Autor: [email protected]

Neretva, 70 godina – Svedočenje – Ante Damić

Ne razumijem kako smo se izvukli

Dimitrije Vojvodić, komandant, tokom borbe je ubio svog komesara Smiljanića, koji je, opkoljen njemačkim trupama, htio da se preda. Bitka za Jajce je bila izuzetno teška, krvava... Drugog dana sam dobio visoku temperaturu; nisu znali je li tifus ili zapaljenje pluća. Poslali su me u Bukovaču, u bolnicu; preostale ranjenike su, u Mrkonjić Gradu, sutradan poklali četnici

Kultura sećanja – Bitka na Neretvi 1943–2013.

Padaj silo i nepravdo

Kroz porušeni Prozor prolazili su partizani, mladi tek stasali momci i devojke: u opancima i poderanim cokulama; u seljačkim gunjevima i delovima uniformi okupatorskih i kvislinških trupa; sa puškama i drugim oružjem svih kalibara i sistema. Išli su u kontranapad na Nemce i ustaše. Šef partizanskog saniteta Gojko Nikoliš piše: "Prolazi kolona pokraj kuća, a ranjenici je ispraćaju pjesmom i poklicima. Odmiče kolona uz brdo, a mene steže za grlo"

Neretva 70 godina – Svedočenje – Velimir Veco Radičević

Ostani kad si navalio da gineš

Čuli ste za Titovo naređenje: Prozor mora pasti? Trebalo je zaustaviti neuporedivo jače njemačke, ustaške, italijanske i četničke jedinice kako bismo omogućili proboj partizana prema Jablanici i Neretvi. Prozor je bio opkoljen bunkerima i žicom. Bitke su vođene bukvalno za svaku ulicu. Oslobađali smo jednu po jednu... Luka Vučinić i ja smo prvi ušli u Prozor. Leševi svuda oko nas, zapaljene kuće... Išli smo krvavim ulicama kao u bunilu, zaboravljajući da je grad još uvijek pun neprijateljske vojske

Moj muški život

Crkva

Problem sa crkvama je religija. Nisam vojujući ateist, niti to usmerenje smatram najpametnijim, mada je ovo slobodna zemlja i svako ima pravo da misli i priča šta mu god padne na pamet. Štaviše, sebe smatram hrišćaninom, ali novozavetnim fundamentalistom

Kultura sećanja – 70 godina Staljingradske bitke

Dve stotine dana razaranja i smrti

Pokoljenja delu sude, ali da li pamte po kojoj je ceni plaćena pobeda nad fašizmom? Staljingradska bitka vođena od 23. jula 1942. do 2. februara 1943. na površini od 100.000 kvadratnih kilometara odnela je živote milion vojnika i verovatno još toliko civila. U njoj je učestvovalo više od dva miliona ljudi sa 20.000 topova i minobacača, oko 2000 tenkova i oko 2000 aviona

Filip Kambi u Beogradu

Dobro vino je ono koje izaziva zadovoljstvo

"Ceo Balkan je ogroman potencijal koji tek treba razvijati. Svaka regija ima svoje specifičnosti i svoja odlična vina. U Sloveniji su to svakako bela vina, u Hrvatskoj, odnosno Dalmaciji, koja je veliki neiskorišćeni potencijal, to su vina sorte plavac mali, u Srbiji svakako prokupac, u Crnoj Gori vranac, u Makedoniji kratošija"

Ivo Andrić

Njegoš kao tragični junak kosovske misli

Ove godine navršava se dvesta godina od rođenja Petra II Petrovića Njegoša, jednog od ključnih protagonista srpske i južnoslovenske kulture. Povodom ovog jubileja "Vreme" će tokom godine objaviti seriju starih i novih tekstova koji se bave Njegošem i njegovim delom. U ovom broju donosimo esej Ive Andrića iz 1935. godine

Iz poslednjeg štampanog »Njuzvika«

Kraj jedne ere

Bez ustezanja, "Njuzvik" govori o prvom, grubom "nacrtu istorije" koji ispisuju novinari, o novinarstvu "iz stomaka"

Alan Ford u SFRJ – Cvjećarnica u kući cveća

Grupa TNT na Balkanu

Upravo je objavljena zanimljiva studija o jednom davnom, ali za mnogo čije odrastanje konstitutivnom strip serijalu. A svet u kojem danas živimo ionako je sve alanfordovskiji...

Televizija u nacističkoj Nemačkoj

Pod znakom svastike

Službena istorija priznaje da je javno emitovanje televizijskog programa započeto sredinom tridesetih godina prošlog veka, nekako istovremeno u Velikoj Britaniji i Nemačkoj, a potom u Sovjetskom Savezu i SAD. Ali, to baš i nije najtačnija odrednica – posle eksperimentalnog puštanja signala 1934, prvi javni TV servis zapravo je počeo sa radom marta 1935. u Nemačkoj, čiji je predsednik vlade u to vreme bio Hitler. To je godina u kojoj se već desila paljevina Rajhstaga, efektivno je poništen višepartijski sistem, Jevreji su došli pod udar rasnih zakona, a prvi politički protivnici su već osetili čari sistema budućih koncentracionih logora. Nedavno otkriveni snimci ranih televizijskih programa iz nacističke Nemačke, daju nam važan uvid u prve dane masovnih medija i pojašnjavaju prirodu uticaja televizijske slike na stvarnosti

Pitanje meraka

Sipajde malo istine

Stari Rimljani su za pijanoga koristili reč vinoolentus, mada se i u tadašnjem Rimu, a i u mnogo drugih mesta širom ondašnjeg sveta moglo opijati i drugim prerađevinama, a ne samo vinom

Intervju – Dubravka Ugrešić, književnica

Gde je Zimski dvorac?

"Ne vjerujem u teorije zavjere, ali vjerujem da su mediji zaposleni u službi zaglupljivanja svojih vlastitih čitalaca. Trebalo bi osnovati jedan međunarodni sud, jedan Haški tribunal, i privesti vlasnike medijskih konglomerata i novinare, kojih će biti 95 odsto, da svi odgovaraju za deprofesionalizaciju, za fabrikacije, za krive podatke, za laži, za potpirivanje mržnje, za dezinformiranje, za desetine sličnih "kriminalnih" djelatnosti vršenih u cilju podrivanja mentalnog i moralnog zdravlja čitalaca"

Iz ličnog ugla – Šta sam rekao studentima

Prva lekcija novinarstva

Tabloidna politika neminovno rađa tabloidnu ekonomiju, potom tabloidnu umetnost, onda tabloidno novinarstvo i, konačno, tabloidni život sa deset sati dnevnog omamljivanja televizijskim programom

40 godina od pojave Zigija Stardasta

San mesečeve noći

Četrdeset godina pošto je Dejvid Bouvi objavio album na kome su se premijerno pojavili Zigi Stardast i Pauci s Marsa, "Kjurioziti" je sleteo na Mars. Ove godine su umrli Nil Armstrong i pisac Marsovskih hronika Rej Bredberi, a jedno važno poglavlje futurističke prošlosti pop kulture zatvoreno

Moj muški život

Gosti

"Ko je samo jednom ugostio prijatelje, osetio je šta znači biti Cezar"

Feliks Baumgartner i posledice

Skok kroz zid

Šta smo, mimo medijskog spektakla i korisnih poruka o sposobnostima ljudske vrste, praktično naučili nakon što je Feliks Baumgartner probio zvučni zid padajući na Zemlju

Nobelova nagrada za mir Evropskoj uniji

Norveški rijaliti šou

Vest o nagradi je izazvala oduševljenje u Briselu i vodećim centrima EU, poput Berlina i Pariza, gde su se pominjali "prelepa i izuzetna odluka", "velika čast", "obaveza da se nastavi rad ka jedinstvenijoj, pravednijoj, snažnijoj Evropi, koja je nosilac mira". Stiče se ipak utisak da su negativni komentari brojniji i raznovrsniji od čestitki, a u kritikama su udruženi i levičari i desničari, i evroskeptici unutar Unije i mnogi koji na prijem čekaju pred vratima

Kultura sećanja – Pedeset godina od Kubanske raketne krize

Trinaest dana koji su promenili svet

Svet u jesen 1962. godine nemoćno gleda hladnoratovsku nuklearnu partiju pokera u kojoj čip iznosi jedan megaton trinitrotoluola. Sovjetska vlada tajno gradi baze na Kubi i postavlja rakete s nuklearnim bojevim glavama u čijem bi dometu bili Vašington i polovina baza američkih strategijskih bombardera. Američki predsednik Džon F. Kenedi odbija pritisak vojske da odmah bombarduje Kubu i naređuje njenu pomorsku blokadu. Američki bombarderi su u vazduhu. Ruski brodovi se približavaju liniji blokade o kojoj ih nisu obavestili... Prošlo je tačno pola veka od trinaestodnevne Kubanske raketne krize oktobra 1962, kada je zamalo izbegnut atomski Armagedon, poslednja bitka pre kraja sveta

Novi album Boba Dilana – Tempest

Oda besmrtnosti

Reč je o remek-delu. Robert Zimerman, poznatiji pod estradnim pseudonimom Bob Dilan, svojim novim, trideset petim po redu albumom, nazvanim jednostavno i gromoglasno Tempest, pored ostalog, kao da poručuje: ne verujte onima koji nisu prešli sedamdesetu

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu