Autor: Ivan Hrasovec

Predizborna istraživanja javnog mnjenja

Šta se krije iza brojki

Šta kažu podaci agencija – kako stoje stranke, ko prelazi cenzus, ko će dobiti najviše glasova u Beogradu? Koliko su uopšte ovi podaci pouzdani? Koji su sve problemi kada se rade ankete? Šta se u tim anketama, ipak, vidi jasnije od samog rejtinga stranaka? Koje su kvote na kladionicama? I zašto je situacija u Beogradu drugačija nego u ostatku Srbije

Vodič kroz izbore

Kako sačuvati ime i glas

Ovde se ne radi o tome da ovaj izgubi a onaj pobedi, da sjaše Kurta a uzjaše Murta, naprotiv, radi se o čuvanju velikog političkog dobra – demokratije, kao i velikog individualnog dobra – biračkog prava, a ta dva dobra nas čuvaju od dolaska svih Kurta i Murta na vlast i sprovođenja njihovih opakih planova. U ovom procesu ponekad morate uzeti stvar u svoje ruke i sami učiniti nešto da se to ne dogodi

Susreti na “Dezireu”: Anđela Vidović, teatrološkinja

Pažljivo s četvrtim zidom!

Jednako je važno da manji gradovi imaju ozbiljne festivale, jer su veliki gradovi zasićeni sadržajem svih vrsta. Ovo što radi Urban sa svojim timom neka potraje. Mesto na granici uvek daje poticaje da se dogode pomaci, pogotovo kada ima tradiciju kao Subotica

Predlog za prevođenje i redefiniciju javnih politika

Došlo je doba megapretnji

Nurijel Rubini (na slici)je bio među retkima koji su predvideli svetsku kreditnu i finansijsku krizu iz 2008. godine. Iako je o tome govorio javno, niko ga nije shvatao ozbiljno. Sada nešto slično govori u knjizi Megapretnje. Da li će ga ovog puta neko shvatiti ozbiljno? Pretnje su globalnog karaktera, što znači da mogu da pogode celu planetu. Kakve javne politike treba da vodi Srbija da bi izbegla ili smanjila njihove štetne posledice

Bioskop: Napoleon

Mlako i zaboravljivo

Napoleon je svakako raskošan film, bogato produciran, oživljavanje epohe koje sadrži nekoliko istinski spektakularnih scena bitaka, ali je suštinski jedno rutinsko ostvarenje koje ne nudi nijedan novi ugao, osim, možda, zavir u Napolenovu i Žozefininu postelju (što uključuje par scena seksa koje više odgovaraju komediji nego ozbiljnoj drami i bez kojih smo mogli)

Deca i mladi

Nema tema koje nisu za decu

U Srbiji je, prvi put, održan godišnji skup svetskih pozorišta za decu i to je važna vest. Nazvan je “Prekretnica”, što odgovara i jednom od pitanja o kojima se razgovaralo – da li su današnjem detetu, posebno u Srbiji, uskraćena/zanemarena prava na kulturu i umetnost

TV manijak

Priča o Đorđu

Ova kampanja će biti upamćena po tome što je postala – lična. Kao što će vas Gašić iz policije pozvati da glasate, a Predsednik prozvati kao u Montiju Pajtonu, pa će vas BIA podsetiti šta ste radili prošlog leta, nekog drugog leta ili zime

Izbori u Holandiji

Krstaški pohod holandskog Trampa

Nije sigurno da će radikalni desničar Gert Vilders (na slici) postati premijer, ali njegova ubedljiva pobeda na izborima u Holandiji označila je kraj posleratnog poretka i totalni poraz etabliranih stranaka

Ova situacija

Služba u odbrani zverinjaka

Kako je predsednik Srbije najavio ucenu Đorđa Miketića? Zašto se to vratilo režimu kao bumerang? Kakvu tu ulogu igraju Dijana Hrkalović i Đuka? Šta se i kome sada poručuje, a usput falsifikuje i podmeće? Postoje li zakoni, pravila službe i moralne norme koji neće biti prekršeni? I zbog čega ovakva Srbija mora da stane

Festival autorskog filma 2023 – Jadna stvorenja, Prolazi, Kritična zona

O nužnosti emancipacije

Neumitnost emancipacije bi, između svega ostalog, mogao da bude ako ne krunski, a ono barem zbirni imenitelj na planu motiva nekoliko međusobno posve raznorodnih filmova iz različitih programskih segmenata ovogodišnjeg 29. Festivala autorskog filma u Beogradu

Intervju: Dejan Papić, izdavač

Kako sam osnovao Lagunu

“Možda je nobelovac Mario Vargas Ljosa najbolji primer koji dokazuje da i vrhunski pisac može i te kako biti popularan. Njegova knjiga Avanture nevaljale devojčice prodata je u više desetina hiljada primeraka. Kada nam je bio gost u Beogradu, red za potpisivanje je bio dugačak preko 400 metara”

Lični stav

Išli slon, majmun, lav, nosorog…

Najveća nepravda je učinjena nepriznavanjem knjiga kao rezultata izvrsnosti u naučnom radu u društvenim naukama. Pisanje knjiga u filozofiji i teologiji je uvek bio glavni, a samim tim i najcenjeniji oblik prikazivanja naučnih rezultata, a svaki naučnik iz ovih disciplina, bilo gde u svetu, teži da knjigu objavi u prestižnoj seriji, prestižnih svetskih izdavača, poput Oxford ili Cambridge University Press-a. Isto važi za kolektivne tematske zbornike, koji nisu priznati ni filozofiji kao ni drugim humanističkim naukama. Dok se naučnici iz celog sveta utrkuju da se njihovi radovi nađu u tematskim zbornicima, poput Oxford Handbook-a, Routledge Companion-a ili Cambridge Critical Guide-a, i time pokažu da pripadaju uskom krugu naučnika najboljih na svetu u svojoj oblasti, za naše Ministarstvo nauke to nije pokazatelj izvrsnosti

Lični stav

Domet određujemo sami

Koliko je za opoziciono delovanje štetno “svi su isti”, toliko je za lokalne izbore opasno “ionako se sve odlučuje na republici”

Kampanja opozicije

Opstrukcije, nasilje i optimizam

Građanska opozicija ima ograničena finansijska sredstva, a zapadne zemlje ih – za razliku od devedesetih – ne podržavaju: i dalje “širom zatvorenih očiju” gledaju demonstraciju primitivne autokratije i kleptokratije. To su sve objektivni, veliki problemi za kampanju opozicije, ali vreme za kukanje je odavno prošlo. Od jadikovke nema ništa, valja nešto raditi

Naprednjaci na Tiktoku

Potez očajnika, ili možda znaju šta rade

Ideja da su se naprednjaci sjatili na Tiktok da bi sopstvenom nesimpatičnom pojavom gurnuli mlade u apstinenciju uopšte ne zvuči besmisleno. Ali, nije besmisleno ni to da su spremni da, iz očaja, prave potpuni cirkus od sebe, samo da zadrže rejting

ProGlas i komentari

Ako svako učini koliko može, Srbija će biti drugačija zemlja

Svako od nas treba da postavi sebi nekoliko pitanja. Da li stvari idu u dobrom pravcu? Da li su sadašnje prilike – od cena u prodavnicama i na pijacama do stanja u medijima – gore nego pre samo godinu dana? Da li se bolje lečimo, da li smo sigurniji na ulicama, da li manje brinemo za decu u školama? Da li je ovo vrhunac organizacije društva za koji je Srbija sposobna? Duboko sam uveren da nije. Bilo bi tragično da ne možemo bolje, a bio bi zločin i prema svojoj savesti i prema svojoj deci ako ne bismo učinili ono što je u našoj moći da bolje uredimo odnose u svojoj zemlji i da obezbedimo bolje prilike za svakog čoveka u ovoj zemlji

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu