare u mladoj Saveznoj Republici Nemačkoj još bilo nezamislivo. Ovaj novi vojni početak je bio i sasvim nov početak po sadržajima. Oružane snage su čvrsto utemeljene na vrednostima i normama slobodarskog demokratskog poretka, a konceptom "Unutrašnjeg rukovođenja" nastala je ideja vodilja koja se ostvaruje u Bundesveru. Vojnik kao "građanin u uniformi" je najvažniji element ovog principa. On deluje u skladu sa svojom savešću i sam preuzima odgovornost.

Kako se nemački vojnici suočavaju sa nemačkom (nacističkom) prošlošću?

Naš stav u Bundesveru na tu temu je jasan: tradicija nastaje suočavanjem sa sopstvenom prošlošću. Istovremeno ona određuje sadašnje i buduće delovanje. Međutim, nemačku istoriju – a pogotovo nemačku vojnu istoriju – obeležavaju lomovi i prekidi. Samo oni elementi nemačke istorije koji su u skladu sa slobodarskim demokratskim sistemom vrednosti mogu da budu temelj tradicije. Tradicija Bundesvera se zasniva na kritičkom suočavanju sa prošlošću, tako da zločinačka nacistička država ne može biti temelj tradicije. Za oružane snage jedne demokratske pravne države Vermaht kao institucija nije pogodan za građenje tradicija. To važi i za Nacionalnu narodnu armiju (NVA), vojsku bivše Nemačke Demokratske Republike. Kao celina, ona nije pogodna za građenje tradicija. Zbog svog samopoimanja kao stranačke vojske Jedinstvene socijalističke partije Nemačke služila je očuvanju vladavine njene diktature.

Proteklih 66 godina Bundesver je mnogo učinio, tako da je iz toga nastala nova tradicija. Vrednosti i norme utvrđene osnovnim zakonom, nemačkim Ustavom, obavezujuće su. To su, između ostalog, poštovanje ljudskog dostojanstva, princip vladavine prava, demokratija i podela vlasti, kao i obavezno zalaganje za slobodu i mir. Za vojnike to znači da i u borbi moraju poštovati ljudsko dostojanstvo.

Kako gledate na učešće Bundesvera u operaciji NATO-a 1999. godine u Jugoslaviji?

U Nemačkoj je potrebna saglasnost parlamenta kada se vojnici Bundesvera šalju u oružane operacije u inostranstvu. Bundesver je deo izvršne vlasti i podleže primatu politike, stoga ja kao vojnik neću da se izjasnim o tom pitanju.

Kakva je vojna saradnja između Nemačke i Srbije?

Nemačko-srpska vojna saradnja se od 2003. odvija redovno: štabni razgovori, ekspertski razgovori, seminari, edukacije, zajedničke vežbe, razmena osoblja… Postoji čitav niz zajedničkih aktivnosti. Od početka pandemije izazvane korona virusom ove aktivnosti su skoro sasvim obustavljene. Međutim, obnovljene su stupanjem na snagu bilateralnog sporazuma o saradnji u oblasti odbrane u septembru 2021.

Nadam se da će u budućnosti biti realizovane mnogobrojne razmene koje za mene predstavljaju ključ uspešne saradnje. Lični doživljaj, zajednička vežba ili zajednička edukacija predstavljaju garanciju za uspeh. Na najvećem nivou se može odlučivati o svemu, ali lično iskustvo je najvažnije. Prvi sam nemački oficir koji je imao privilegiju da pohađa generalštabno usavršavanje u Srbiji. Bilo je veličanstveno iskustvo i posebna čast da živim i radim zajedno sa svojim srpskim kolegama.

Kakav je stav Savezne Republike Nemačke u vezi sa stvaranjem zajedničke vojske Evropske unije?

Bivši poverenik nemačkog Bundestaga za vojna pitanja Hans-Peter Bartels je to vrlo tačno formulisao: "Evropska vojska može da postoji uz NATO-u – ali nikad da ga zameni." Nemačka je članica NATO-a i EU i čvrsto je posvećena njihovim vrednostima. EU bi trebalo da ima zajedničku odbrambenu politiku što je intenzivirano tek proteklih nekoliko godina. Vidljiv primer za to je stalna strukturisana saradnja PESCO (Permanent Structured Cooperation). Ova inicijativa koja je osnovana 2017. obuhvata 46 projekata i predstavlja dobar početak za zajedničku budućnost.

Ja lično i te kako mogu da zamislim vojsku EU. Bundesver, na primer, već danas ima mešovite jedinice sa nekoliko država. Počelo je sa Nemačko-francuskom brigadom koja je uspostavljena 1989, a u kojoj nemački i francuski vojnici blisko sarađuju. Ona je danas sastavni deo naših oružanih snaga. Ko je to mogao da zamisli u junu 1945. godine? Ako i ubuduće želimo da imamo mirnu, ujedinjenu Evropu, treba da imamo i zajedničke oružane snage.

Iz istog broja

Muzička industrija – U susret trećoj godini pandemije

Rasprodaja autorskih prava

Uroš Mitrović

Intervju – Livaj Tekofski, tur menadžer

Ljudima su potrebni koncerti

Stevan Ristić, Jelena Jorgačević

Kultura sećanja

Još jednom o Vukovaru

Milica Čubrilo

Intervju – Danilo Ćurčić

Ako smo mi sve ovo saznali, šta je tek mogla država da pronađe

Radmilo Marković

Trgovina ljudima – Radna eksploatacija

Izrabljivanje bez granica

Radmilo Marković

A magyarok Szerbiában

Az avantgárd és a népi kultúra között

Vladimira Dorčova Valtnerova

Mađari u Srbiji

Između avangarde i narodne kulture

Vladimira Dorčova Valtnerova

Ekologija i ekonomija

Zlatna groznica u zaštićenim područjima prirode

Miodrag Marković, BIRN

Uloga stranih ambasada u srpskoj politici

Neko na travnjak, neko za sto

Slobodan Georgiev

Intervju – Zdenko Tomanović, advokat

Kod nas vladaju moćni ljudi a ne pravo

Zora Drčelić

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu