Autor: simplicity

Intervju – Danilo Ćurčić

Ako smo mi sve ovo saznali, šta je tek mogla država da pronađe

"Država se potpuno povukla, prepustila Linglongu da uradi šta hoće, tu mislim i na ove selidbe ljudi – oni nisu obavešteni, ne znaju o čemu se radi, njih strpaju u kombi i voze nekuda… Država je zapravo pokazala da za velike investicije neće poštovati apsolutno ništa, čak ni postojeće standarde koji suštinski nisu toliko visoki"

A magyarok Szerbiában

Az avantgárd és a népi kultúra között

A nyelv egyrészt kapocs az emberek és a népek között, másrészt, elkülönítő elem, a kisebbségi közösségek kulturális identitásának fontos szegmense. A személyes identitás és a kollektív hovatartozás jeleként is hat. Egyúttal kiemeli a hasonlóságokat és megkülönböztető eszközként szolgál. Amikor a szerbiai magyar közösségről szólunk, mely 290 ezer tagjával a legnépesebb Vajdaságban, kultúrájának legjellegzetesebb része éppen a nyelv

Mađari u Srbiji

Između avangarde i narodne kulture

Jezik, s jedne strane spona među ljudima i narodima, s druge element koji razdvaja, važan je deo kulturnog identiteta manjinskih zajednica. Deluje i kao znak ličnog identiteta i kolektivne pripadnosti. Ujedno ističe sličnosti i služi kao sredstvo raspoznavanja. Kada je reč o zajednici Mađara u Srbiji, koja je najbrojnija u Vojvodini sa 290 hiljada pripadnika, najkarakterističniji deo kulture je upravo jezik

Intervju – Ditrih Jenš, izaslanik odbrane u nemačkoj ambasadi u Beogradu

Ujedinjena Evropa treba da ima zajedničke oružane snage

Konceptom "Unutrašnjeg rukovođenja" nastala je ideja vodilja koja se ostvaruje u Bundesveru. Vojnik kao "građanin u uniformi" najvažniji je element ovog principa. On deluje u skladu sa svojom savešću i sam preuzima odgovornost

Intervju – Zdenko Tomanović, advokat

Kod nas vladaju moćni ljudi a ne pravo

Centar moći je u vaninstitucionalnoj maloj grupi, koja pokušava da čak i svoj model morala preslika na društvo. Uopšte govoreći, iznedrilo se patološko pravno ponašanje. Dakle, gledamo stvari koje su po svojoj pravnoj prirodi i toliko očigledno, apsolutno zabranjene. Orkestrirane kampanje u kojima nema granica nedozvoljenosti, od vređanja, omalovažavanja, diskriminacije, diskvalifikacije, pretnji, laži, agresije, mržnje i tenzije postale su standard života

Portret savremenika – Zdravko Ponoš

Inženjer sa činom generala

I sam nagoveštaj da bi bivši šef Generalštaba mogao da bude zajednički predsednički kandidat više opozicionih partija izazvalo je pravu hajku prorežimskih medija. Čovek sa "inženjerskim mozgom", sa vojnički jasnim, konciznim i staloženim nastupima, mogao bi da se ispostavi kao ozbiljan takmac Aleksandru Vučiću

Prilog kritici prevoda

Jesmo li izgubili Estetiku otpora?

Neki prevodioci se kunu u "prevodilačke slobode", neki drugi smatraju da je prevođenje "ples u lancima" (koje, navodno, po prirodi stvari nameće originalni tekst). Po mom sudu, prevodilac ima svu moguću slobodu, samo što mora umeti da je iskoristi. "Prevođenje je egzaktna umetnost", izjavio je književni mudrac Džordž Štajner. Ako nije egzaktan, prevod nema šanse da bude umetnost, ako jeste umetnost, ne može da ne bude egzaktan

VREME BR. 357. 23. AVGUST 1997.

Zakoračiti u ponor

Igor Mandić piše za "Vreme" o motivima i odjecima objavljene prepiske sa Stankom Lasićem

VREME BR. 1 | 29. OKTOBAR 1990.

ESEJ – Izgubljeni šarm Istočne Evrope

U Jugoslaviji je raspad sistema počeo pre nego drugde ali je ljudima navučena crna kapuljača nacionalizma tako da su Jugosloveni jedini kojima je ukraden trenutak eksplozivne radosti u padu sistema

VREME BR. 308 14. SEPTEMBAR 1996

Amerika i Kosovo

Sporazum Miloševića i Rugove, te otvaranje američkog informativnog centra u Prištini samo su prvi koraci ka pravom dijalogu

VREME BR. 48. 23. SEPTEMBAR 1991.

Predlog – Razoružati vojske i TV

Naša sudbina nije proizvod fatalno predeterminisanih procesa. Naprotiv, nije bio mali broj stručnjaka koji su mislili da smo imali najbolju šansu da posle Titove smrti uspešno prevalimo put iz autoritarizma u demokratiju, baš zbog naših (i njegovih) sličnosti sa Frankovom Španijom. Zbog toga pre vredi razmisliti o mogućim drugačijim budućnostima, nego o libanskoj, kojoj se sve više približavamo

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu